Neki dan je iz misije OSC-a stigao izvještaj pod nazivom - "BH mediji i regulatori medija pod pritiskom". Uglavnom se u njemu izražava zabrinutost zbog sve češće pojave političkih pritisaka i nezaštićenosti medijskih radnika.
Tim povodom smo razgovarali sa Mehmedom Halilovićem, dugogodišnjim novinarom i urednikom, angažovanim aktivistom na poslovima promocije i zaštite medijskih sloboda.
Halilović: To je vrlo odgovarajuća kvalifikacija, čak moglo bi se reći da je i gora nego što je OSC naznačio. OSC je uglavnom naznačio ono što je vrh ledenog brijega i pobrojao nekoliko slučajeva. Nažalost u Bosni i Hercegovini se već najmanje tri i po godine medijska i politička scena komplicira. Ovo je samo jedan odraz kompliciranja političke scene gdje pozicija medija i novinara postaje sve teža i teža. Pritisci su, prije svega, političke naravi, što je do 2005. godine bila prava rijetkost, a danas je to na žalost postalo pravilo. To praktično upražnjava, ne samo jedna ili dvije strane, nego skoro svi akteri političke scene. Zaista jeste krajnje zabrinjavajuće ovo što se događa na našoj medijskoj i političkoj sceni, a bojim se da može biti i gore do oktobra, kada se održavaju izbori. Već deset mjeseci prije izbora to je poprimilo radikalnije oblike.
Halilović: Nažalost naša je javnost nerazvijena, dosta uspavana i podijeljena, tako da se naša javnost dijeli kao i političke strukture, najčešće nažalost po nacionalnim šavovima. I ako ima reakcija, onda su reakcije ograničene manje-više na tu dimenziju. I ono malo reakcija što ima, koje imaju znatno širuplatformu i koje su protiv nacionalističkih nasrtaja na medije i na javni život, nažalost doživljavaju satiranje od političkih aktera, pa i od samih medija.
Ni mediji nisu sasvim nevini u svemu ovome što se događa jer su pod uticajem samih vlasnika, pa i određenih politika. Mediji se danas u dobrom broju slučajeva svrstavaju pod političku kapu svojih zaštitnika i provode njihovu politiku. U tom pogledu moglo bi se reći da je danas dijelom, ako ne i u cjelini, medijska slika komplikovanija, teža, gora i nepovoljnija, nego što je bilo prije pet ili deset godina.
Halilović: Ima naravno svega na medijskoj sceni, ima brutalnih napada protiv samih medija, ali nisu u pitanju nikakvi medijski standardi i kriteriji, pa da to bude tema rasprava, nego su u pitanju prevashodno neki politički ili ekonomski interesi. Ni mediji sami nisu nevini u svemu ovome i igraju neke igre. Možda misle da služe nekim višim ciljevima, ali u suštini to su politički ili ekonomski interesi vlasnika ili zaštitnika koji stoje iza njih.
Halilović: Nažalost ima i to je očigledno. Ovo što se prije dva-tri mjeseca dogodilo u odnosima radio i televizija Republike Srpske i Regulatorne agencije je nešto što je nečuveno. Direktno odbijanje da se prihvate i poštuju standardi regulatora ili Zakona o Regulatornoj agenciji i Zakona o komunikacijama je izraz političkog nasilja i ukazuje na to da nema političkog zaštitnika radio televizija Republike Srpske jer se onda ne bi tako mogli ponašati. Moglo bi se reći da su neki drugi javni emiteri to prihvatili, pa čak se i neki autori javno time hvale, da oni podržavaju određenu političku liniju, što je nonsens za javno djelovanje novinara i urednika na javnim emiterima. To je potpuno neprihvatljivo. Kod nas je postalo sve normalno i bojim se da će to samo više komplikovati medijsku ili političku scenu, najmanje do izbora naredne jeseni.
Halilović: U svakom slučaju da. Nije samo u pitanju vanjski uticaj, nego i unutrašnja potreba unutar određenih medija da traže takve zaštitnike i da ihdobijaju, bilo da se ta zaštita plaća nekim vanrednim donacijama, kao što je to bilo u jednom od dva entiteta prošle godine, pa je podijeljena neka suma od šest miliona maraka gotovo svim medijima, da bi kao preživjeli u vremenu ekonomske krize, a u stvari da bi služili određenim političkim interesima vlasti. To se čini i na drugi način, tako što pojedinci novinari ili urednici dobijaju određene ponude, ili misle da služe nekim političkim ciljevima, koji su po njihovom sudu opšti zajednički, potrebni.
U svakom slučaju, novinari, kada god misle da služe određenim političkim ciljevima, su na pogrešnom putu. Novinari treba da služe javnosti i ništa drugo.
Halilović: Naravno da je sa zakašnjenjem jer ovo što danas vidimo se dešava već tri-četiri godine i napadi na medije su najmanje počeli pred izbore 2006. godine i nastavljeni cijelo vrijeme poslije toga, ne samo napadi, nego i svrstavanje medija uz određene politike. Ovo je samo očajni glas OSC-a koji apelira. Bojim se da neće ostaviti nekog velikog odjeka i da je to mala utjeha onim medijskim profesionalcima i medijima koji pokušavaju i nastoje da do kraja profesionalno i odgovorno obave svoju dužnost. Od ovog apela i od ovakve vrste podrške nećemo imati neke koristi. To je ono što sve nas u Bosni i Hercegovini može da zabrinjava.
Halilović: Volio bih da dijelim tvoju nadu, ali se bojim da realne okolnosti i uvjeti u kojima djeluju mediji i novinari ne daju puno prava za neki veliki optimizam. Vidjet ćemo šta će se dešavati u narednih nekoliko mjeseci do izbora i neposredno nakon izbora.
Tim povodom smo razgovarali sa Mehmedom Halilovićem, dugogodišnjim novinarom i urednikom, angažovanim aktivistom na poslovima promocije i zaštite medijskih sloboda.
RSE: OSC je u svom posljednjem izvještaju, dešavanja oko naših medija, označio kao zabrinjavajuća. Da li je to odgovarajuća kvalifikacija jer ima kolega koji misle da je mnogo gore?
Halilović: To je vrlo odgovarajuća kvalifikacija, čak moglo bi se reći da je i gora nego što je OSC naznačio. OSC je uglavnom naznačio ono što je vrh ledenog brijega i pobrojao nekoliko slučajeva. Nažalost u Bosni i Hercegovini se već najmanje tri i po godine medijska i politička scena komplicira. Ovo je samo jedan odraz kompliciranja političke scene gdje pozicija medija i novinara postaje sve teža i teža. Pritisci su, prije svega, političke naravi, što je do 2005. godine bila prava rijetkost, a danas je to na žalost postalo pravilo. To praktično upražnjava, ne samo jedna ili dvije strane, nego skoro svi akteri političke scene. Zaista jeste krajnje zabrinjavajuće ovo što se događa na našoj medijskoj i političkoj sceni, a bojim se da može biti i gore do oktobra, kada se održavaju izbori. Već deset mjeseci prije izbora to je poprimilo radikalnije oblike.
RSE: Bilježe se napadi na kolege - i politički i fizički. Ovdje ima i pravne nesigurnosti medijskih radnika, ali i apsolutnog nedostatka i reakcije javnosti, i stručne i ove druge, nevladinih organizacija i svega kada je to u pitanju.
Halilović: Nažalost naša je javnost nerazvijena, dosta uspavana i podijeljena, tako da se naša javnost dijeli kao i političke strukture, najčešće nažalost po nacionalnim šavovima. I ako ima reakcija, onda su reakcije ograničene manje-više na tu dimenziju. I ono malo reakcija što ima, koje imaju znatno širu
Ni mediji nisu sasvim nevini u svemu ovome što se događa jer su pod uticajem samih vlasnika, pa i određenih politika....
Ni mediji nisu sasvim nevini u svemu ovome što se događa jer su pod uticajem samih vlasnika, pa i određenih politika. Mediji se danas u dobrom broju slučajeva svrstavaju pod političku kapu svojih zaštitnika i provode njihovu politiku. U tom pogledu moglo bi se reći da je danas dijelom, ako ne i u cjelini, medijska slika komplikovanija, teža, gora i nepovoljnija, nego što je bilo prije pet ili deset godina.
RSE: Ima među našim kolegama onih što misle kako je ova ponuđena slika posve drugačija i kako je ona izforsirana od strane samih medija, pod pritiskom određenih centara moći.
Halilović: Ima naravno svega na medijskoj sceni, ima brutalnih napada protiv samih medija, ali nisu u pitanju nikakvi medijski standardi i kriteriji, pa da to bude tema rasprava, nego su u pitanju prevashodno neki politički ili ekonomski interesi. Ni mediji sami nisu nevini u svemu ovome i igraju neke igre. Možda misle da služe nekim višim ciljevima, ali u suštini to su politički ili ekonomski interesi vlasnika ili zaštitnika koji stoje iza njih.
RSE: Čini mi se da ima instrumentalizacije nekih važnih medija, javnih servisa, koji se ideološki, etnički i vjerski usmjeravaju ka određenim ciljevima?
Halilović: Nažalost ima i to je očigledno. Ovo što se prije dva-tri mjeseca dogodilo u odnosima radio i televizija Republike Srpske i Regulatorne agencije je nešto što je nečuveno. Direktno odbijanje da se prihvate i poštuju standardi regulatora ili Zakona o Regulatornoj agenciji i Zakona o komunikacijama je izraz političkog nasilja i ukazuje na to da nema političkog zaštitnika radio televizija Republike Srpske jer se onda ne bi tako mogli ponašati. Moglo bi se reći da su neki drugi javni emiteri to prihvatili, pa čak se i neki autori javno time hvale, da oni podržavaju određenu političku liniju, što je nonsens za javno djelovanje novinara i urednika na javnim emiterima. To je potpuno neprihvatljivo. Kod nas je postalo sve normalno i bojim se da će to samo više komplikovati medijsku ili političku scenu, najmanje do izbora naredne jeseni.
RSE: Slažemo se da ima vrlo sofisticiranih uticaja politika, koji nisu pritisci, nego obećanja nekim pojedincima da iskoriste svoje položaje u svojim kućama, da utiču na ljude koji imaju malo manje volje da se bore za vlastita stanovišta. Imamo dvije vrste pritisaka?
Halilović: U svakom slučaju da. Nije samo u pitanju vanjski uticaj, nego i unutrašnja potreba unutar određenih medija da traže takve zaštitnike i da ih
U svakom slučaju, novinari, kada god misle da služe određenim političkim ciljevima, su na pogrešnom putu. Oni treba da služe javnosti, ništa drugo.
U svakom slučaju, novinari, kada god misle da služe određenim političkim ciljevima, su na pogrešnom putu. Novinari treba da služe javnosti i ništa drugo.
RSE: Reakcija OSC dolazi pred parlamentarne izbore. Čini li se tebi da je to sa velikim zakašnjenjem, sa premalo vode na preveliku vatru?
Halilović: Naravno da je sa zakašnjenjem jer ovo što danas vidimo se dešava već tri-četiri godine i napadi na medije su najmanje počeli pred izbore 2006. godine i nastavljeni cijelo vrijeme poslije toga, ne samo napadi, nego i svrstavanje medija uz određene politike. Ovo je samo očajni glas OSC-a koji apelira. Bojim se da neće ostaviti nekog velikog odjeka i da je to mala utjeha onim medijskim profesionalcima i medijima koji pokušavaju i nastoje da do kraja profesionalno i odgovorno obave svoju dužnost. Od ovog apela i od ovakve vrste podrške nećemo imati neke koristi. To je ono što sve nas u Bosni i Hercegovini može da zabrinjava.
RSE: Nadam se da će ovaj apel uspjeti pobuditi veću koncentraciju kod nekih kolega i da će se oni, koji se još uvijek dvoume na koju stranu krenuti, okrenuti ka profesiji i ka poštivanju standarda novinarskog kodeksa.
Halilović: Volio bih da dijelim tvoju nadu, ali se bojim da realne okolnosti i uvjeti u kojima djeluju mediji i novinari ne daju puno prava za neki veliki optimizam. Vidjet ćemo šta će se dešavati u narednih nekoliko mjeseci do izbora i neposredno nakon izbora.
