Fotografija je postala viralna i simbolizirala brutalnost sigurnosnih snaga u Bjelorusiji, ali i otpornost i hrabrost demonstranata koji su se suprotstavili autoritarnom režimu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Bilo je to u augustu 2020. godine. Fotografija je prikazivala mladu ženu kako sjedi na tlu, s licem i glavom prekrivenim krvlju, dok joj ukazuju medicinsku pomoć.
Žena na slici bila je Marija Zajcava, tada 19-godišnjakinja. Bila je među desecima hiljada ljudi, uglavnom mladih, koji su izašli na ulice protestirajući protiv reizbora bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka na izborima koje je međunarodna zajednica okarakterisala kao nepoštene i neslobodne.
Sigurnosne snage odgovorile su brutalnim gušenjem protesta, uhapsivši više od 30.000 ljudi, od kojih su mnogi prijavili mučenje i zlostavljanje tokom pritvora.
Dana 17. januara, dan nakon njenog 24. rođendana, Zajcava je poginula boreći se za Ukrajinu.
Protesti u Minsku
Uprkos protivljenju svoje porodice, Zajcava je 2020. godine otputovala iz rodnog Gomelja, na jugoistoku Bjelorusije, kako bi se pridružila protestima u Minsku.
Uvečer 9. augusta 2020. bila je među demonstrantima okupljenim u centru Minska suočenim sa sigurnosnim snagama.
"U jednom trenutku, granate su počele letjeti prema nama, a oni su počeli pucati gumenim mecima na ljude", ispričao je jedan očevidac Bjeloruskom servisu RSE. "Bio je to šok, niko nije mogao razumjeti šta se događa i zašto to rade. Eksplozije su bile posvuda, vidio sam mnoge ljude prekrivene krvlju."
Zajcava je bila u prvom redu demonstranata kada su sigurnosne snage napale vodenim topovima, gumenim mecima i šok-bombama.
"Mi smo mirno stajali, vičući", prisjetila se Zajcava kasnije te noći. "Sjećam se da su na nas (koristili vodene topove), a onda se dogodila eksplozija i našla sam se na tlu. Nakon toga se ničega ne sjećam... Bila sam zaslijepljena."
Demonstranti su bili dezorijentisani i teško povrijeđeni, dok su se još uvijek suočavali s napadima sigurnosnih snaga. Tada je fotograf RSE-a uslikao Zajcavu, kako mirno sjedi na asfaltu, vidno u šoku i prekrivena krvlju.
Eksplozija je ostavila Zajcavu trajno gluhu na jedno uho. Pretrpjela je i hematom na mozgu te teške povrede očiju i lica. "Jasno je da me to mnogo promijenilo", kasnije je izjavila. "Još uvijek me donekle proganja posttraumatski stresni poremećaj."
Nakon nekoliko operacija u Bjelorusiji, Zajcava je otišla u Češku na specijalizirano liječenje. Tamo je pokušala obnoviti svoj život uz pomoć MEDEVAC-a, programa češke vlade koji pruža besplatnu medicinsku njegu i pomoć ljudima pogođenim humanitarnim krizama, sukobima ili prirodnim katastrofama.
Dok se oporavljala, Zajcava je započela i studij na Češkom tehničkom univerzitetu.
Borba u Ukrajini
Kada je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Zajcava je pronašla novi poziv.
U početku je volontirala kako bi pomogla ukrajinskim izbjeglicama u Češkoj, ali do proljeća 2023. odlučila se pridružiti Ukrajinskoj legiji stranaca, ukrajinskoj vojnoj jedinici sastavljenoj od stranih dobrovoljaca.
"Kako je bila sitna, nije imala oružje. Gdje bi mogla ići?", prisjetio se Aleš Petrouski, viši bolničar u Ukrajinskoj legiji legiji i Zajcavin komandant.
Tako je Bjeloruskinja završila u medicinskoj jedinici. Međutim, to nije značilo da je imala lak zadatak, naglasio je Petrouski. Bez obzira jeste li bolničar ili ne, u rovovima ste pod vatrom, rekao je za Bjeloruski servis RSE.
Petrouski je dodao da je Zajcava preuzela i odgovornost prevodioca u Legiji, jer je govorila engleski, što je bilo korisno u jedinici gdje nisu svi govorili ukrajinski ili ruski.
Povezane borbe
Za Zajcavu su borba za slobodu u Bjelorusiji i ukrajinska borba protiv Rusije bile povezane. Pridružila se dobrovoljcima u Ukrajini dijelom, rekao je Petrouski, jer je željela da Bjelorusija bude slobodna.
"Bila je ogorčena što je praktično izbačena iz zemlje i željela se vratiti. To ju je potpuno obeshrabrilo – činjenica da je morala napustiti Bjelorusiju", rekao je.
Bjelorusija je možda najvjerniji saveznik Rusije, a Minsk pruža vojnu i diplomatsku podršku Moskvi. Lukašenkova vlada omogućila je Rusiji korištenje vojne infrastrukture i opreme te dozvolila upotrebu svoje teritorije kao odskočne baze za napade na Ukrajinu.
Nakon što je provela neko vrijeme na ukrajinskom frontu, vratila se u Češku zbog povrede ruke. Međutim, nakon što je tražila posao, odlučila se vratiti na ukrajinsku liniju fronta drugi put u januaru 2024. godine.
Godinu dana kasnije, poginula je u akciji u blizini istočnog ukrajinskog grada Bahmuta, koji su ruske snage zauzele u maju 2023. godine, a koji je od tada bio poprište žestokih borbi.
U poruci bliskoj prijateljici nakon povratka na front, Zajcava je navela svoje želje u slučaju smrti: "U vojnom upitniku sam navela da sam ateistkinja. Ne znam hoće li to utjecati na moj eventualni pokop, ali ne bih željela biti sahranjena pod krstom".
Pripadnici jedinice u kojoj je bila Zajcava kazali su Bjeloruskom servisu RSE da su, pod ruskom artiljerijskom vatrom, njeni saborci uspjeli evakuisati njeno tijelo s ratišta.
"Teško ranjena tokom protesta u Bjelorusiji 2020. godine, dala je svoj život za slobodu", rekla je liderka bjeloruske opozicije Svjetlana Tihanovskaja o smrti Zajcave. Bila je, kazala je, "ikona naše revolucije".