Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u utorak (18. maja) da odnosi sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) zauzimaju važno mjesto u ruskoj politici na Balkanu.
˝Kao garant Mirovnog ugovora sklopljenog prije 25 godina, Rusija se zalaže za nepokolebljivo poštovanje principa sadržanih u Dejtonskom sporazumu u pogledu suvereniteta i teritorijalnog integriteta vaše zemlje˝, rekao je Putin na ceremoniji primanja akreditivnih pisama u Moskvi, opisujući stanje odnosa između Rusije i BiH.
Bosna i Hercegovina je jedna od 23 države koje su 18.maja predale akreditive za ambasadora u Moskvi. Akreditaciju u ime Bosne i Hercegovine predao je ambasador BiH u Rusiji Željko Samardžija.
Ruski predsjednik je dodao da je Rusija ‘posvećena aktivnom promovisanju bilateralnih odnosa u trgovini, ekonomiji, kulturi i humanitarnoj sferi sa BiH’.
U Aleksandrovoj dvorani Velikog kremaljskog Dvora ruski predsjednik Vladimir Putin primio je na ceremoniji akreditivna pisma od 23 novoimenovana inostrana ambasadora.
Inače, Rusija se zalaže za ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR).
Predstavnica Ruske Federacije pri Ujedinjenjim nacijama (UN) Anna Evstigneeva je kritikovala početkom maja govor visokog predstavnika u BIH Valentina Incka pred Vijećem sigurnosti UN-a, kazavši da ono nije uravnoteženo, te da „sadrži proizvoljno protumačene i predstavljene podatke kojim visoki predstavnik nastoji opravdati daljnju potrebu za njegovim uredom“.
Incko je u izvještaju o statusu provedbe mira, koji je predstavljen 4. maja pred UN-om, iznio kritike na nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR, odluke prethodnih visokih predstavnika i imenovanje novog visokog predstavnika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Inzko smatra da su ovo razlozi za zabrinutost.
Sjedinjene Američke Države (SAD), Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje Evropske unije (EU) izrazile su podršku visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku.
Za ukidanje OHR-a u BiH su 2008. godine postavljena 5+2 uvjeta i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava. Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.
U Zaključcima o bonskim ovlastima Narodna skupština RS je konstatovala da visoki predstavnik ‘ne može biti ni u kom slučaju nadređen Republici Srpskoj’. Oko prijedloga zaključaka usaglasili su se klubovi svih stranaka iz RS.
Ured visokog predstavnika BiH je u periodu 1997. do 2012. godine zahvaljujući bonskim ovlastima nametnuo oko 900 različitih odluka. U nekoliko navrata prethodnih godina visoki predstavnik Valentin Inzko je najavljivao mogućnost korištenja bonskih ovlasti, ali nikada ih nije upotrijebio.
Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) je na sastanku u Bonu, decembra 1997. godine, visokom predstavniku u BiH dalo mogućnost korištenja bonskih ovlaštenja.
