Rusija je i dalje pod sankcijama međunarodne zajednice zbog umiješanosti i pomaganja proruskim separatistima na istoku Ukrajine. Moskva to negira, ali istodobno su sve češći incidenti i u Baltičkom moru, a narušava i zračni prostor država na sjeveru Evrope, upozoravaju svjetski mediji.
I dok ruske prijetnje Poljskoj i baltičkim zemljama izazivaju opravdani strah, imperijalne ideje ruskog predsjednika Vladimira Putina jednako su opasne i po Balkan, piše Stephen Blank, čiju analizu prenosi „Newsweek“.
Blank, ekspert u Vijeću za američku vanjsku politiku, upozorava kako se Moskva koristi širokom lepezom pritisaka, od izvoza energenata, informacijskog rata, trgovine, prodaje oružja, kako bi se „dokopala“ vojnih baza na Cipru, Crnoj Gori i Srbiji, potkopavajući proces evropskih integracija, demokratskih i institucionalni vrijednosti, i nagrizajući nezavisnost država na Balkanu.
Rusija i dalje podgrijava etničke napetosti i mržnju u regiji, koje su u 90-im dovele i do krvog rata i raspada bivše Jugoslavije, ističe ovaj analitičar.
Ne treba daleko ići u potvrdi ove teze. Dovoljno je pogledati što se događa u Srbiji, piše, između ostalog, Blank.
„Rusi su iskorištavali i prošlogodišnju poplavu za nacionalno-religijsku propagandu, naglašavajući jedinstvo srpskog i ruskog naroda, prijetnje od NATO-a i Europske unije, a kao mamac su dodali i ruske enregente i neriješena pitanja na Kosovu“, ocjenjuje Blank.
Snažan pritisak Moskve naišao je na plodno tlo, te potporu javnosti, ali i političke elite. Istina, srpska vlada je shvatila da zemlja mora prigrliti EU kako bi se razvijala.
„Srpska politika zapravo pleše između sirenskog zova Moskve i muzike Bruxellesa“, smatra ovaj ekspert.
Po njegovom mišljenju, napori Zapada da osujeti ruski imperijalizam neočekivano su našli na plodno tlo na Balkanu. Sankcije EU prisilile su Moskvu da napusti „ekonomski precijenjen i neopravdan plinovod Južni tok krajem 2014.“ Rusija je to učinila bez prethodne najave, ostavljajući tako i Srbiju i Bugarsku na cjedilu.
Rusija sada priča o novom turskom toku plinovoda, ali Vlada Srbije ga ne želi. Beograd je najavio da će pozdraviti isporuke plina sa Zapada.
„Ta je najava razbjesnila Moskvu, ali to je zlatna prilika koju Zapad ne smije propustiti“, ocjenjuje Stephen Blank.
Balkanska energetska tržišta su mala po svjetskim standardima, ali im njihov položaj daje veliku stratešku važnost. Prilika je sada na SAD-a i EU da dirigira rješenja koja bi mogla dovesti dugo željeni južni plinski koridor kroz Azerbajdžana i Tursku na Balkan, ili američki škriljevac i ukapljeni prirodni plin u regiju.
Energija ostaje geopolitički instrument, a Zapad može nadomjestiti utjecaj Rusije krozrealne cijene opskrbe energijom što bi moglo snažno ubrzati integracije Balkana u EU i prema Zapadu, pa čak i država poput Azerbajdžana.
Ovaj viši suradnik američkog Vijeća za vanjsku politiku smatra da bi Zapad trebao započeti diskretne razgovore s Beogradom kako bi se utvrdilo da li je Srbija zainteresirana da slijedi Hrvatsku u članstvu NATO-a.
„Ako takav interes postoji, to treba poticati. Članstvo u Alijansi će omogućiti Srbiji da uspostavi civilni nadzor nad svim svojim snagama sigurnosti, dati će ogroman poticaj za rješavanje otvorenih etničkih pitanja i osnažiti želju zemlje za prijem u EU. Članstvo u NATO će zatvoriti glavne kanale potpore Rusijii materijalno će ojačati cijeli Balkanski poluotok u borbi protiv ruskih namjera da potkopaju jedinstvo EU i NATO-a“ piše Blank u tekstu koji prenosi "Newsweek".
Moskva svim snagama nastoji utjecati na Srbiju, Mađarsku, Grčku i Cipar da raskinu veze s EU i NATO savezom. No, i Unija i Savez, unatoč svojim unutarnjim krizama, imaju sredstva kojima će dokazivati svoju vitalnost, te ostati primjeri vrhunskog razvoja i upravljanja, piše u tekstu u "Newsweeku".
Blank ocjenjuje da je zato potrebno slanje vojnih snaga kako bi se pomoglo državama na Crnom moru, poput Rumunjske i Bugarske, no ni to nije dovoljno.
„Kao što to pokazuju događaji u Ukrajini, vojna moć je samo jedno sredstvo, ali ne uvijek i najvažnije“, konstatira.
Koordinirana politika radi integracije Zapadnog Balkana za Zapad je nesumnjivo izazov s dosta poteškoća, ali potencijalni dobici bi trebali prevagnuti nad preprekama koje je Rusija stavila pred Bruxelles. Šanse za proširenje i jačanje Europe ne dolaze često.
„Međunarodna zajednica ima tek nekoliko trenutaka za takvu šansu. Kriza u Ukrajini donjela je neočekivanu priliku Zapadu i Balkanu. Treba je iskoristiti dok još ima vremena“, smatra Stephen Blank, viši suradnik američkog Vijeća za vanjsku politiku.
