Oko 50 članova udruženja izbjeglica i otpuštenih radnika iz Hrvatske koji imaju državljanstvo BiH u Ženevi u srijedu organizuje mirne proteste ispred zgrade UN. Poručuju da žele, na Međunarodni dan ljudskih prava, da ukažu na diskriminaciju od strane Hrvatske države koja im je, kako tvrde, uskratila imovinska, socijalna i ekonomska prava.
U Bosni i Hercegovini, prema podacima udruženja, živi oko 60.000 državljana BiH koji su bespravno dobili otkaze u Hrvatskoj tokom devedesetih godina.ili izgubili neko od drugih egzistencijalnih prava, koja do danas nisu uspjeli da ponovo ostvare.
Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH iz Banjaluke Nikola Puzigaća najavio je da će protestima pred zgradom Ujedinjenih nacija u Ženevi biti iskazano nezadovoljstvo zbog neostvarenih prava iz oblasti rada i radnog odnosa, izostavljanja te populacije iz privatizacije preduzeća u Hrvatskoj, neisplaćenih penzija, stanarskih prava i lične imovine.
“Mi hoćemo samo da poručimo Ujedinjenim nacijama, da nije u Hrvatskoj demokratija za kakvu kažu da jeste, da nemaju ljudi ista prava, ni oko otkupa stanova ni oko bilo čega. Ti su ljudi izdvajali po 25 do 30 godina recimo samo za stambenu izgradnju. Probali smo da razgovaramo i vidimo da niko tako u UN ne kaže nijednu jedinu riječ o tome, eto zašto idemo tamo”, poručuje Puzigaća.
Na proteste u Ženevu je krenuo i Dragomir Stojnić koji je 15 godina do rata radio u zagrebačkoj policiji. Ostao je bez posla i stana te otišao u izbjeglištvo. 2010. godine od hrvatske države dobio je zamjenski stan, No sada je problem što ne može da živi u Hrvatskoj.
“Dali su mi dozvolu za boravak u Hrvatskoj za godinu dana. Nakon toga isteka više mi nisu htjeli produžiti dozvolu za boravak tako da i dan danas ja posjedujem stan tamo, ali ne mogu boraviti u njemu. Zabranu sam dobio od policijske stanice na Sesvetama u Zagrebu gdje inače imam stan. Poslije sam se žalio Ministarstvu unutrašnjih poslova gdje sam dobio odbijenicu. Išao sam i na Ustavni sud Hrvatske te sam i tamo dobio odbijenicu. Tako da više nemam kome da se žalim u Hrvatskoj i ovo nam je jedina nada da idemo u Ženevu”, priča Stojnić.
Pred sjedištem Ujedinjenih nacija će protestvovati predstavnici Udruženja Ugor iz Jelaha koje okuplja nekoliko hiljada radnika koji su ostali bez posla u Hrvatskoj. Predsjednik Upravnog odbora Ugora Ramiz Mervan posebno je kritikovao rad hrvatskog pravosuđa u ostvarivanju prava otpuštenih radnika.
“Sudovi u Hrvatskoj su problem jer ne rade na način na koji bi trebali. Od oko stotinu predmeta koji su naši građani vodili pred tim sudovima, niti jedan nije dobijen. Imamo problem i sa institucijama EU. Pustili su Hrvatsku da postane njen clan a da je nisu provjerili da li je kredibilna u poštovanju ljudskih prava da bi ušla u EU. Ovaj problem je veliki. Prvo su Srbi istjerani iz Hrvatske, pa smo onda i mi istjerani, Bošnjaci”, rekao je Mervan.
Nezadovoljstvo i odnosom BiH
Član Ugora je i građevinski radnik Salih Škiljo iz Doboj-juga koji je skoro 20 godina bio zaposlen u hidroelektra u Zagrebu. Bez posla je ostao početkom devedesetih godina.
„Početkom rata 1991. poslat je u Doboj papir na biro, radnička knjižica i sve, tako da smo ostali bez posla. I to traje do današnjeg dana. Nikakva oštećenja nismo primali. Slao sam i tužbe, a sve se nešto odbija. Odnio sam tužbu, međutim, oni se pravdaju da je firma pod stečajem, da ima stečajni upravnik, da ga ne mogu naći“, ispričao nam je Škiljo.
Protesti će biti prilika da se izvrši pritisak i na Evropsku uniju te Ujedinjene nacije da konačno zauzmu stav kao u slučaju Slovenije kada je UN podržao tužbu “izbrisanih” građana protiv te zemlje, te se traži sličan pristup i u slučaju hrvatske.
Udruženja nisu zadovoljna ni odnosom Bosne i Hercegovine prema problemu svojih građana, a isto tako smatraju da je dijelom za neostvarivanje prava odgovoran i UNHCR.
Dok u BiH još nema reakcija na najavljene proteste pred UN-om, u misiji UNHCR-a u BiH kažu da priznaju i prihvataju pravo udruženja na proteste u Ženevi u nastojanju da se suoče sa neriješenim problemima koji uistinu postoje.
Regionalni portparol UNHCR-a Neven Crvenković ističe da je ta organizacija pružila znatnu podršku u pružanju pravne pomoći, stambenom zbrinjavanju i drugim oblicima pomaganja upravo izbjeglicama iz Hrvatske
“Smatramo da nije točno niti ispravno tvrditi da je zadatak i obaveza UNHCR-a da štiti stečena prava i imovinu državljana BiH koji su imali prebivalište i bili zaposleni u Republici Hrvatskoj. Smatramo da su za to prvenstveno odgovorne predmetne države. Takođe bih želio podsjetiti da bivši stanovnici Hrvatske koji su tamo imali prebivalište a koji su sada državljani BiH i koji i žive u Bi, ne potpadaju direktno pod osnovni mandat UNHCR-a koji obuhvaća kao što je poznato izbjeglice i osobe bez državljanstva”, navodi Crvenković.
Ukoliko protesti pred UN-om ne budu dali rezultata, u udruženjima najavljuju vruće proljeće, odnosno masovnija okupljanja koja neće biti okončana do ispunjavanja njihovih zahtjeva.
Poručuju kako su o svemu obaviješteni i predstavnici EU, Savjeta Evrope, ambasada u BiH te institucije UN-a te da neće odustati od toga da Hrvatska bude primorana da ispoštuje ostvarena prava. Ostvarena prava se ne mogu izbrisati kao da nisu ni postojala, poručuje Ramiz Mervan:
“Imamo podatke da je prosjek staža tih građana 20 godina. Ako to pomnožite, znate da je to milion godina. Sve je to bačeno u vazduh. Mi imamo možda i stotinu invalida rada prijavljenih u udruženje, koji su nastradali na radnom mjestu. Zbog toga nesretnoga rata i zbog politike koju je vodila hrvatska vlast oni su ostali bez posla i bez svih prava koja su stekli radom, boravkom i svojom invalidnošću.“
