Posljednji rezultati ankete o radnoj snazi Europske unije (EU) pokazuju da je vjerovatnoća da će zaposleni strani državljani biti prekvalificirani za svoj posao češće nego državljani neke od zemalja EU. Zašto?
U 2020. godini stopa prekvalifikacija EU bila je 41,4 posto za građane zemalja koje nisu članice EU i 32,3 posto za građane drugih država članica EU.
Nasuprot tome, stopa pretjerane kvalifikacije za "domaće državljane" u zemljama EU iznosila je 20,8 posto.
U 2020. godini na tržištu rada EU bilo je zaposleno 8,7 miliona građana koji nisu iz EU.
U svim državama članicama EU najveći udio prekvalificiranih državljana izvan EU zabilježen je 2020. u Grčkoj (71,6 posto), a slijede Italija (66,5 posto), Španjolska (57,1 posto) i Kipar (55,9 posto).
Za građane drugih država članica EU, najveći udio prekvalificiranih radnika zabilježen je također u Italiji (47,8 posto), Kipru (47,7 posto) i Španjolskoj (47,2 posto).
Udio prekvalificiranih zaposlenih domaćih građana bio je najveći u Španjolskoj (34,5 posto), Kipru (30,5 posto) i Grčkoj (30,4 posto).
Luksemburg je izvijestio o najnižim stopama prekvalifikacija ukupno, bez obzira na državljanstvo radnika; sa 3,2 posto za prekvalificirane državljane, 3,5 posto za građane ostalih država članica EU i 10,8 posto za građane nečlanica.
Žene su češće prekvalificirane od muškaraca, bez obzira na državljanstvo
Poređenje stopa prekvalifikacija otkriva da u EU postoji jaz među spolovima za sve tri vrste državljanstva.
U 2020. godini stopa prekomjerne kvalifikacije među državljanima bila je za jedan procentni poen viša za žene nego za muškarce; jaz između spolova bio je širi za građane drugih država članica EU i za građane koji nisu u EU.
Među pojedinačnim državama članicama EU također je uobičajeno da je udio državljana koji se smatraju prekvalificiranima veći kod žena nego kod muškaraca: ovaj obrazac bio je najočitiji na Malti, u Finskoj, Portugaliji i Italiji (s najvećom rodnom razlikom, 6,9 procentnih poena).
U Sloveniji i Španjolskoj stope su bile gotovo identične.
Nasuprot tome, bilo je deset država članica u kojima su stope prekomjerne kvalifikacije za državljane bile veće među muškarcima nego među ženama. Ova situacija je primijećena u Hrvatskoj, Estoniji, Austriji, Švedskoj, Rumunjskoj, Grčkoj, Poljskoj, Litvi i Bugarskoj, kao i u Latviji, koja je imala najveći rodni jaz.
Među 15 država članica EU za koje je kompletan skup podataka dostupan za građane drugih država članica EU, pet je zabilježilo višu stopu prekvalifikacije muškaraca, najviše u Grčkoj.
Za građane koji nisu članice EU bila su tri slučaja, navodi se u istraživanju, kada su stope prekomjerne kvalifikacije za građane izvan EU bile više među muškarcima nego ženama. Ovo je zabilježeno u Francuskoj, Finskoj i Austriji.
Međutim, opet je češće da je udio građana izvan EU koji se smatraju prekvalificiranima veći među ženama nego muškarcima, podaci su EU.
Mladi češće prekvalificirani od starih
Stopa prekomjerne kvalifikacije u EU za mlađe (u dobi od 20 do 34 godine) građane drugih država članica EU bila je 30,8 posto u 2020. godini, što je za 2,2 procentna poena niže od stope za starije (od 35 do 64 godine) građane drugim državama članicama EU.
Viša stopa za starije zabilježena je samo u Irskoj, Španjolskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Holandiji i Austriji.
Grčka, Malta i Kipar zabilježile su značajno više stope za mlađe građane drugih država članica EU nego za starije građane.
Jednako tako, stopa pretjerane kvalifikacije u EU za građane iz zemalja koje nisu članice EU bila je 2020. godine viša kod starijih osoba (45,3 posto) nego kod mlađih ljudi (35,9 posto), što je razlika od 9,4 procentna poena.
Ovaj obrazac ponovljen je u 11 od 20 država članica EU za koje su dostupni podaci, s najvećim razlikama uočenim u Estoniji i Italiji. Nasuprot tome, u devet država članica udio mlađih prekvalificiranih građana koji nisu iz EU bio je veći.
Ovo je bilo najočitije u Sloveniji i na Malti, podaci su izvještaja.
U 2020. godini, stopa prekvalifikacije u EU za domaće državljane bila je viša za osobe u dobi od 20-34 godine (24,0 posto) nego za osobe od 35-64 godine (19,4 posto). Među zemljama članicama EU uobičajeno je bilo utvrditi da je vjerovatnije da će mlađi ljudi biti prekvalificirani od starijih.
Ovaj obrazac primijećen je u većini država članica, s izuzetkom Estonije (gdje je uočena obrnuta situacija) i Finske, Njemačke i Belgije (gdje su udjeli bili gotovo isti).
Strani državljani – ključni radnici u EU
Anketa o radnoj snazi Europske unije od prošle godine pokazala je da je gotovo 31 posto migranta u radnoj dobi na ključnim poslovima u EU:
U izvještaju je naglašeno da je udio različit u svim članicama EU, od više od 40 posto u Danskoj i Francuskoj, do samo iznad deset posto u Bugarskoj i Sloveniji.
Prema rezultatima istraživanja, pet najvećih kategorija ključnih radnika u EU su: profesori u nastavi (14,5 posto), kvalificirani poljoprivredni radnici (11,9%), suradnici u nauci i inženjerstvu (11,1 posto), radnici za ličnu njegu (10,3 posto), čistačice i pomagači (9,9 posto).
Stepen obrazovanje u EU i van
U 2020. najveći udio osoba s visokim obrazovanjem u dobi od 20 do 64 godine zabilježen je među domaćim državljanima (31,8 posto).
Ovaj udio bio je 0,9 postotnih bodova veći nego za građane drugih država članica EU i 7,7 bodova veći nego za građane izvan EU.
Iako se rang ove tri skupine razlikovao među državama članicama, u više od dvije trećine barem je jedna od migrantskih populacija imala veći udio od državljana.
U 2020. godini stopa zaposlenosti tercijarno obrazovanih ljudi u dobi od 20 do 64 godine u EU kretala se u rasponu od 64,5 posto među građanima izvan EU, preko 80,3 posto među građanima drugih država članica EU, do 85,0 posto za državljane.
"Ovaj obrazac – više stope za državljane i niže stope za državljane nečlanica EU – ponovljen je u većini država članica EU. Najveće razlike (više od 20 procentnih poena) zabilježene su u Belgiji, Grčkoj, Švedskoj, Kipru, Njemačkoj, Austriji, Holandiji, Francuskoj i Italiji.
Osim toga, usporedba između državljana i građana drugih država članica EU pokazuje da su u većini država članica državljani s visokim obrazovanjem imali više stope zaposlenosti; situacija je bila obrnuta samo u Litvaniji, Malti, Portugalu, Luksemburgu i Mađarskoj", navedeno je u izvještaju EU o radu.
