Godina iza nas će (ako će) se pamtiti po ukidanju viza i sumornom stanju reformi i progresa prema evropskim integracijama, opisanim u godišnjem izvještaju Evropske komisije.
Tipično, rekli bi u Briselu, kada je riječ o BiH: korak naprijed, pa dva nazad.
Gdje je bila BiH i šta je radila proteklih godinu dana - niko to objektivnije nije sročio u izvještaj od Evropske komisije, koja, mudro, nigdje ne daje konačnu ocjenu.
Ipak, direktor za BiH Direktorata za proširenje Evropske komisije, Pierre Mirel kaže:
"Zabilježen je ipak napredak na stvarima koje su u vezi sa ukidanjem viza i sretni smo da je Vijeće ministara EU donijelo odluku o uklanjanju viza za građane BiH. Ali, na svim ostalim poljima napredak je veoma, veoma ograničen, tako da situacija nastavlja da bude veoma loša kada je riječ o kretanju evropskim putem. To je zabrinjavajuće jer se sve ostale države regiona nastavljaju kretati naprijed. Evropska komisija je upravo usvojila mišljenje o Crnoj Gori i Albaniji, upravo se spremamo da započnemo rad na misljenju o kandidatskom statusu za Srbiju, a gdje je BiH? Daleko od takvog položaja. Čak i nakon posljednjih izbora u BiH, oni građani koji nisu ni Srbi, ni Hrvati ni Bošnjaci, nisu u stanju da budu birani, a to je posljedica činjenice da ustav zemlje nije u saglasnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima , a samim tim ni sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Upravo zbog toga, mi sada čekamo na novu vladu i Parlament, da, čim se izaberu, počnu da rade na ovom pitanju kao posebno hitnom."
"Mislim da nema magične formule. Stvari se teško mogu nametnuti izvana - vidim opredjeljenje evropskih ministara vanjskih poslova, vidim opredjeljenje visoke predstavnice EU, Catherine Ashton, da budu od pomoći koliko god je to moguće, ali taj proces mora započeti u vašoj zemlji. Taj put moraju preći vaši političari, preuzimajući odgovornost za cjelokupan proces. Tek kada prvi koraci budu načinjeni, tada ćemo mi biti tu da vam pomognemo, ali teško da možemo nadoknaditi nedostatak konsenzusa oko evropskih perspektiva. A to je čudno, jer, kada sam posjetio BiH i razgovarao sa ljudima, nije bilo sumnje u njihove interese i težnje - bez obzira kojoj etničkoj skupini pripadali, njihov interes je Evropa, niko ne želi biti ostrvo usred zapadnog Balkana, ostrvo koje nije dio ovog nevjerovatnog evrpskog procesa", rekao je Evropski komesar za proširenje, Štefan Fule.
Pozitivni pomaci
Ali, vratimo se dobrim vijestima. Nakon sada već godina procesa progovora, evropskih misija eksperata na terenu, brda uvjeta koje je trebalo ispuniti, do posljednjeg dana neizvjesnosti da li i kada će evropski ministri vanjskih poslova, nakon Komisije i Parlamenta reći DA ukidanju viza, pred kraj godine su se sastali ministri, koji, prema najvećoj zagovornici ukidanja viza za BiH i ostatak regiona, Tanji Fajon, izvjestiteljki za bezvizni režim za zapadni Balkan i članici Evropskog
parlamenta, nisu imali izbora.
„Ja ne očekujem blokade od strane nijedne zemlje članice, i nadam se da će one glasati nakasnije početkom novembra“, kazala je Fajon.
Cecilia Malmstrom prilikom posjete BiH, 12. novembar 2010.
"Trebalo je neko vrijeme da se ovo postigne - prije svega, važno je bilo da se ispune svi preduvjeti, da su se Bosanci i Hercegovci zaista potrudili da sve traženo i ispune. S druge strane, primijetili smo u bh. susjedstvu da je bio povećan broj lažnih azilanata pa su, naravno, neke od država EU bile zabrinute zbog ove zloupotrebe bezviznog režima. Zbog toga smo započeli intenzivan dijalog sa bh. vlastima kako bismo osigurali da ne bude zlupotreba, već da se režim koristi kako je i zamišljen - da bude olakšanje običnim ljudima pri njihovim putovanjima Evropom", rekla je komesarka za unutrašnje poslove, Cecilia Malmstrom.
Konačno, ministri su rekli DA ukidanju viza za BiH i Albaniju, i 15. decembra su prvi putnici iz BiH, bez viza, doputovali u Brisel.
„Bilo je uspjeha, prije svega u ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima i dobivanje bezviznog režima za putovanje u države članice šengen režima. Približili smo se ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, učinili neke važne stvari u ispunjavanju uslova, ali, isto tako, nismo došli u situaciju da podnesemo zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, korak koji bi trebao da nas vodi prema dobivanju kandidatskog statusa i daljnjem napretku u ovom procesu evropskih integracija“, rekao je ambasador BiH pri EU, Osman Topčagić.
Za očekivati je već narednih sedmica novi evropski paket za BiH, sačinjen u režiji visoke predstavnice EU Ashton, uz asistiranje komesara za proširenje, Fulea. Šta god da je u paketu, teško da će uspjeti bez, kako se to već kaže, plodnog političkog tla na bh. terenu.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Tipično, rekli bi u Briselu, kada je riječ o BiH: korak naprijed, pa dva nazad.
Gdje je bila BiH i šta je radila proteklih godinu dana - niko to objektivnije nije sročio u izvještaj od Evropske komisije, koja, mudro, nigdje ne daje konačnu ocjenu.
Ipak, direktor za BiH Direktorata za proširenje Evropske komisije, Pierre Mirel kaže:
"Zabilježen je ipak napredak na stvarima koje su u vezi sa ukidanjem viza i sretni smo da je Vijeće ministara EU donijelo odluku o uklanjanju viza za građane BiH. Ali, na svim ostalim poljima napredak je veoma, veoma ograničen, tako da situacija nastavlja da bude veoma loša kada je riječ o kretanju evropskim putem. To je zabrinjavajuće jer se sve ostale države regiona nastavljaju kretati naprijed. Evropska komisija je upravo usvojila mišljenje o Crnoj Gori i Albaniji, upravo se spremamo da započnemo rad na misljenju o kandidatskom statusu za Srbiju, a gdje je BiH? Daleko od takvog položaja. Čak i nakon posljednjih izbora u BiH, oni građani koji nisu ni Srbi, ni Hrvati ni Bošnjaci, nisu u stanju da budu birani, a to je posljedica činjenice da ustav zemlje nije u saglasnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima , a samim tim ni sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Upravo zbog toga, mi sada čekamo na novu vladu i Parlament, da, čim se izaberu, počnu da rade na ovom pitanju kao posebno hitnom."
Fule: Kada sam posjetio BiH nije bilo sumnje u interese i težnje ljudi - njihov interes je Evropa, niko ne želi biti ostrvo usred zapadnog Balkana, ostrvo koje nije dio ovog nevjerovatnog evrpskog procesa.
"Mislim da nema magične formule. Stvari se teško mogu nametnuti izvana - vidim opredjeljenje evropskih ministara vanjskih poslova, vidim opredjeljenje visoke predstavnice EU, Catherine Ashton, da budu od pomoći koliko god je to moguće, ali taj proces mora započeti u vašoj zemlji. Taj put moraju preći vaši političari, preuzimajući odgovornost za cjelokupan proces. Tek kada prvi koraci budu načinjeni, tada ćemo mi biti tu da vam pomognemo, ali teško da možemo nadoknaditi nedostatak konsenzusa oko evropskih perspektiva. A to je čudno, jer, kada sam posjetio BiH i razgovarao sa ljudima, nije bilo sumnje u njihove interese i težnje - bez obzira kojoj etničkoj skupini pripadali, njihov interes je Evropa, niko ne želi biti ostrvo usred zapadnog Balkana, ostrvo koje nije dio ovog nevjerovatnog evrpskog procesa", rekao je Evropski komesar za proširenje, Štefan Fule.
Pozitivni pomaci
Ali, vratimo se dobrim vijestima. Nakon sada već godina procesa progovora, evropskih misija eksperata na terenu, brda uvjeta koje je trebalo ispuniti, do posljednjeg dana neizvjesnosti da li i kada će evropski ministri vanjskih poslova, nakon Komisije i Parlamenta reći DA ukidanju viza, pred kraj godine su se sastali ministri, koji, prema najvećoj zagovornici ukidanja viza za BiH i ostatak regiona, Tanji Fajon, izvjestiteljki za bezvizni režim za zapadni Balkan i članici Evropskog
parlamenta, nisu imali izbora.
„Ja ne očekujem blokade od strane nijedne zemlje članice, i nadam se da će one glasati nakasnije početkom novembra“, kazala je Fajon.
"Trebalo je neko vrijeme da se ovo postigne - prije svega, važno je bilo da se ispune svi preduvjeti, da su se Bosanci i Hercegovci zaista potrudili da sve traženo i ispune. S druge strane, primijetili smo u bh. susjedstvu da je bio povećan broj lažnih azilanata pa su, naravno, neke od država EU bile zabrinute zbog ove zloupotrebe bezviznog režima. Zbog toga smo započeli intenzivan dijalog sa bh. vlastima kako bismo osigurali da ne bude zlupotreba, već da se režim koristi kako je i zamišljen - da bude olakšanje običnim ljudima pri njihovim putovanjima Evropom", rekla je komesarka za unutrašnje poslove, Cecilia Malmstrom.
Konačno, ministri su rekli DA ukidanju viza za BiH i Albaniju, i 15. decembra su prvi putnici iz BiH, bez viza, doputovali u Brisel.
„Bilo je uspjeha, prije svega u ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima i dobivanje bezviznog režima za putovanje u države članice šengen režima. Približili smo se ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, učinili neke važne stvari u ispunjavanju uslova, ali, isto tako, nismo došli u situaciju da podnesemo zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, korak koji bi trebao da nas vodi prema dobivanju kandidatskog statusa i daljnjem napretku u ovom procesu evropskih integracija“, rekao je ambasador BiH pri EU, Osman Topčagić.
Za očekivati je već narednih sedmica novi evropski paket za BiH, sačinjen u režiji visoke predstavnice EU Ashton, uz asistiranje komesara za proširenje, Fulea. Šta god da je u paketu, teško da će uspjeti bez, kako se to već kaže, plodnog političkog tla na bh. terenu.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
