U sarajevskoj Skenderiji od 21. do 26. aprila traje XXII po redu Međunarodni sajam knjiga i učila. Tim povodom razgovaramo sa Tajibom Šahinpašićem, direktorom izdavačke kuće koja nosi njegovo ime i koja je glavni organizator ove manifestacije.
Šahinpašić: I bolji i drugačiji. Na svu moju radost i radost nas organizatora, sve ono što smo sa najviše optimizma predviđali i o čemu smo sanjali, ostvaruje se. Prošle godine smo postavili jako visoke kriterije i imali smo preko 104.000 posjetilaca. Ove godine nam je bio cilj da to ponovimo. Prvi dan sajma, zbog nemilih događaja koji su bili u Sarajevu, sajam je bio malo manje posjećen nego prošle godine. Zato su ostali dani bili puno posjećeniji i nadoknadili smo taj gubitak.
Ovogodišnji sajam je, i po površini, na kojoj izlagači izlažu, veći nego prethodnih godina. Imamo veći broj izdavača iz Hrvatske i Srbije, ali i iz Bosne i Hercegovine. Sve u svemu, ovogodišnji sajam je po površini i po statističkim podacima puno veći nego prošlogodišnji, ali je i sadržajnije bolji. Brojne promocije, brojni susreti sa književnicima, okrugli stolovi, poetske večeri, književne večeri su napravili ovaj sajam uistinu vrlo zanimljivim kulturnim događajem.
Šahinpašić: Ne bih baš rekao. Beogradski sajam je najveći sajam u regiji. Nije se čulo na otvaranju, ali je gospodin Džindo dodao - na broj stanovnika. On je samo napravio usporedbu po populaciji. Mi jesmo najveći po broju posjetilaca na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini. Sve u svemu, mi jesmo veliki sajam, na 8.000 kvadrata, to je grad knjige.
Širenje kulture
Šahinpašić: Imamo preko 300 izdavača, koji izlažu na individualnim i kolektivnim štandovima i to su dominantno izdavači iz cijele Bosne i Hercegovine. Mi smo na interesnim principima lagano integrisali cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Tajib Šahinpašić, foto:Zvjezdan Živković
Hrvatska je nastupila i na kolektivnom štandu i na individualnim štandovima. Republika Srbija je imala brojne i najvažnije izdavače koji u ovom trenutku egzistiraju na tržištu Republike Srbije. Imamo i jednog predstavnika Crne Gore. Prisutni su i brojni kulturni centri koji su akreditovani pri ambasadama u Sarajevu.
Šahinpašić: Ima ljudi koji jednostavno provedu po cijeli dan pregledavajući štandove, tražeći i pronalazeći nove knjige. Toliko je pozitivne energije u ovom ambijentu. Kada bi se ovo moglo proširiti na ostatak Bosne i Hercegovine, bio bih presretan.
Šahinpašić: Apsolutno da. Osim podrške koju dobijemo od Fondacije za izdavaštvo, mi nikakva budžetska sredstva nismo dobili ni od jedne Vladine institucije, a pri tome mi, kao organizatori, smo spremni odreći se svoga prihoda. Ulaznicu držimo i dalje na skromnoj jednoj konvertibilnoj marki a organizovane posjete učenika i studenata su besplatne. To ide direktno iz našeg prihoda. Mi se toga odričemo, baš u smislu misije širenja kulture, širenja pismenosti, širenja obrazovanja.
U sredini događanja
Šahinpašić: Već se te razlike gube. Bosansko-hercegovački izdavači su preuzeli na svoja pleća objavljivanje svjetskih hitova, tako da više nismo totalna kolonija, da kupujemo i uvozimo knjige iz Srbije i Hrvatske, već proizvodimo i vlastita bosansko-hercegovačka izdanja najznačajnijih svjetskih autora.
Po kvalitetu prevoda i tehničkog uređenja knjiga, smo tu gdje smo i geografski, negdje u sredini. Srpski izdavači ne posvećuju toliko tehničkom uređenju knjiga, kada je u pitanju književnost i popularna džepna knjiga. Oni to rade u što jeftinijoj varijanti, kako bi bila niska prodajna cijena. Naša cijena je malo veća od srpske cijene, a istovremeno niža od hrvatske. Mi smo u sredini svih događanja.
Šahinpašić: Na žalost. Tokom same ceremonije otvaranja sam predložio da država skupljeni PDV iz kulture vrati u kulturu, da otvori knjižare i biblioteke u malim sredinama, da i građani u malim sredinama u Bosni i Hercegovini imaju isti i ravnopravan položaj, kao i građani iz velikih urbanih centara. Da li će to država poslušati, ne znam, ali volio bih da posluša.
Šahinpašić: Na žalost, to je samo ova sajamska priredba. Mi smo započeli naš partnerski odnos, prije nego što se u našem ambijentu počeo koristiti, možda i ne znajući značenje samo tog odnosa. Mi smo prije osam godina napravili partnerstvo privatnog i javnog sektora, koji dobro funkcioniše i koji je urodio plodom.
RSE: Da li je ovaj hepening bolji ili makar drugačiji od prethodnih?
Šahinpašić: I bolji i drugačiji. Na svu moju radost i radost nas organizatora, sve ono što smo sa najviše optimizma predviđali i o čemu smo sanjali, ostvaruje se. Prošle godine smo postavili jako visoke kriterije i imali smo preko 104.000 posjetilaca. Ove godine nam je bio cilj da to ponovimo. Prvi dan sajma, zbog nemilih događaja koji su bili u Sarajevu, sajam je bio malo manje posjećen nego prošle godine. Zato su ostali dani bili puno posjećeniji i nadoknadili smo taj gubitak.
Ovogodišnji sajam je, i po površini, na kojoj izlagači izlažu, veći nego prethodnih godina. Imamo veći broj izdavača iz Hrvatske i Srbije, ali i iz Bosne i Hercegovine. Sve u svemu, ovogodišnji sajam je po površini i po statističkim podacima puno veći nego prošlogodišnji, ali je i sadržajnije bolji. Brojne promocije, brojni susreti sa književnicima, okrugli stolovi, poetske večeri, književne večeri su napravili ovaj sajam uistinu vrlo zanimljivim kulturnim događajem.
RSE: Neko je na otvaranju rekao kako se radi o najvećoj regionalnoj manifestaciji te vrste kod nas?
Mi jesmo najveći po broju posjetilaca na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini. Sve u svemu, mi jesmo veliki sajam, na 8.000 kvadrata, to je grad knjige.
Šahinpašić: Ne bih baš rekao. Beogradski sajam je najveći sajam u regiji. Nije se čulo na otvaranju, ali je gospodin Džindo dodao - na broj stanovnika. On je samo napravio usporedbu po populaciji. Mi jesmo najveći po broju posjetilaca na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini. Sve u svemu, mi jesmo veliki sajam, na 8.000 kvadrata, to je grad knjige.
Širenje kulture
RSE: Koliko je izdavača?
Šahinpašić: Imamo preko 300 izdavača, koji izlažu na individualnim i kolektivnim štandovima i to su dominantno izdavači iz cijele Bosne i Hercegovine. Mi smo na interesnim principima lagano integrisali cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Hrvatska je nastupila i na kolektivnom štandu i na individualnim štandovima. Republika Srbija je imala brojne i najvažnije izdavače koji u ovom trenutku egzistiraju na tržištu Republike Srbije. Imamo i jednog predstavnika Crne Gore. Prisutni su i brojni kulturni centri koji su akreditovani pri ambasadama u Sarajevu.
RSE: Promocije privlače dosta ljudi. Vidio sam ljude koji po nekoliko puta dolaze, posjećujući promociju, a onda se vrte po štandovima i gledaju knjige koje su već vidjeli.
Šahinpašić: Ima ljudi koji jednostavno provedu po cijeli dan pregledavajući štandove, tražeći i pronalazeći nove knjige. Toliko je pozitivne energije u ovom ambijentu. Kada bi se ovo moglo proširiti na ostatak Bosne i Hercegovine, bio bih presretan.
RSE: Upravo možemo prepoznati razliku između onoga kako ti hoćeš prezentirati sajam i onoga kako to zvanične vlasti obično prihvataju. Oni idu na varijantu da je sajam pijaca, a ti govoriš o jednom kulturnom i kulturološkom događaju.
Šahinpašić: Apsolutno da. Osim podrške koju dobijemo od Fondacije za izdavaštvo, mi nikakva budžetska sredstva nismo dobili ni od jedne Vladine institucije, a pri tome mi, kao organizatori, smo spremni odreći se svoga prihoda. Ulaznicu držimo i dalje na skromnoj jednoj konvertibilnoj marki a organizovane posjete učenika i studenata su besplatne. To ide direktno iz našeg prihoda. Mi se toga odričemo, baš u smislu misije širenja kulture, širenja pismenosti, širenja obrazovanja.
U sredini događanja
RSE: Možemo li govoriti i ove godina o razlici između domaćih izdavača i izdavača iz komšiluka? Da li se tu nešto promijenilo?
Šahinpašić: Već se te razlike gube. Bosansko-hercegovački izdavači su preuzeli na svoja pleća objavljivanje svjetskih hitova, tako da više nismo totalna kolonija, da kupujemo i uvozimo knjige iz Srbije i Hrvatske, već proizvodimo i vlastita bosansko-hercegovačka izdanja najznačajnijih svjetskih autora.
Bh. izdavači su preuzeli na svoja pleća objavljivanje svjetskih hitova, tako da više nismo totalna kolonija, da kupujemo i uvozimo knjige iz Srbije i Hrvatske, već proizvodimo i vlastita bh. izdanja najznačajnijih svjetskih autora.
Po kvalitetu prevoda i tehničkog uređenja knjiga, smo tu gdje smo i geografski, negdje u sredini. Srpski izdavači ne posvećuju toliko tehničkom uređenju knjiga, kada je u pitanju književnost i popularna džepna knjiga. Oni to rade u što jeftinijoj varijanti, kako bi bila niska prodajna cijena. Naša cijena je malo veća od srpske cijene, a istovremeno niža od hrvatske. Mi smo u sredini svih događanja.
RSE: I dalje nam ostaje PDV i dalje je mali otkup?
Šahinpašić: Na žalost. Tokom same ceremonije otvaranja sam predložio da država skupljeni PDV iz kulture vrati u kulturu, da otvori knjižare i biblioteke u malim sredinama, da i građani u malim sredinama u Bosni i Hercegovini imaju isti i ravnopravan položaj, kao i građani iz velikih urbanih centara. Da li će to država poslušati, ne znam, ali volio bih da posluša.
RSE: Prilikom otvaranja sajma čuo sam pozivanje na partnerstvo privatnog i javnog sektora. Da li je tu u pitanju samo sajamska manifestacija ili ukupna djelatnost u oblasti izdavaštva?
Šahinpašić: Na žalost, to je samo ova sajamska priredba. Mi smo započeli naš partnerski odnos, prije nego što se u našem ambijentu počeo koristiti, možda i ne znajući značenje samo tog odnosa. Mi smo prije osam godina napravili partnerstvo privatnog i javnog sektora, koji dobro funkcioniše i koji je urodio plodom.
