Trenutkom tišine koji je trajao simbolično osam minuta i 46 sekundi, koliko je vremena George Floyd ležao na zemlji dok mu je policajac kolenom pritiskao vrat okončana je memorijalna služba posvećena čoveku čija je smrt tokom hapšenja izazvala proteste širom SAD.
”Dok traje ovih osam minuta razmislite o tome kroz šta je George prolazio tamo ležeći tih osam minuta, moleći za život", kazao je okupljenima u Mineapolisu velečasni Al Sharpton, televizijski komentator i aktivista za građanska prava koji predvodi molitvu. "Ne možemo ovo tek tako pustiti. Ne možemo nastaviti ovako živeti", kazao je.
Sharpton je prethodno pohvalio jedinstvo demonstranata protiv policijske brutalnosti, a okupljenima poručio: "Razlog zbog kog marširamo po celom svetu je to što smo bili kao George. Nismo mogli da dišemo - ne zato što s plućima nešto nije bilo u redu, već zbog tog kolena na vratu. Ne želimo nikakve usluge. Samo se sklonite od nas i možemo da radimo i budemo ono što možemo biti", prenosi BBC.
Memorijalna služba održana u MIneapolisu prva od tri planirane tokom narednih šest dana u tri zajednice gde je Floyd rođen, gde je odrastao i gde je umro.
Pored članova porodice i prijatelja Georgea Floyda na službu su došli i brojni zakonodavci, glumci i muzičari, kao i guverner Minesote Tim Walz, gradonačelnik Mineapolisa Jacob Frey i kongresmenka Ilhan Omar.
Rojters prenosi da su se u Mineapolisu okupile hiljade ljudi te da su mnogi okupljeni nosili maske i pozdravljali se laktovima zbog mera distanciranja oko korona virusa.
Kaucija od milion dolara za tri policajca
Tri policajca iz Mineapolisa optužena za pomaganje i omogućavanje Floydovog ubistva u četvrtak su prvi put izvedena pred sud koji im je odredio kauciju za privremeno puštanje na slobodu od milion dolara.
Policajac Derek Chauvin koji je prošle nedelje u Mineapolisu nasilno priveo Afroamerikanca Džordža Flojda, pri čemu mu je kolenom gotovo devet minuta pritiskao vrat nakon čega je Flojd preminuo, optužen je za ubistvo bez predumišljaja, odnosno ubistvo drugog stepena, dok su ostala tri policajca koja su učestvovala u hapšenju optužena za pomaganje i omogućavanje ubistva.
Policajci Thomas Lane, J Alexander Kueng i Tou Thao mogu po toj optužnici, ako budu proglašeni krivima, biti osuđeni na do 40 godina zatvora.
Derek Chauvin bi pred sud trebalo da bude izveden 8. juna.
Tužioci ispunili jedan od ključnih zahtjeva demonstranata
Tužioci u američkoj državi Minnesota ispunili su jedan od ključnih zahtjeva demonstranata širom zemlje proširujući slučaj smrti nenaoružanog Floyda na još tri policajca koji su bili na mjestu događaja.
Glavni tužilac Minnesote Keith Ellison preinačio je optužnicu protiv otpuštenog policajca iz Minneapolisa Dereka Chauvina, koji je tokom privođenja Floydu držao koljeno na vratu, iako je govorio da ne može disati na ubistvo drugog stepena. Takođe je podigao optužnicu i protiv preostale trojice otpuštenih policajaca koji su učestvovali u hapšenju.
Oni su, prema sudskim dokumentima, optuženi za saučesništvo u ubistvu drugog stepena.
Ovim bi potencijalna zatvorska kazna za Chauvina mogla da iznosi 40 godina zatvora, 15 godina duže od maksimalne kazne za ubistvo trećeg stepena.
Najavljujući novu optužnicu, Ellison je proteste širom zemlje izazvane Floydovom smrću nazvao „dramatičnim i potrebnim“ i obećao da će tražiti pravdu za njega.
Finalni nalaz obdukcije Floyda
George Floyd koji je preminuo nakon privođenja u Mineapolisu, bio je ranije pozitivan na korona virusa, pokazala je autopsija njegovog tijela, ali infekcija nije navedena kao činilac koji je uticao na njegovu smrt, javio je Reuters.
U izvještaju se precizira da je Floyd na COVID-19 bio pozitivan i 3. aprila, dakle gotovo osam sedmica prije smrti.
Zvanični uzrok smrti je, prema kompletnom izvještaju od 20 strana koji je objavio službeni patolog okruga Hennepin, bio je srčani zastoj tokom restriktivnih mjera policije koja ga je privodila 25. maja.
Patolog je način smrti okarakterisao kao ubistvo, navodi Reuters.
U nalazu sa obdukcije se navodi i da je Floyd imao brojne masnice i posjekotine na glavi, licu, ustima, ramenima, rukama i nogama, ali da ne postoji dokaz da je bilo koja od tih povreda bila smrtonosna. U završnoj autopsiji stoji i da je Floyd bio srčani bolesnik, da je bolovao od visokog pritiska, a da je toksikološki izvještaj pokazao umjeren nivo fentanila i metamfetamina u tijelu žrtve.
Mattis: Tramp prvi predsjednik koji ne pokušava da ujedini SAD
Bivši ministar odbrane Jim Mattis, koji je bio prvi ministar odbrane u administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, optužio je Trumpa 3. juna da je "podijelio" Ameriku i da je prijetnja temeljima Ustava.
"Ne smije nas ometati mali broj prekršilaca zakona. Proteste definišu desetine hiljada ljudi sa savješću koji insistiraju na tome da živimo prema našim vrijednostima - kao ljudi i kao nacija", napisao je Mattis u izjavi koju je objavio američki magazin The Atlantic.
Bivši pomorski general je kritikovao Trumpa zbog razmišljanja o korištenju vojske u sprovođenju zakona i za upotrebu Nacionalne garde u razbijanju uglavnom mirnog protesta u blizini Bijele kuće 1. juna.
Trump je pojačao pritisak na guvernere da izvedu Nacionalnu gardu na ulice, rekavši da će u suprotnom narediti vojnu akciju protiv nereda i pljačke zbog Flojdove smrti.
Ministar odbrane Mark Esper je na brifingu 3. juna rekao da se protivi korištenju vojnih trupa u svrhe sprovođenja zakona.
"Opcija upotrebe aktivnih snaga za sprovođenje zakona treba da se koristi samo u krajnjem slučaju, i to samo u najneugodnijim i najtežim situacijama", rekao je. "Sada nismo u jednoj od tih situacija."
Međutim, Esper je poništio raniju odluku da pošalje nekoliko stotina vojnika kući iz Washingtona nakon održavanja brifinga i posjete Bijeloj kući.
Glasnogovornica Bijele kuće Kayleigh McEnany rekla je da je američki predsjednik i dalje spreman da pošalje federalne trupe na ulice, uprkos Esperovim komentarima.
"Ako bude trebao, on će ih iskoristiti", rekla je McEnany novinarima, prenosi Associated Press. "No u ovom momentu on se oslanja na Nacionalnu gardu", rekla je glasnogovornica Bijele kuće, dodavši da se slanje Nacionalne garde pokazao kao efikasan potez.
U svom komentaru, bivši ministar odbrane Mattis piše, kako bi SAD na domaćem terenu vojsku trebali da koriste samo onda kada "u veoma rijetkim prilikama, zatraže guverneri država".
"Militarizujući naš odgovor, što smo videli u Washingtonu, sukob - lažni sukob – se postavlja između vojske i civilnog društva. To narušava temeljni moral koji osigurava pouzdanu vezu muškaraca i žena u uniformama i društva kom su se zakleli da će ga štititi i čiji su oni sami dio", napisao je Mattis u The Atlanticu.
"Donald Trump je prvi predsjednik u mom životu koji ne pokušava da ujedini američki narod - čak se i ne pretvara da pokušava", napisao je Mattis. "Umjesto toga, pokušava da nas podijeli."
Mattis je dao ostavku na poziciji ministra odbrane 2018. godine u znak protesta Trumpove politike prema povlačenju trupa iz Sirije.
Reagujući na Mattisovu izjavu, američki predsjednik na Twitteru je napisao da mu je "drago što Mattis više ne služi", te da mu se nije sviđalo "njegovo liderstvo".
"Vjerovatno jedina zajednička stvar mene i Baracka Obame jeste što smo obojica imali čast da otpustimo Jima Mattisa, najprecjenjenijeg generala na svijetu. Zatražio sam njegovo pismo ostavke i osjećao sam se odlično povodom toga. Njegov nadimak je bio 'Haos' i nije mi se sviđao pa sam promijenio u 'Bijesni pas' ", napisao je američki predsjednik na Twitteru, uz dodatak da Mattisova snaga nije bila u vojsci već u ličnim odnosima.
Tramp se našao pod optužbama demokrata i nekih republikanaca zbog pristupa protestima i umanjivanja prava demonstranata, odbacujući ih kao "anarhiste" i "razbojnike".
Osim Mattisa, Trumpove poteze kritikovao je i umirovljeni general Joh Allen, bivši komandir američkih snaga u Afganistanu.
"Nije bilo dovoljno to što je mirnim demonstrantima uskraćeno njihovo ustavno pravo, ovo fotografisanje nastojalo je tu zloupotrebu legitimisati religijom", napisao je Allen, prenosi CNN.
Allen se ovdje osvrnuo na naredbu sigurnosnim snagama da uklone demonstrante prije no što je američki predsjednik izašao iz Bijele kuće na putu ka crkvi.
Obama: Prilika da se shvati sistemski rasizam u SAD
Bivši predsjednik SAD Barack Obama je rekao da su nedavni događaji "tragični", ali takođe i prilika da ljudi osvijeste sistemski rasizam u Sjedinjenim Državama.
Govoreći tokom video sastanka gradske skupštine o rasnoj pravdi i reformi policije, bivši predsjednik je rekao da su pripadnici nebjelačkih zajednica svjedoci nasilja i da ono često dolazi sa primjenom zakona.
Apelovao je na svakog gradonačelnika u zemlji da se obaveže da će preispitati upotrebu politike sile i obavezati se na promene.
Nedavni događaji nude priliku zemlji da se uhvati u koštac sa rasnim problemima, "promijeni Ameriku i učini je da živi u skladu sa svojim najvišim idealima".
Protesti se nastavljaju
Demonstranti su pozdravili novu optužnicu koja uključuje, pored Chauvina još tri policajca, ali su protesti nastavljeni osmu noć širom zemlje zahtevajući dublje promjene policijskih praksi i rasnih pitanja.
Većina protesta je bila mirna u odnosu na prethodne noći, iako je policija u New Yorku razbila gomilu demonstranata koji su kršili policijski sat uveden nakon pljački.
U Washingtonu su demonstranti održavali mirne skupove pod okom trupa i oficira saveznih agencija.
Najmanje 200 pripadnika Nacionalne garde bit će raspoređeno u okrugu San Diega, zajedno uz policijske snage kako bi čuvali ključne infrastrukture tokom protesta, piše američki CNN.
Protesti su počeli u Minneapolisu dan nakon Floydove smrti, koju su slučajni prolaznici snimili mobilnim telefonom, i proširio se na gradove u cijeloj Americi za nekoliko dana.
Protesti su uglavnom bili mirni, posebno tokom dana, ali su u nekim gradovima bili obilježeni nasiljem i uništavanjem imovine, kao i pretjeranom upotrebom sile policije.
Automobili su zapaljeni, pljačkana preduzeća, razbijana stakla, a prijavljeno je najmanje 12 smrtnih slučajeva, mada su okolnosti u mnogim slučajevima još uvek nejasne. Deset policajaca i demonstranata je povređeno. CNN je objavio da je skoro 10.000 ljudi uhapšeno.
Kao odgovor na noćno nasilje i pljačku, desetine gradova su uvele policijski čas.
George Floyd je preminuo nakon što mu je, sada otpušteni i optuženi policajac Derek Chauvin klečao na vratu skoro devet minuta 25. maja.
Facebook Forum