Krst postavljen na Zlatištu iznad Sarajeva, kako navodi predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić, predstavlja znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba. U Istočnom Sarajevu jesu za krst, ali ne Dukićev, kojeg dovode u vezu sa Miloradom Dodikom, dok u Sarajevu smatraju da se radi o provokaciji, s obzirom da je sa tog mjesta gađano stanovništvo tokom troipogodišnje opsade. Bilo kako bilo, oni koji su željeli uoči izbora ponovo uzburkati nacionalne strasti, zarad sopstvenih interesa, čini se da su u tome i uspjeli.
Umjesto turističko-rekreacionog centra, kako su mediji najavljivali prije godinu dana, na lokalitetu Zlatište iznad Sarajeva u nedjelju ujutro osvanuo je krst.
Iako nije visok 26 metara, kako to godinama najavljuju boračka udruženja iz Republike Srpske, dovoljno je vidljiv iz centra glavnog bosanskohercegovačkog grada.
Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, kaže kako se radi o spomen obilježju u znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba. Na naš upit da li se krst može dovesti u vezu sa predizbornom kampanjom, Dukić odgovara:
„Šta sam trebao čekati, poslije izbora? Ja nisam ničiji, ni Dodikov, ni Čavićev, ni Ivanićev, ali isto neću dozvoliti ni Čaviću, ni Dodiku, ni Ivaniću, ni bilo kojem, da manipuliše sa Savezom logoraša Republike Srpske, odnosno sa žrtvama.“
No, koliko je Dukićev navod tačan, pokazuje i izjava Boje Gašanovića, načelnika Opštine Stari grad Istočno Sarajevo, na čijoj teritoriji se krst nalazi.
„Ne znam ni ko je to uradio, ni koju je namjeru imao da uradi. Mislim ipak, ako je u pitanju krst, da su predizborne aktivnosti“, konstatovao je Gašanović.
Nije tajna kako već godinama Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i Republike Srpske, podržava izgradnju krsta i crkve na Zlatištu, na planini Trebević. Zbog toga mnogi u Istočnom Sarajevu podizanje krsta dovode u vezu sa predizbornom kampanjom uoči izbora u oktobru.
„Umjesto da se priđe jednom ozbiljnom poslu, s dužnim poštovanjem prema svim poginulim, sa odgovarajućim pijetetom, da se izgradi odgovarajući spomenik, i da se o tome postigne konsenzus sa onima koji su najzainteresovaniji, a to su stanovnici Istočnog Sarajeva, to je bila ustvari manifestacija političke potrebe ljudi koji su direktno na vezi sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata“, ocjenjuje Dragan Čavić, predsjednik Narodnog demokratskog pokreta.
I dok s jedne strane postoji podrška izgradnji krsta i spomen obilježja na Zlatištu, ali ne ovakvog kakav je trenutno, s druge strane Sarajlije kažu da je riječ o provokaciji. Tim prije, jer se radi o jednom od mjesta na Trebeviću sa kojeg je svakodnevno gađano stanovništvo u Sarajevu tokom troipogodišnje opsade.
„Da svi oni koji imaju namjeru uraditi spomen obilježnje i bilo na koji način obilježiti stradanje nevinih žrtava, zaista nemam ništa protiv. Međutim, ovo je zaista akt jedne provokacije“, smatra Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva.
Evo šta građani Sarajeva o svemu kažu:
Komisija za državnu imovinu BiH nije odobrila podizanje spomenika na Zlatištu, jer je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zatražio da se preispita odluka od 19. novembra 2012., kada je odlučeno da se parcela državnog zemljišta izuzme i dodijeli lokalnim vlastima u RS-u. U prvoj reakciji na podizanje krsta, iz OHR-a, portparol Eldar Subašić poručuje:
“Vjerski simboli se ne smiju koristiti kako bi se namjerno inicirala međunacionalna napetost. Štoviše, udruženja i vjerske zajednice trebaju raditi na pomirenju. Očekujemo od nadležnih vlasti da u što kraćem roku osiguraju punu provedbu svih relevantnih zakonskih propisa u ovom slučaju kako ne bi došlo do daljeg porasta tenzija. Ono što se desilo na Zlatištu je neprihvatljivo, jer ne ispunjava ni te minimalne uvjete. Organi vlasti Republike Srpske trebaju odmah poduzeti mjere u cilju očuvanja vladavine prava i sigurnog okruženja."
Na identičan način su reagovali i zvaničnici Evropske unije u BiH i Američke ambasade.
No, bez obzira na rečeno, već dvadeset godina nekada zaraćene strane se takmiče ko će više spomenika napraviti. Manipuliše se i brojkama poginulih i ranjenih u Bosni i Hercegovini tokom rata, pa tako i sa žrtvama srpske nacionalnosti u Sarajevu.
Istraživačko-dokumentacioni centar prije pet godina objavio je podatke o broju svih poginulih vojnika i civila. Evo šta brojke kažu kada su u pitanju građani srpske nacionalnosti u Sarajevu.
„U Sarajevu je ukupno, a to su istraživanja koja smo mi vrlo detaljno uradili, stradalo na različite načine 3.300 građana Sarajeva srpske nacionalnosti. Od tih 3.300, 2.202 su učestvovali u opsadi Sarajeva, a preko 400 ih je poginulo braneći svoj grad“, navodi Mirsad Tokača, direktor Centra.
Krst na Zlatištu, obojen u bijelu boju i visok desetak metara, već je djelimično oštećen. U nedjelju navečer, sat vremena prije ponoći, pet osoba uz pomoć užeta ga je pokušalo oboriti.
Lica su privedena i ispitana u Centru javne bezbjednosti Istočno Sarajevo. Zbog toga nije teško zaključiti da su oni koji su željeli uoči izbora ponovo uzburkati nacionalne strasti, zarad sopstvenih interesa, čini se u tome i uspjeli.
