Ruski predsjednik Vladimir Putin kritikovao je izvoz iz Ukrajine o izvozu žitarica koji je postignut uz posredovanje Ujedinjenih nacija (UN), jer pošiljke nisu stigle do siromašnijih zemalja kako je planirano. Upozorio je da bi trenutna kriza s hranom mogla prerasti u "humanitarnu katastrofu".
Komentari izazivaju sumnju u sudbinu dogovora starog šest sedmica postignutog uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske o isporuci miliona tona žitarica iz blokiranih ukrajinskih luka.
Govoreći na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku 7. septembra, Putin je sugerisao da će Moskva "morati da razmišlja o promeni ruta" za isporuke ukrajinskih žitarica.
Rekao je da je Rusija uradila sve što je mogla kako bi osigurala da Ukrajina može da izvozi žitarice.
Na pitanje agencije Reuters da li je Moskva inicirala promjene u dogovoru o izvozu žitarica, ukrajinski ministar poljoprivrede, Mikola Solski je rekao nakon Putinovog govora da "ništa nije viđeno na njihoom novou".
Globalne cijene hrane i energenata skočile su od kada je Rusija započela invaziju na susjednu Ukrajinu u februaru.
"Gotovo sve žitarice koje se izvoze iz Ukrajine nisu poslate u zemlje u razvoju već u države Evropske unije", rekao je Putin u Vladivostoku, bez da je ponudio dokaze za to.
Dodao je da "sa ovim pristupom, obim problema s hranom u svijetu će samo rasti" i upozorio je od "prijeteće humanitarne katastrofe".
Ukrajinske luke, infrastruktura i poljoprivreda urušena je onim što Moskva zove "specijalna vojna operacija" koja je počela krajem februara u blokirala luke na ukrajinskom Crnom moru.
Sporazum između Rusije i Ukrajine u julu uz posredovanje UN-a i Turske imao je za cilj da se deblokiraju milioni tona žitarica i gnojiva čiji je izvoz bio spriječen.
Do kraja avgusta, predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Ukrajina izvezla više od milion tona poljoprivrednih proizvoda morskim putevima u prvom mjesecu od sporazuma o izvozu žitarica.
Američki zvaničnici citirali su sporazum o izvozu žitarica kako bi odbili insistiranje Kijeva da Rusiju treba proglasiti "terorističkom državom", rekavši da bi to proglašenje spriječilo vrstu razmjene koja je dovela do tog proboja.
Zapadne finansijske, ekonomske i druge sankcije Rusiji bile su pojačane protivmjerama Moskve koje su uključivale embargo i isključenja prirodnog gasa.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov požalio se 6. septembra da Zapad ne poštuje svoje obećanje da će pomoći ruskom izvozu hrane da dopre do svjetskih tržišta.
U avgustu je šef Svjetskog programa za hranu UN-a upozorio da čak i uz nastavak ukrajinskog izvoza, "govorimo o globalnoj krizi hrane još najmanje 12 mjeseci".
Amir Abdulla, UN koordinator za Crnomorsku inicijativu za žitarice, upozorio je sedmicama kasnije da je dogovor o žitaricama "počeo stvarati prostor", ali milione tona hrane treba premjestiti iz ukrajinskih silosa kako bi se napravilo mjesta za sljedeću žetvu.
Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica.
Zamjenik predsjednika Ukrajinskog agrarnog vijeća predvidio je ove sedmice da će ukrajinski izvoz poljoprivrednih proizvoda iznositi oko 50 miliona tona ove marketinške godine od ukupne žetve od 60 do 65 miliona tona.
Optužbe za Evropljne zbog prekida gasa
Ruski predsjednik je odbacio optužbe Zapada da Moskva koristi izvoz energenata kao "oružje" dok je govorio kako njegova zemlja lako može da izvozi naftu i gas širom svijeta. Takođe je optužio Evropljane za trenutne prekide dostave prirodnog gasa kontinentu.
Putin je govoreći na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku rekao da je gasovod Sjeverni tok 1 za Njemačku "praktično zatvoren" i da će tako i ostati jer ne radi njegova posljednja operativna turbina.
Rekao je da će ruski Gasprom nastaviti isporuku plina kroz Sjeverni tok 1 ako se isporuči turbina i da bi se svaka turbina trebala slati direktno u Rusiju.
Putin je takođe rekao da Rusija može pokrenuti gasovod Sjeverni tok 2 ako bude potrebno.
Zaustavljanje isporuke gasa iz Rusije potaknule su strahove da će Moskva zadržati zatvorene slavine duže vrijeme kako bi izvršila pritisak na zapadne nacije i razbila njihovo jedinstvo u sankcionisanju Rusije zbog rata protiv Ukrajine.
Gasprom je obustavio isporuke Sjevernog toka 1 31. avgusta zbog, kako je rekao, tri dana rutinskog održavanja, ali nije uspio ponovno pokrenuti protok, navodeći kao razlog navodno curenje u pumpi na turbini.
Gaspromov njemački partner Siemens Energy osporio je argument Moskve o "popravci" u obustavi Sjevernog toka 1.
Gasprom je ljetos naveo da su sankcije Zapada spriječile da preuzme direktnu isporuku nove turbine iz inostranstva.
Putin je u Vladivostoku rekao da su sankcije potaknule krizu gasa i rekao da je Ukrajina na vlastitu inicijativu zatvorila jednu od ruta za ruski gas na svojoj teritoriji.
Takođe je rekao da je Poljska zatvorila naftovod Jamal-Evropa od zapadnog Sibira preko Bjelorusije i Poljske do Njemačke.
Tokovi kroz Jamal-Evropu su preokrenuti kako bi išli prema istoku između Poljske i Njemačke od početka ove godine, a Moskva je uvela sankcije vlasniku poljskog dijela naftovoda.
Putin je rekao da su rasprave Evropske unije o mogućem ograničenju cijena ruskog gasa "glupe".
