Dostupni linkovi

Pisarović: Orkestar je zamijenila muzika sa matrice


Vesna Pisarović pjevačica, koja se posle pop karijere, posvetila džezu.
Vesna Pisarović pjevačica, koja se posle pop karijere, posvetila džezu.

Vesna Pisarović, nekada veoma popularna pop pjevačica, prije desetak godina, napravila je zaokret u karijeri i posvetila se džezu. Studirala je džez izvedbu u Nizozemskoj i Engleskoj. Već duže vrijeme živi u Berlinu. Prošle godine izdala je album Naša velika pjesmarica, na kojem je obradila čuvene jugoslavenske hitove iz 50-ih, 60-ih i 70-tih godina. Sprema se za skorašnju turneju po zemljama bivše Jugoslavije.

RSE: Vaš posljednji projekt, album Naša velika pjesmarica, objavljen je prošle godine u Hrvatskoj. Radi se o albumu na kojem ste obradili velike jugoslavenske hitove u džez varijanti. Kako ste došli na ideju da napravite ovaj album?

Pisarović: Ideja je nastala davne 2006. godine, kroz jednu vrlo spontanu suradnju sa pjesnikinjom, nama svima dobro znanoj, Majom Perfiljevom. Ona me uvela u svijet njenih pjesama, u svijet pjesama Indeksa. Upoznala me sa pjesmama poput Tiha tugo moja, koju je izvodila davne 1960. godine Tereza Kesovija, ili pjesmom Nemam te. Ona je odškrinula vrata u tu jednu riznicu bogate jugoslavenske popularne industrije, koja je rezultirala time da sam izdvojila 13 pjesama, koje su se našle na albumu, pomalo ironičnog naslova, The greate Yugoslav song book, aludirajući na The great American song book. Pokušala sam stvoriti jedan zbir pjesama koji bi služio kao osnova za improvizaciju. Primijenili smo džez postupke na isti način, na koji su džez muzičari u Americi primijenili improvizaciju na popularne pjesme Brodveja ili američke šlagere tridesetih.

RSE: Album je osvojio nominaciju za Porin prošle godine. Prepoznala ga je na neki način i struka.

Pisarović: Ne znam što bih komentirala. On se našao u interesantnoj kategoriji zabavne glazbe. Album se bavi zabavnom glazbom i sam zvuk albuma je zabavan. Snimala sam ga sa izvrsnim glazbenicima. Ima i zabave i humora i vrlo ozbiljnog u samom zvuku albuma. Zanimljivo je da se našao u kategoriji sa albumom Željka Bebeka. Ovaj album je više spoj roka, popa, džeza i slobodne improvizacije. Struka ga je tako prepoznala, zašto da ne.

'Naša velika pjesmarica' je spoj roka, popa, džeza i slobodne improvizacije: Vesna Pisarović
'Naša velika pjesmarica' je spoj roka, popa, džeza i slobodne improvizacije: Vesna Pisarović

RSE: Na albumu ste obradili veliki hit grupe Indexi. Riječ je o pjesmi Balada. Šta mislite o glazbi Indeksa i zašto baš ta pjesma?

Pisarović: Upravo je to pjesma Maje Perfiljeve i tako je nekako sve to počelo. Ona je jedina pjesma koja je zalutala na albumu. Ostale pjesme su više-manje neki šlageri. Balada je pjesma koja se izdvaja, kako u glazbi jugoslavenskog popa i roka, tako općenito na ovom albumu. Ona je jako dobro zazvučala i to je prva pjesma koju smo snimali u studiju, a snimali smo samo dva dana cijeli album. Ta pjesma je odabrana kao izlazni singl i za nju sam snimila spot.

RSE: Vrlo ste koncertno aktivni. Gdje sve nastupate?

Pisarović: Jako se veselim nadolazećoj turneji, koja će biti od 29. juna do 10. jula i to gotovo po cijelom prostoru bivše Jugoslavije, od Morske Sobote, Krškog, Jajca, Tuzle, Novog Pazara, Budve do Dubrovnika. Nastupati ću sa Talijanskim kvartetom, sa kojim surađujem neko vrijeme. Upoznala sam ih u Berlinu, gdje živim već osmu godinu. Upravo se pripremamo za to.

RSE: Vi ste studirali džez pjevanje u Nizozemskoj a nakon toga u Engleskoj. Kakvi su Vam utisci tokom studiranja?

Pisarović: To je bilo davno već. U Londonu sam magistrirala džez izvedbu 2008. godine, a prije toga sam studirala u Hagu, na Konzervatoriju, dvije godine. Bilo je to lijepo. To je bio radikalan zaokret u mome životu. Osjećala sam potrebu za doškolovavanjem, osjećala sam skučenost vlastitim izrazom u vlastitoj koži i vlastitim znanjem. Jedan koncert, koji sam čula 2005. godine, posve slučajno, u Berlinu, koncert Pitera Brosana, njemačkog džez improvizatora, me je toliko inspirirao da sam odlučila, barem kroz svoje odluke, pokušati doprijeti do tog zvuka. Sada se bavim ovom glazbom već 12 godina. Puno se toga promijenilo, bliža sam tom zvuku. Taj zvuk mi vremenom neprestano izmiče iz prstiju. Drago mi je da sam se odlučila baviti se ovom glazbom, gdje nema nikada kraja studiranju. Vječiti sam student muzike.

RSE: Prije toga ste se bavili pop pjevanjem, imali ste jako uspješnu karijeru na ovim prostorima. Da li je bilo teško sve to ostaviti i napraviti zaokret u karijeri?

Pisarović: Sa ove distance, nakon svih tih godina, nije bilo jednostavno, ali u tom samom procesu i toj strastvenoj zaluđenosti džez izrazom i tom glazbom, nisam mogla reći da je nešto bilo teško. Krenula sam od nule i ostavila sam nešto što je mnogima velika želja i veliki san. Iako, ništa nisam ostavila, samo sam započela nešto novo. Glazba je i dalje jedini i najbitniji razlog moga dana.

RSE: Planirate li se vratiti u pop vode?

Pisarović: U principu da. Moja inicijalna želja je bila naučiti puno od džeza, o džez harmoniji, o džez pjevanju, ritmu i fraziranju. Istovremeno sam htjela sve to primijenite jednog dana na jedan pop album. Paralelno, kroz sve ove godine, sam pisala pjesme. Imam ih 20-ak. Jedva čekam da se na neko vrijeme zatvorim u sobu i napišem stihove. Vjerujem da ću kroz godinu-dvije završiti i taj album. Bit će riječ o ljubavnim, vrlo pitkim, melodičnim pjesmama. Sigurna sam da će se znatno razlikovati od onoga zvuka na osnovu kakvog me publika zna otprije u popularnoj glazbi.

RSE: Nastupali ste na Eurosongu za Hrvatsku, autorski za Bosnu i Hercegovinu. Kako danas gledate na taj festival? Ima li tu kvalitetne glazbe?

Pisarović: Pogledamo pjesmu Lole Novaković, koju sam obradila na albumu Naša velika pjesmarica. Ona je izvedena 1962. godine, uz pratnju velikog orkestra. Sve ide uživo, i orkestar i dirigent i pjevačica Lola. Zbog toga, svi imaju gotovo jednaku važnost. To je veoma vidljivo i sve je bitno, od glazbe do teksta, do izvedbe, orkestracije, do aranžmana.

To se sve promijenilo godinama. Orkestar je nestao, matrice su zamijenile orkestar. U prvi plan je izašlo performans. Ni sama izvedba i interpretacija nije toliko bitna, koliko sami scenski efekti. Scenski efekti su povezani sa time koliko si pojedina delegacija može financijski priuštiti. Sve se razvilo u nekom smjeru, koji je interesantan i dan danas ljudima. Eurovizija i dan danas ima veliku publiku i puno medijskog prostora.

Možda je portugalska pjesma, koja je pobijedila prošle godine, bila znak da se treba ponovno vratiti glazbi, izvođaču, samoj pjesmi i stihovima. Veselim se pogledati Evroviziju ove godine, nakon dugo vremena.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG