U Bosni i Hercegovini se pravo na dostojanstveni rad žestoko krši. Velik broj ljudi svakodnevno ostaje bez posla, a sve je veći broj onih koji za svoj rad ne dobijaju plaću. Ovoj negativnoj statistici, može se pridodati i cifra od pola milijuna nezaposlenih.
Višegodišnja tranzacija, politička i ekonomska nestabilnost u zemlji obespravila je radničku klasu i mnoge dovela na prosjačaki štap.
Velik broj poduzeća odnosno nekadašnjih privrednih giganta, usljed kriminalnih privatizacija je propalo, a stotine radnika ostalo na ulicama. Ne razmišljaju o dostojanstvenom radu, nego o preživljavanju.
"Deveti mjesec je kako ne radim. Je li to dostojno čovjeka, možete i sami zaključiti. Izdržava me mati koja ima 96 godina, ona ima penziju i od toga se živi", kaže Nenad Dabić, radnik zavidovičke Krivaje.
Statistike govore kako u Federaciji BiH tisuće ljudi svakoga mjeseca dobije otkaz. Jasenka Kremenjaš je građevinski inžinjer, sa petnaestogodišnjim radnim iskustvom. Otkaz je dobila u ožujku ove godine. Njoj je prošle godine dijagnosticiran rak dojke i otišla je na bolovanje kao uposlenik firme "Sika Croatia".
"Obećanja su bila da nije problem moja bolest i da će mene to radno mjesto čekati. U decembru u toku liječenja, saznala sam preko pojedinih kolega da mi neće produžiti ugovor", priča Jasenka.
Kršenje radničkih prava u najvećoj mjeri izraženo je u oblasti trgovine i uslužnih djelatnosti. Statistike pokazuje da 18 posto trgovaca radi na crno.
Kršenje radničkih prava u najvećoj mjeri izraženo je u oblasti trgovine i uslužnih djelatnosti. Statistike pokazuje da 18 posto trgovaca radi na crno. Rade i do 16 sati dnevno, bez godišnjeg odmora i porodiljskog odsustva, sve za minimalac.
"U protekle tri godine smo zabilježili da se u ovom sektoru krši nekih 27 elementarnih prava. Najveći problem je mobing. To se pokazalo u 23 posto slučajeva, koje smo imali prošle godine. Mobing vrše rukovodioci ili šefovi reona nad radnicima", naglašava Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti.
U Bosni i Hercegovini ne postoji socijalni dijalog između radnika i poslodavaca, smatra presjednik Saveza samostalnog sindikata BiH Ismet Bajramović. Kao primjer se može navesti nedavno usvajanje Zakona o radu, koji su usvojen protiv volje sindikata.
"Sve ono što se nije poštivalo, preslikalo se u novi Zakon o radu i sad se to pokušava legalizovati. Nama je ostala još odbrana da pokušamo usaglasiti Opšti kolektivni ugovor sa zakonom, koji treba da pokriva zakonski i teoretski prava radnika", ističe Bajramović.
BiH ima dobro radno zakonodavstvo, ali se ono dovoljno ne primjenjuje. Veliku odgovornost imaju inspekcije rada, ali one ne rade svoj posao, smatra Hakija Kurtović, odvjetnik i ekspert u oblasti radnog zakonodavstva.
"Potrebno je pojačati odgovornosti iz oblasti kršenja radnih odnosa. Zakon o radu je pojačao prekršajne sankcije. Ako se on bude dosljedno primjenjivao, inspekcije rada će imati pune ruke posla", navodi Kurtović.
Bosna i Hercegovina se usmjerila ka neoliberalnoj doktrini, što dodatno ugrožava prava iz oblasti radnih odnosa, ocjenjuje Eldar Dizdarević, ekonomski analitičar.
"Sve se radi u interesu krupnog kapitala. Prava radnika nisu bitna, nego pravo profita i pravo vlasnika i sve je podređeno tome", ocjenjuje Dizdarević.
Zbog ovakvog stanja u zemlji Bosnu i Hercegovinu je od polovine 2013. do kraja 2014. godine BiH napustilo 68.000 građana, ponajviše mladih.
BiH je država s najvišom stopom nezaposlenosti u Europi - čak 44 posto, dok je nezaposlenost mladih daleko veća i iznosi 67 posto.