Nekoliko desetaka mladih i penzionera, okupljenih u Asocijaciji nezavisnih intelektualaca "Krug 99", učestvovalo je 6. januara u protestnoj šetnji kroz centar Sarajeva.
Razlog je, navode, aktuelna politička kriza, otvorene separatističke namjere, usložnjavanje sigurnosne situacije i nepoštivanje vladavine prava u državi.
Povod za proteste je, ističu, i izostanak konkretnog djelovanja visokog predstavnika u ovim okolnostima, ali i u slučaju obilježavanja neustavnog dana bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
"Raste uznemirenost građana pred aktuelnim separatizmom i iredentizmom koji može dovesti do vanrednog, pa i ratnog stanja u Bosni i Hercegovini", smatra Rijad Ahmetović, predsjednik Foruma mladih Kruga 99.
Noseći transparente, uzvikujući "Svi za Bosnu, Bosna za sve", "Stop neustavnom danu Republike Srpske" učesnici protesta su prošetali od Baščaršije, kroz centar grada do zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Tamo su iznijeli svoje zahtjeve i pozvali "na akciju sve domaće i internacionalne aktere koji su se Dejtonskim sporazumom obavezali na pomoć u demokratskom razvoju Bosne i Hercegovine".
U svojim zahtjevima obrazložili su da je 9. januar, Dan Republike Srpske (RS), osim što je neustavan, i "datum koji je natopljen krvlju hiljada ubijenih i ranjenih, nebrojenih nevinih žrtava genocida i UZP-ova, o kojima su internacionalni sudovi dali konačnu riječ", te da se na njegovo obilježavanje "transparentno odgovori raspoloživim snagama odbrane države."
"Nemoralno je stajati po strani dok se urušava naša domovina. Mladi nisu samo budućnost, već i sadašnjost moderne Bosne i Hercegovine, poručili su organizatori.
Vlast RS-a, predvođena tamošnjim predsjednikom Miloradom Dodikom, koji je na listi sankcija Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, najavila je obilježavanje 9. januara kao Dana RS-a, a kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Učesnici protesta "opasnim ocjenjuju secesionističke težnje rukovodstva Republike Srpske", koje su, kako kažu, "posebno naglašene u protekloj godini i svaki put uoči obilježavanja Dana RS-a".
"Nesprječavanje obilježavanja Dana Republike Srpske i nezaustavljanje govora mržnje svjedoče o posljedicama popuštanja etonacionalističkim ciljevima na štetu demokratije i ljudskih prava u BiH", istaknuo je ranije David Pettigrew, član Asocijacije, vanstranačkog, nevladinog, udruženja građana.
Nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH (OHR), Christian Schmidt u saopćenju 20. decembra 2023. upozorio je da nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH predstavlja krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH.
"Na organima za provođenje zakona, Tužilaštvu BiH i policiji je da poduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara", naveo je Schmidt, te da je "proslava 9. januara kao Dana RS-a jasan je i direktan propust u provedbi konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluka visokog predstavnika od 1. jula 2023. godine".
Isti stav ima i Misija OSCE-a u BiH koja je u objavi na društvenoj mreži X pozvala "Vladu RS-a da u potpunosti poštuje vladavinu prava, koja mora obuhvatiti poštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kao konačnih i obavezujućih."
Neustavan Dan RS-a
Ustavni sud BiH je tri puta proglasio 9. januar kao Dan RS-a neustavnim, a Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Evrope za ustavna pitanja, diskriminatornim.
Prema sudskoj odluci nije sporno da entitet ima svoj dan, ali je sporno njegovo obilježavanje 9. januara.
Na taj datum 1992. Skupština srpskog naroda u BiH je u Sarajevu donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine.
Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koje je Haški tribunal osudio zbog ratnih zločina. U donošenju deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata.
