Uz Svjetski dan knjige, u sarajevskoj Skenderiji u ponedjeljak završava XXIII Međunarodni sajam knjige i učila, te XI bijenale knjige. Organizatori su zadovoljni posjetom, ali izražavaju bojazan kako je izdavačka djelatnost na izdisaju. O tome za RSE govori Taib Šahinpašić, vlasnik istoimene izdavačke kuće i jedan od pokretača Sajma.
Šahinpašić: Na Sajam je došlo nebrojeno mnogo ekskurzija iz cijele Bosne i Hercegovine. Autobusi su bili parkirani u skoro svakoj ulici oko Skenderije, tako da smo mi, kao organizatori, puni ponosa i radosti što se i ovogodišnji Sajam knjiga uspješno privodi kraju i što će ovogodišnji Sajam knjiga ugostiti blizu 100.000 posjetilaca.
Šahinpašić: Prošlogodišnji sajam knjiga je bio apsolutno u vrhu po svim rezultatima - po broju posjetilaca, po kvalitetnim pratećim priredbama i promocijama, koje su održane tokom sajma. Ovogodišnji sajam je vrlo, vrlo blizu tim rezultatima. Nažalost, ove godine nismo imali nijedno veliko svjetsko zvučno ime kao prisutnog autora. Lani je to bio Tarik Ali. Ove godine, zbog ekonomske krize i zbog pomanjkanja novca kod naših izdavača, jednostavno taj veliki trošak nismo mogli podnijeti.
Sajam knjige
Šahinpašić: Ove godine je, na oko 150 štandova, bilo preko 200 izdavača, dominantno iz regiona. Među njima su bili i kulturni centri akreditiranih ambasada: Francuski kulturni centar, Gete Institut, Iranski kulturni centar, Turski kulturni centar i drugi. Ove godine, već drugu godinu uzastopno, nastupa i sarajevski Univerzitet i prezentira svoje aktivnosti - svoju izdavačku produkciju i planove za upis u novu akademsku godinu. Štandove članica univerziteta su pohodili brojni srednjoškolci, raspitujući se o uslovima, načinu i mogućnostima upisa na sarajevski Univerzitet, što je vrlo pozitivno.
Šahinpašić: Ove godine je potpuni šok u cijenama. Svi smo dali fantastične popuste, koji su se kretali od 20 do 80 posto. Bilo je i jako puno kvalitetnih knjiga, koje su koštale jednu KM. Ali to je sve rezultat tamne strane u kojoj mi, kao izdavači, živimo, a to je potpuna nestašica novca. To je potpuna nebriga društva za biblioteke, za autore, za izdavaštvo. Ovakvo male zemlje, mali jezici, bez državne potpore, nemaju šanse da opstanu. Do sada, nažalost, nemamo državne potpore, nemamo otkup knjiga za potrebe biblioteka. A samim tim, ako je siromašan fond u bibliotekama, nemaju čime ni privući nove čitaoce. Sve je to u jednom lancu koji je jednostavno posebno nepravedan prema građanima BiH, koji se nalaze u malim gradovima, ili u ruralnim sredinama. Oni apsolutno nemaju mogućnost da dođu u kontakt sa knjigom.
Bacanje novca
Šahinpašić: Već 41 godinu radim ovaj posao i prošao sam sve faze, od ekonomskog blagostanja, pa do ovog ekonomskog ništavila, u kome se sada nalazimo. Uistinu, ukoliko ne bude bilo kakve državne potpore za izdavaštvo, nijedan bitan projekt od značaja za kulturu, za baštinu BiH, neće biti objavljen. A to je onda poražavajuće. To jednostavno degradira sve ono što je do sada ostvareno. To jednostavno uništava budućnost autora, koji će se preseliti iz BiH u Hrvatsku ili Srbiju. Postat ćemo kolonija naših istočnih i zapadnih susjeda, kada je u pitanju izdavaštvo. Nestat će bosanskog jezika jer će biti objavljivano na srpskom i na hrvatskom. To su nesagledivo teške posljedice, koje se mogu desiti. Država, ono i malo novaca što odvaja za izdavaštvo, troši, ili netransparentno, ili ga troši nerazumno. Hari Poter i knjige o Hariju Poteru, su potpuno komercijalni naslovi i tu nema nikakve diskusije. To su visoko tiražne knjige, ali prethodni ministar kulture Kantona Sarajevo je dodijelio jednom izdavaču 20.000 KM za troškove prevoda knjiga Hari Potera. To je potpuno suludo. Da su ti novci iskorišteni na prevod Nedžada Ibrišmovića, Nure Bazdulj, Ivana Kordića, ili bilo koga od bosanskih književnika, na bilo koji svjetski jezik, to bi nešto značilo. To bi proširilo kulturu i misao naših autora, djela naših autora negdje u svijetu. A ovako su to jednostavno bačeni novci, po mom sudu, apsolutno nepravedno bačeni novci.
Šahinpašić: Ove godine je već završen VII Međunarodni susret bibliotekara slavista. To su bibliotekari koji dolaze iz cijelog svijeta, od Amerike, Engleske, Francuske, do svih zemalja bivše Jugoslavije. To je susret koji proizvodi brojna naučna djela i koji se svake godine objavljuju u godišnjaku. To je vrlo respektabilan susret. A nastao je na Sajmu u ideji University press-a i njenog direktora Dragana Markovića, skupa sa nama, kao organizatorima Sajma. Zatim su tu brojne promocije novih djela, koja su objavljena između dva sajma, susreti autora, potpisivanje djela našim čitateljima i slično. I ove godine je bila brojna kolonija bosanskohercegovačkih autora iz dijaspore, koji nastupaju na kolektivnom štandu Ministarstva za izbjegla i raseljena lica. Aktivnosti na tom štandu su vrlo velike. Susreti su i emotivni i prezentacija njihovih autorskih djela je jednostavno za pamćenje.
Šahinpašić: Potpuno se slažem, ali to očito do njih ne dolazi. Ova nova garnitura je relativno kratko na vlasti, ali ne vidim da su baš poletni, ne vidim nikog od političara da dođe da posjeti Sajam, a to je tradicionalno, da političari ne posjećuju Sajam knjiga.
Šahinpašić: To je sve zaboravljena priča. Imamo ministre, koji, skoro da u životu, nisu pročitali ni jednu knjigu, a šta onda mi da očekujemo?
Šahinpašić: To bi bilo još bolje jer ako bi kupili par metara knjiga, pošto su im stanovi veliki, pa za jedan stan, drugi, treći to bi već bio dobar poticaj izdavaštvu u BiH.
Šahinpašić: Baš tako. Ne bih se ograničio samo na ministra kulture Kantona ili Federacije, nego i na ostale ministre, pa i predsjednike Kantona i Vlada.
Šahinpašić: Animirati ih.
RSE: XXIII Sajam je pri kraju. Šta su pokazale protekle dvije trećine ove manifestacije?
Šahinpašić: Na Sajam je došlo nebrojeno mnogo ekskurzija iz cijele Bosne i Hercegovine. Autobusi su bili parkirani u skoro svakoj ulici oko Skenderije, tako da smo mi, kao organizatori, puni ponosa i radosti što se i ovogodišnji Sajam knjiga uspješno privodi kraju i što će ovogodišnji Sajam knjiga ugostiti blizu 100.000 posjetilaca.
RSE: Možemo li na neki način porediti ovaj Sajam sa dva prethodna, koja su bila, čini mi se, više nego uspješna?
Šahinpašić: Prošlogodišnji sajam knjiga je bio apsolutno u vrhu po svim rezultatima - po broju posjetilaca, po kvalitetnim pratećim priredbama i promocijama, koje su održane tokom sajma. Ovogodišnji sajam je vrlo, vrlo blizu tim rezultatima. Nažalost, ove godine nismo imali nijedno veliko svjetsko zvučno ime kao prisutnog autora. Lani je to bio Tarik Ali. Ove godine, zbog ekonomske krize i zbog pomanjkanja novca kod naših izdavača, jednostavno taj veliki trošak nismo mogli podnijeti.
RSE: Bilo je dosta izdavača iz regiona, kao i svaki put. Bile su i institucije koje su vezane za razne ambasade. Koliko je ove godine bilo ukupno izdavača?
Šahinpašić: Ove godine je, na oko 150 štandova, bilo preko 200 izdavača, dominantno iz regiona. Među njima su bili i kulturni centri akreditiranih ambasada: Francuski kulturni centar, Gete Institut, Iranski kulturni centar, Turski kulturni centar i drugi. Ove godine, već drugu godinu uzastopno, nastupa i sarajevski Univerzitet i prezentira svoje aktivnosti - svoju izdavačku produkciju i planove za upis u novu akademsku godinu. Štandove članica univerziteta su pohodili brojni srednjoškolci, raspitujući se o uslovima, načinu i mogućnostima upisa na sarajevski Univerzitet, što je vrlo pozitivno.
RSE: Ponuda na štandovima je zaista dobra, ali ono što je najzanimljivije su cijene.
Šahinpašić: Ove godine je potpuni šok u cijenama. Svi smo dali fantastične popuste, koji su se kretali od 20 do 80 posto. Bilo je i jako puno kvalitet
Ggrađani BiH koji se nalaze u malim gradovima ili u ruralnim sredinama apsolutno nemaju mogućnost da dođu u kontakt sa knjigom.
Bacanje novca
RSE: Citirat ću te sa press konferencije negdje pred početak Sajma. Rekao si otprilike: „Nikad nije bilo gore. Sadašnje stanje može dovesti u pitanje opstojnost izdavaštva i održavanje narednog Sajma.”
Šahinpašić: Već 41 godinu radim ovaj posao i prošao sam sve faze, od ekonomskog blagostanja, pa do ovog ekonomskog ništavila, u kome se sada nalazimo. Uistinu, ukoliko ne bude bilo kakve državne potpore za izdavaštvo, nijedan bitan projekt od značaja za kulturu, za baštinu BiH, neće biti objavljen. A to je onda poražavajuće. To jednostavno degradira sve ono što je do sada ostvareno. To je
Postat ćemo kolonija naših istočnih i zapadnih susjeda, kada je u pitanju izdavaštvo. Nestat će bosanskog jezika jer će biti objavljivano na srpskom i na hrvatskom.
RSE: Osim izloženih knjiga, druženja, dogovaranja vas izdavača, dešavaju se važne kulturne, kulturološke i naučne manifestacije.
Šahinpašić: Ove godine je već završen VII Međunarodni susret bibliotekara slavista. To su bibliotekari koji dolaze iz cijelog svijeta, od Amerike, Engleske, Francuske, do svih zemalja bivše Jugoslavije. To je susret koji proizvodi brojna naučna djela i koji se svake godine objavljuju u godišnjaku. To je vrlo respektabilan susret. A nastao je na Sajmu u ideji University press-a i njenog direktora Dragana Markovića, skupa sa nama, kao organizatorima Sajma. Zatim su tu brojne promocije novih djela, koja su objavljena između dva sajma, susreti autora, potpisivanje djela našim čitateljima i slično. I ove godine je bila brojna kolonija bosanskohercegovačkih autora iz dijaspore, koji nastupaju na kolektivnom štandu Ministarstva za izbjegla i raseljena lica. Aktivnosti na tom štandu su vrlo velike. Susreti su i emotivni i prezentacija njihovih autorskih djela je jednostavno za pamćenje.
RSE: Namjerno sam uveo ove sadržaje, ne bi li skrenuo pažnju domaćim političarima na činjenicu kako Sajam nije baš obična pijaca, nego eminentno kulturni događaj.
Šahinpašić: Potpuno se slažem, ali to očito do njih ne dolazi. Ova nova garnitura je relativno kratko na vlasti, ali ne vidim da su baš poletni, ne vidim nikog od političara da dođe da posjeti Sajam, a to je tradicionalno, da političari ne posjećuju Sajam knjiga.
RSE: Bojim se da imaju previše onih svojih jada, da bi se bavili tuđima. Imam dojam da se o stvarima, o kojim mi sada govorimo, ni prije ni poslije izbora, nisu baš razbijale glave.
Šahinpašić: To je sve zaboravljena priča. Imamo ministre, koji, skoro da u životu, nisu pročitali ni jednu knjigu, a šta onda mi da očekujemo?
RSE: Pa dobro, ne moraju čitati, mogu ih kupiti za regal!
Šahinpašić: To bi bilo još bolje jer ako bi kupili par metara knjiga, pošto su im stanovi veliki, pa za jedan stan, drugi, treći to bi već bio dobar poticaj izdavaštvu u BiH.
RSE: I pravi doprinos jednog ministra kulture u razvoju kulture.
Šahinpašić: Baš tako. Ne bih se ograničio samo na ministra kulture Kantona ili Federacije, nego i na ostale ministre, pa i predsjednike Kantona i Vlada.
RSE: Ali bi vjerovatno ministar kulture mogao stimulisati ove druge, da im pokaže put prema Skenderiji.
Šahinpašić: Animirati ih.
