Više od deset tisuća ljudi u Rusiji potpisalo je online peticiju kojom pozivaju Vladimira Putina da odstupi s dužnosti. Danas planiraju protestirati u Moskvi pod sloganom „Putin mora otići“. No, istodobno, najmoćniji čovjek, u Rusiji je i dalje izuzetno popularna osoba.
Peticiju koja se pojavila 10. marta potpisali su, između ostalih, Garry Kasparov, bivši šahovski prvak, nekadašnji zamjenik premijera Boris Nemtzov, kao i istaknuti borci za ljudska prava Yelena Bonner, Lydmila Alekseyeva i Lev Ponomaryov.
Nemtzov je za RSE rekao da opozicija mora učiniti nešto više od stvaranja slogana. Treba imenovati one koji su odgovorni za pogoršanje prilika u Rusiji.
„Želimo poštene izbore u zemlji, uvjete za političku utakmicu. Želimo državu u kojoj je parlament mjesto u kojem se o svemu raspravlja.Vlast se mora promijeniti. Mislim da će protesti rasti i bez obzira na peticije koje budemo potpisivali“, smatra Nemtzov.
Moskovski analitičar Aleksei Makarkin smatra da je radikalan stav opozicije koji je usmjeren isključvo protiv Putina pogrešna strategija.
„Pogledate li bilo koje istraživanje vidjeti ćete da je povjerenje u vladu vrlo visoko. Rusi se plaše promjena i žele ostanak aktualnog premijera. Oni se tuže na birokraciju, i ne žele smjenu predsjednika vlade“, upozorava Makarkin.
On smatra da se strategija opozicije temelji na nadi da će javno povjerenje građana prema Putinu stalno opadati, a to se ne događa.
Putin ima svoje igrače. Šesnaestoga marta je pisac Nikolai Starikov pokrenuo online peticiju podrške premijeru. Do sada ju je potpisalo oko tri tisuće ljudi.
Pisac iz St. Petersburga tvrdi da njegova peticija pruža šansu ljudima na izbor, dok za autore anti-putinovske peticije kažu da su ljudi koji ideologiziraju Mihaila Gorbačova i Borisa Yeltzina, dvojicu koji su uništili Sovjetski Savez i Rusiju i koji mrze Staljina koji je “stvorio moćnu silu i spasio svijet od fašizma”.
Istraživanje koje je prošli mjesec proveo Centar Levada pokazuje da 46 posto građana Rusije vjeruje da je potrebna centralizirana država u kojoj predsjednik vlade imenuje lokalne vlasti.
Čak 62 posto ispitanika ne želi imati nikakav kontakt s vlastima, a njih 77 posto nema namjeru da se aktivnije uključi u politiku.
Peticiju koja se pojavila 10. marta potpisali su, između ostalih, Garry Kasparov, bivši šahovski prvak, nekadašnji zamjenik premijera Boris Nemtzov, kao i istaknuti borci za ljudska prava Yelena Bonner, Lydmila Alekseyeva i Lev Ponomaryov.
Nemtzov je za RSE rekao da opozicija mora učiniti nešto više od stvaranja slogana. Treba imenovati one koji su odgovorni za pogoršanje prilika u Rusiji.
„Želimo poštene izbore u zemlji, uvjete za političku utakmicu. Želimo državu u kojoj je parlament mjesto u kojem se o svemu raspravlja.Vlast se mora promijeniti. Mislim da će protesti rasti i bez obzira na peticije koje budemo potpisivali“, smatra Nemtzov.
Moskovski analitičar Aleksei Makarkin smatra da je radikalan stav opozicije koji je usmjeren isključvo protiv Putina pogrešna strategija.
„Pogledate li bilo koje istraživanje vidjeti ćete da je povjerenje u vladu vrlo visoko. Rusi se plaše promjena i žele ostanak aktualnog premijera. Oni se tuže na birokraciju, i ne žele smjenu predsjednika vlade“, upozorava Makarkin.
On smatra da se strategija opozicije temelji na nadi da će javno povjerenje građana prema Putinu stalno opadati, a to se ne događa.
Putin ima svoje igrače. Šesnaestoga marta je pisac Nikolai Starikov pokrenuo online peticiju podrške premijeru. Do sada ju je potpisalo oko tri tisuće ljudi.
Pisac iz St. Petersburga tvrdi da njegova peticija pruža šansu ljudima na izbor, dok za autore anti-putinovske peticije kažu da su ljudi koji ideologiziraju Mihaila Gorbačova i Borisa Yeltzina, dvojicu koji su uništili Sovjetski Savez i Rusiju i koji mrze Staljina koji je “stvorio moćnu silu i spasio svijet od fašizma”.
Istraživanje koje je prošli mjesec proveo Centar Levada pokazuje da 46 posto građana Rusije vjeruje da je potrebna centralizirana država u kojoj predsjednik vlade imenuje lokalne vlasti.
Čak 62 posto ispitanika ne želi imati nikakav kontakt s vlastima, a njih 77 posto nema namjeru da se aktivnije uključi u politiku.