Dostupni linkovi

Posle neuspeha, Putin na samitu Šangajske organizacije nastoji da obnovi status Rusije

Kirgistan se sprema da u Biškeku dočeka lidere iz 10 zemalja ŠOS-a i desetina drugih zemalja i organizacija.
Kirgistan se sprema da u Biškeku dočeka lidere iz 10 zemalja ŠOS-a i desetina drugih zemalja i organizacija.

Suočen sa sve većim konfrontacijama sa Zapadom, ruski predsednik Vladimir Putin gleda ka istoku kako bi na velikom samitu u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana, obnovio status svoje zemlje u regionu.

Samit se održava u vreme sve većih teškoća za lidera Kremlja, dok je ruska ekonomija u rasulu usled zapadnih sankcija i ukrajinskih napada dronovima, saveznik Iran razoren u ratu, a liderima bivših klijentskih država poput Sirije i Venecuele svrgnuti uz uzdržanu reakciju Moskve.

Putin će od ponedeljka održati sastanke s iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom i kineskim liderom Si Đinpingom, između najmanje sedam drugih sastanak, na marginama dvodnevnog sastanka Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS), koji slavi 25. godišnjicu.

Očekuje se da će se Putin sastati i s indijskim premijerom Narendrom Modijem i predsednikom Turske, zemlje koja nije članica ŠOS-a.

Zvaničnici Kremlja rekli su da Putin ima zakazano najmanje devet bilateralnih sastanaka, dok Moskva nastoji da postavi Rusiju kao protivtežu zapadnom uticaju u regionu.

Putin i Si su često koristili okupljanja ŠOS-a da bi uspostavili jedinstveni front protiv zapadnog uticaja u regionu. Si je stigao kasno u nedelju i održao je svoj prvi sastanak s predsednikom Kirgistana Sadirom Džaparovim, koji će biti domaćin samita.

Pored Rusije, Irana, Indije i Kine, ŠOS čine Belorusija, Kazahstan, Kirgistan, Pakistan, Uzbekistan i Tadžikistan. Ipak, nisu svi članovi saveznici, pošto su nuklearne sile Pakistan i Indija često na ivici rata.

Organizacija je počela kao Šangajska petorka 1996. godine, ali je počela da se širi na druge regionalne zemlje počev od 2001. godine.

Putin i Pezeškijan licem u lice

Moskva i Teheran su pod razornim zapadnim sankcijama – Rusija zbog njene invazije na Ukrajinu, a Iran zbog mnoštva pitanja, uključujući podršku ekstremističkim aktivnostima na Bliskom istoku i navodne težnje da dođe do nuklearnog oružja.

Kijev i Zapad zahtevaju da Iran prestane da isporučuje smrtonosne dronove Šahed Rusiji za upotrebu u ratu u Ukrajini, dok su američki zvaničnici rekli za RSE da Rusija dostavlja Iranu informacije o metama za napade na američke trupe i vojna sredstva na Bliskom istoku, potvrđujući izveštaj Vašington posta (The Washington Post).

Pomoćnik u Kremlju Jurij Ušakov rekao je da će "jedna od ključnih tema" u razgovorima između Putina i Pezeškijana biti kriza na Bliskom istoku. "Znate koliko je ovaj sastanak relevantan u svetlu trenutne nelagodne atmosfere na Bliskom istoku i situacije oko Irana", dodao je on.

Na dnevnom redu će biti i sporazum od 25 milijardi dolara koji je Teheran potpisao s ruskom državnom nuklearnom kompanijom Rosatom o izgradnji četiri nuklearne elektrane u Iranu.

Lideri zemalja ŠOS-a na samitu 2025. u kineskom gradu Tjenđinu.
Lideri zemalja ŠOS-a na samitu 2025. u kineskom gradu Tjenđinu.

Naser al-Tamimi, analitičar sa sedištem u Velikoj Britaniji i osnivač MidEast Strategia, napisao je na X da ŠOS može pomoći uglavnom izolovanom Iranu, "ali samo do određene mere".

"ŠOS nudi Iranu šire političko pokriće, pomaže u smanjenju njegove međunarodne izolacije i proširuje mogućnosti za trgovinu i poravnanja u juanima, rubljama i drugim nacionalnim valutama. Time može skromno smanjiti zavisnost Teherana od zapadnog finansijskog sistema", naveo je on.

"Međutim ŠOS nije ekonomski štit od američkih sankcija. Nedostaje mu potpuno razvijena alternativna finansijska arhitektura, ne pruža pouzdanu zaštitu za velike banke i kompanije izložene sekundarnim sankcijama i ne može primorati Kinu ili Indiju da apsorbuju visoke ekonomske troškove u ime Irana", dodao je al-Tamimi.

Potencijalno napet sastanak s premijerom Jermenije

Pored Turske, među ostalim zemljama koje nisu članice i drugima koji učestvuju i posmatraju biće Jermenija, Azerbejdžan, generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Guterres) i šefovi nekoliko međunarodnih organizacija orijentisanih ka Moskvi.

Putin bi trebalo da se sastane s jermenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, čija je zemlja dugo bila saveznik Rusije, ali je razgnevila Moskvu težnjom da se približi Zapadu.

Tenzije između dve zemlje su se pojačale nakon što je jermenska policija 25. avgusta uhapsila bivšeg predsednika Roberta Kočarijana, sada lidera druge najveće opozicione stranke u zemlji, zbog optužbi za korupciju.

Kočarijan (71) je bio predsednik Jermenije između 1998. i 2008. Trenutno predvodi Jermenski savez, koji se smatra proruskim i koji je bio na trećem mestu na nedavnim parlamentarnim izborima u junu.

Jerevan je takođe razgnevio Moskvu svojim nedavnim izražavanjem želje da se na kraju uđe u Evropsku uniju.

"Insistiraćemo na tome da Jermenija ne može težiti članstvu u EU dok istovremeno ima ogromne koristi od saradnje u okviru Evropske ekonomske unije (EEU)", rekao je Ušakov, misleći na petočlani trgovinski blok koji takođe uključuje Belorusiju, Kazahstan i Kirgistan.

Posle skupa u Biškeku, Putin bi trebalo da ode u Vladivostok na Istočni ekonomski forum na ruskoj pacifičkoj obali od 1. do 4. septembra.

Tamo bi takođe trebalo da se sastane s liderima nekoliko drugih zemalja, uključujući indonežanskog predsednika i mongolskog premijera.

Izvor: Reuters
XS
SM
MD
LG