RSE: Šta se to krije iza naslova INFOBIRO?
Golubović: Iza naslova INFOBIRO se krije prva digitalna arhiva novinskih članaka u BiH. Ta arhiva je segmentirana, ona je sastavljena iz tri manje baze podataka: novinski članci, istraživanja koja radi nevladin sektor u BiH, i kompletna biznis štampa koja se producira u BiH.
RSE: To su zaista razuđene djelatnosti, jednostavno čovjek ne zna šta bi prvo pitao. Možda da podsjetim naše slušaoce kako ste nedavno izdali jedan sjajni CD, zapravo digitalno izdanje prvog našeg časopisa „Bosanski prijatelj“.
Golubović: Mi smo producirali, u saradnji sa Zemaljskim muzejom BiH, digitalno izdanje prvog bh. časopisa „Bosanski prijatelj“ koji je izlazio u periodu 1850. do 1870. Veoma je značajan taj projekat jer su postojala samo dva izdanja tog časopisa - jedan je u Zemaljskom muzeju, koji smo mi iznajmili i napravili digitalne kopije, a jedan se čuva u Bošnjačkom institutu. Ali sada kada smo napravili te digitalne kopije, on je spašen i biće dostupan svim ljudima koje bude to zanimalo.
RSE: Da, na isti način kao što će biti spašeno još dosta naše građe. Kad smo već kod te vrste poslova, kod pomenute tehnologije, evo nas kod vašeg digitalnog arhiva, čini mi se i najvrijednijeg dijela ukupnog projekta Infobiro.
Arhvia štampe iz ratnog perioda
Golubović: INFOBIRO, znači Mediacentar, uz potporu Ministarstva kulture i obrazovanja Federacije BiH, već tri godine implementira jedan veoma, veoma značajan projekat za našu zemlju. Mi radimo digitalizaciju bh. štampe koja je publikovana u periodu između 1866. godine, pa ćemo pokušati taj posao da zatvorimo do 2016. godine kada će naša zemlja da obilježi 150 godina pojave štamparskog stroja i pojave kontinuiranog štampanja u BiH. Za ove tri godine mi smo bili zaista vrlo vrijedni i uspjeli smo da digitalizujemo Glasnik Zemaljskog muzeja koji je prva naučna novina u BiH. Dobar dio je toga arhiviran do 1905., besplatno je dostupan preko našeg veb portala www.infobiro.ba. Glasnik Zemaljskog muzeja smo distribuirali u sve biblioteke i arhive u BiH, kao i časopise „Nadu“, „Bosansku vilu“. Svi ti časopisi su, znači, dostupni građanima BiH, besplatno je za pretraživanje, i sada se nalaze u fondovima svih drugih biblioteka, tako da ljudi, bez obzira gdje se nalaze, mogu da izučavaju dio kulturne baštine BiH. I BiH na ovaj način nekako je rame uz rame sa drugim evropskim zemljama, bar što se tiče ovog dijela.
RSE: Paralelno s ovim, vi imate i arhiv štampanih medija.
Golubović: Da, svih štampanih medija koji će vjerovatno procesom digitalizacije da uđe. Mi vjerovatno imamo i najbolju kolekciju novina koje su publikovane tokom rata u BiH od 1992. do 1995. To je negdje 70 posto svega što je ikada publikovano, bar u onome dijelu da možemo identificrati ko je bio urednik. I to je jedna zaista prilično vrijedna kolekcija koja će, ja se nadam, u narednom periodu također biti onlajn dostupna za korisnike širom svijeta.
RSE: Novine koje smo imali prije, recimo, pedesetak godina - na koji način će one biti digitalizirane?
Golubović: To su periodike „Dnevnog avaza“; „Oslobođenja“, „Nezavisnih novina“, „Slobodne Bosne“ i „Dana“ na način da mi imamo sklopljene ugovore sa svim izdavačima i arhiviramo ih, tako da u prespektivi mi možemo, i polako se vraćamo, retroaktivno da arhiviramo. To je veoma skup i dug proces. Sa puno napora pokušavamo da taj dio naše istorije ljudima stavimo na pladanj da imaju bolji uvid šta se to sve dešavalo od prije 120 godina do jučer.
RSE: Recimo, može se neka karakteristična riječ ukucati na internetu i dobiti se podaci gdje je to objavljivano?
Golubović: Baza podataka upravo tako funkcioniše - bilo koju ključnu riječ možete ukucati, bilo šta. Bazu otprilike trenutno pretražuje preko 600.000 tekstova.
RSE: Ukoliko sam dobro razumio, svakodnevno se kod vas stiče sve što je taj dan objavljeno u našim štampanim medijima. Ko može koristiti te usluge?
Golubović: Segment koji se radi u saradnji sa vladom BiH, tačnije sa ministarstvom, je potpuno besplatan jer je riječ o novcima poreznih obveznika i može da ga koristi bilo ko sa bilo koje tačke u svijetu gdje ima interent. A ovaj drugi dio je komercijalan jer INFOBIRO pokušava na neki način da komercijalno posluje da bi uopšte mogao da radi.
Digitalizacija Feral Tribuna
RSE: Očigledno radi se, ukupno gledano, o jednom velikom projektu, i to od posebnog interesa ne samo za medijsku zajednicu, pa me zanima koliko ljudi izvan novinarskih krugova koristi vaše usluge?
Golubović: Postoje sistemi koji prate broj posjeta na našem veb sajtu koji ja svako jutro provjeravam. Vrlo je zanimljivo da u periodu jednog mjeseca naš veb sajt posjeti negdje između 60 i 70 hiljada ljudi iz 77 različitih zemalja svijeta. To izgleda vrlo impresivno za jedan arhiv koji nije njuz portal, koji ne proizvodi vijesti. Znači ljude vrlo zanima da saznaju nešto više o našoj zemlji, da nešto istražuju. To su vrlo značajni projekti. Prije desetak dana ja sam imao korespondenciju s našom djevojkom koja radi neki doktorat u Njujorku. Njoj je, vrlo zanimljivo, trebao neki članak iz “Nade“. Ona je čula da smo mi to uradili, ili je vidjela na našem veb sajtu - i ona je taj članak mogla da dobije besplatno, nije morala nigdje da ide iz svog ofisa, nije bilo nikakvih problema što ima vremenska razlika između naše dvije zemlje, znači potpuno kao da je sjedila u Sarajevu - i dobila je svoj članak na desktopu.
RSE: Da li ti kao čovjek koji je na čelu ovoga projekta smatraš da nadležni organi prepoznaju značaj vaše arhivske građe kao integralnog dijela državnog arhiva?
Golubović: Recimo da smo naišli na dosta dobro razumijevanje sa Ministarstvom kulture koje sam pominjao za taj projekat digitalizacije. Mi očekujemo, naravno, da i ostali centri u BiH prepoznaju to. Mi imamo ideju - Mediacentar nije ključna institucija koja to implemenitra - i mi želimo da naš projekat raširimo na svaku biblioteku u BiH, da svaka biblioteka svoju građu digitalizira i da to bude dostupno na jednom mjestu za čitavu BiH. Mi imamo odličnu saradnju sa bibliotekom „Derviš Sušić“ u Tuzli ,koji su rekli: „Da, mi želimo, mi smo prepoznali vaš projekat“, tako ćemo tokom septembra i tokom oktobra da prezentiramo dva vrlo zanimljiva časopisa koja su, također, digitalizovana, a ja ih nisam pominjao, riječ je o „Pozorištu“; jedinom časopisu kojije tretirao tu tematiku, a izdavalo ga je Narodno pozorište u Tuzli, i imamo časopis koji se zove „Članci i građa“, izdavao ga je „Časopis istočne Bosne“ u Tuzli. Tu je riječ o zaista vrijednim i naučnim časopisima koji sadržavaju vrlo značajne fakte o našoj zemlji koji su i danas upotrebljivi, koji govore o stvarima koje svi mogu danas koristiti za raznorazna istraživanja. Vrlo su upotrebljivi za studente, za novinare, za bilo koga ko se bavi bilo kojim naučnim radom.
RSE: Dragane, ja se nadam da ćete uskoro imati još više posjetilaca i još više ljudi koji će htjeti da sarađuju.
Golubović: Za kraj da podijelim sa vašim slušateljima za nas jedan veoma važan projekat o kome dosad nije bilo riječi u javnosti. Mediacentar trenutno implementira jedan regionalni projekat, a riječ je o digitalizaciji „Feral Tribuna“. Mi ćemo do kraja godine, u saradnji sa Mirovnim institutom iz Slovenije, da prezentujemo kompletan „Feral Tribun“ na DVD izdanjima za sve ljude koje bude to zanimalo.
Golubović: Iza naslova INFOBIRO se krije prva digitalna arhiva novinskih članaka u BiH. Ta arhiva je segmentirana, ona je sastavljena iz tri manje baze podataka: novinski članci, istraživanja koja radi nevladin sektor u BiH, i kompletna biznis štampa koja se producira u BiH.
RSE: To su zaista razuđene djelatnosti, jednostavno čovjek ne zna šta bi prvo pitao. Možda da podsjetim naše slušaoce kako ste nedavno izdali jedan sjajni CD, zapravo digitalno izdanje prvog našeg časopisa „Bosanski prijatelj“.
Golubović: Mi smo producirali, u saradnji sa Zemaljskim muzejom BiH, digitalno izdanje prvog bh. časopisa „Bosanski prijatelj“ koji je izlazio u periodu 1850. do 1870. Veoma je značajan taj projekat jer su postojala samo dva izdanja tog časopisa - jedan je u Zemaljskom muzeju, koji smo mi iznajmili i napravili digitalne kopije, a jedan se čuva u Bošnjačkom institutu. Ali sada kada smo napravili te digitalne kopije, on je spašen i biće dostupan svim ljudima koje bude to zanimalo.
RSE: Da, na isti način kao što će biti spašeno još dosta naše građe. Kad smo već kod te vrste poslova, kod pomenute tehnologije, evo nas kod vašeg digitalnog arhiva, čini mi se i najvrijednijeg dijela ukupnog projekta Infobiro.
Arhvia štampe iz ratnog perioda
Golubović: INFOBIRO, znači Mediacentar, uz potporu Ministarstva kulture i obrazovanja Federacije BiH, već tri godine implementira jedan veoma, veoma značajan projekat za našu zemlju. Mi radimo digitalizaciju bh. štampe koja je publikovana u periodu između 1866. godine, pa ćemo pokušati taj posao da zatvorimo do 2016. godine kada će naša zemlja da obilježi 150 godina pojave štamparskog stroja i pojave kontinuiranog štampanja u BiH. Za ove tri godine mi smo bili zaista vrlo vrijedni i uspjeli smo da digitalizujemo Glasnik Zemaljskog muzeja koji je prva naučna novina u BiH. Dobar dio je toga arhiviran do 1905., besplatno je dostupan preko našeg veb portala www.infobiro.ba. Glasnik Zemaljskog muzeja smo distribuirali u sve biblioteke i arhive u BiH, kao i časopise „Nadu“, „Bosansku vilu“. Svi ti časopisi su, znači, dostupni građanima BiH, besplatno je za pretraživanje, i sada se nalaze u fondovima svih drugih biblioteka, tako da ljudi, bez obzira gdje se nalaze, mogu da izučavaju dio kulturne baštine BiH. I BiH na ovaj način nekako je rame uz rame sa drugim evropskim zemljama, bar što se tiče ovog dijela.
RSE: Paralelno s ovim, vi imate i arhiv štampanih medija.
Golubović: Da, svih štampanih medija koji će vjerovatno procesom digitalizacije da uđe. Mi vjerovatno imamo i najbolju kolekciju novina koje su publikovane tokom rata u BiH od 1992. do 1995. To je negdje 70 posto svega što je ikada publikovano, bar u onome dijelu da možemo identificrati ko je bio urednik. I to je jedna zaista prilično vrijedna kolekcija koja će, ja se nadam, u narednom periodu također biti onlajn dostupna za korisnike širom svijeta.
RSE: Novine koje smo imali prije, recimo, pedesetak godina - na koji način će one biti digitalizirane?
Golubović: To su periodike „Dnevnog avaza“; „Oslobođenja“, „Nezavisnih novina“, „Slobodne Bosne“ i „Dana“ na način da mi imamo sklopljene ugovore sa svim izdavačima i arhiviramo ih, tako da u prespektivi mi možemo, i polako se vraćamo, retroaktivno da arhiviramo. To je veoma skup i dug proces. Sa puno napora pokušavamo da taj dio naše istorije ljudima stavimo na pladanj da imaju bolji uvid šta se to sve dešavalo od prije 120 godina do jučer.
RSE: Recimo, može se neka karakteristična riječ ukucati na internetu i dobiti se podaci gdje je to objavljivano?
Golubović: Baza podataka upravo tako funkcioniše - bilo koju ključnu riječ možete ukucati, bilo šta. Bazu otprilike trenutno pretražuje preko 600.000 tekstova.
RSE: Ukoliko sam dobro razumio, svakodnevno se kod vas stiče sve što je taj dan objavljeno u našim štampanim medijima. Ko može koristiti te usluge?
Golubović: Segment koji se radi u saradnji sa vladom BiH, tačnije sa ministarstvom, je potpuno besplatan jer je riječ o novcima poreznih obveznika i može da ga koristi bilo ko sa bilo koje tačke u svijetu gdje ima interent. A ovaj drugi dio je komercijalan jer INFOBIRO pokušava na neki način da komercijalno posluje da bi uopšte mogao da radi.
Digitalizacija Feral Tribuna
RSE: Očigledno radi se, ukupno gledano, o jednom velikom projektu, i to od posebnog interesa ne samo za medijsku zajednicu, pa me zanima koliko ljudi izvan novinarskih krugova koristi vaše usluge?
Golubović: Postoje sistemi koji prate broj posjeta na našem veb sajtu koji ja svako jutro provjeravam. Vrlo je zanimljivo da u periodu jednog mjeseca naš veb sajt posjeti negdje između 60 i 70 hiljada ljudi iz 77 različitih zemalja svijeta. To izgleda vrlo impresivno za jedan arhiv koji nije njuz portal, koji ne proizvodi vijesti. Znači ljude vrlo zanima da saznaju nešto više o našoj zemlji, da nešto istražuju. To su vrlo značajni projekti. Prije desetak dana ja sam imao korespondenciju s našom djevojkom koja radi neki doktorat u Njujorku. Njoj je, vrlo zanimljivo, trebao neki članak iz “Nade“. Ona je čula da smo mi to uradili, ili je vidjela na našem veb sajtu - i ona je taj članak mogla da dobije besplatno, nije morala nigdje da ide iz svog ofisa, nije bilo nikakvih problema što ima vremenska razlika između naše dvije zemlje, znači potpuno kao da je sjedila u Sarajevu - i dobila je svoj članak na desktopu.
RSE: Da li ti kao čovjek koji je na čelu ovoga projekta smatraš da nadležni organi prepoznaju značaj vaše arhivske građe kao integralnog dijela državnog arhiva?
Golubović: Recimo da smo naišli na dosta dobro razumijevanje sa Ministarstvom kulture koje sam pominjao za taj projekat digitalizacije. Mi očekujemo, naravno, da i ostali centri u BiH prepoznaju to. Mi imamo ideju - Mediacentar nije ključna institucija koja to implemenitra - i mi želimo da naš projekat raširimo na svaku biblioteku u BiH, da svaka biblioteka svoju građu digitalizira i da to bude dostupno na jednom mjestu za čitavu BiH. Mi imamo odličnu saradnju sa bibliotekom „Derviš Sušić“ u Tuzli ,koji su rekli: „Da, mi želimo, mi smo prepoznali vaš projekat“, tako ćemo tokom septembra i tokom oktobra da prezentiramo dva vrlo zanimljiva časopisa koja su, također, digitalizovana, a ja ih nisam pominjao, riječ je o „Pozorištu“; jedinom časopisu kojije tretirao tu tematiku, a izdavalo ga je Narodno pozorište u Tuzli, i imamo časopis koji se zove „Članci i građa“, izdavao ga je „Časopis istočne Bosne“ u Tuzli. Tu je riječ o zaista vrijednim i naučnim časopisima koji sadržavaju vrlo značajne fakte o našoj zemlji koji su i danas upotrebljivi, koji govore o stvarima koje svi mogu danas koristiti za raznorazna istraživanja. Vrlo su upotrebljivi za studente, za novinare, za bilo koga ko se bavi bilo kojim naučnim radom.
RSE: Dragane, ja se nadam da ćete uskoro imati još više posjetilaca i još više ljudi koji će htjeti da sarađuju.
Golubović: Za kraj da podijelim sa vašim slušateljima za nas jedan veoma važan projekat o kome dosad nije bilo riječi u javnosti. Mediacentar trenutno implementira jedan regionalni projekat, a riječ je o digitalizaciji „Feral Tribuna“. Mi ćemo do kraja godine, u saradnji sa Mirovnim institutom iz Slovenije, da prezentujemo kompletan „Feral Tribun“ na DVD izdanjima za sve ljude koje bude to zanimalo.
