Nedavno su na promociji knjige o Herceg-bosni haškog optuženika Jadranka Prlića u Mostaru govorili i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor i jedan zastupnik u Hrvatskom saboru.
Nazor kaže da je bilo logično da se angažira oko knjige koja donosi puno vrijedne arhivske građe o temi oko koje postoji puno manipulacija i neznanja, dok je za nevladinu udrugu Documenta njegovo postupanje – sporno.
Knjiga haškog optuženika Jadranka Prlića „Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne” na čak 2.100 stranica predstavljena je u ponedjeljak u Mostaru na obilježavanju obljetnice formiranja HRHB. Jedan od promotora bio je i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, ravnatelj institucije kojoj je Republika Hrvatska osnivač.
Eugen Jakovčić iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta u izjavi za naš program priznaje da nije čitao knjigu niti zna za ovu promociju, ali da je njegov načelni stav kako je Nazorovo sudjelovanje na predstavljanju sporno:
„To da se Ante Nazor tu pojavljuje kao čelni čovjek jedne institucije koja sebi tepa da je znanstvena po meni je također problematično i mislim da se netko tko je na čelu neke znanstvene institucije ne bi smio dovoditi u ovakvu situaciju.“
Jakovčić upozorava da Nazorovo sudjelovanje na promociji Prlićeve knjige potvrđuje tezu da svaka strana ima svoje tzv.“ratne junake“
„Također i da se ne obazire na to kako će reagirati obitelji žrtava – u ovom slučaju dogodili su se teški zločini nad Bošnjacima u istočnom Mostaru koji je bio pod teškom opsadom snaga HVO-a, i o tome vrlo detaljno govori prvostupanjska presuda. Prema tome tu bi trebali biti oprezni naročito ljudi koji dolaze iz znanstvenih institucija i oni koji dolaze iz Hrvatske, naročito zbog uloge koja se u tom predmetu povezuje s Republikom Hrvatskom“, navodi.
Nazor u izjavi za Radio Slobodna Europa odgovara kako bi bilo čudno da se institucija koja se bavi arhivskom građom o ratu u Hrvatskoj i BiH nije pozabavila ovom knjigom koja se u gotovo dvije trećine bavi upravo izvorima i dokumentima:
„Mislim da dokumenti u ovoj knjizi jasno pokazuju da Hrvati 1991, 1992 i 1993. godine nisu imali druge mogućnosti nego se samoorganizirati, jer središnja vlast u Sarajevu nije mogla zaštitit bosansko-hercegovačke građane prije svega od velikosrpske agresije, koja je bila uzrok rata i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Čuditi se danas pokušaju ljudi koji su sudjelovali u tome da obrazlože svoje sudjelovanje, a čuditi se posebno institucijama koje se bave time da su se zauzele da pogledaju to gradivo mislim da je – bezrazložno.“
Nazor kaže da je ova knjiga koja navodi izvore potrebna, jer izvori govore suprotno i od prvostupanjske haške presude Prliću i drugima, i suprotno od slike koje su - kaže Nazor - nametnuli mediji.
„Ako ostane ovakva prvostupanjska presuda, doći ćemo do apsurda da će za rat u BiH odgovornost biti na Hrvatskoj, a da nije bilo Hrvatske, hrvatskih snaga, Hrvata u BiH, pitanje je - što bi bilo sa Bosnom i Hercegovinom u onoj ofenzivi srpskih snaga 1992 godine ? Vjerojatno se ne bi uspjela obraniti. Svi mi koji smo čitali samo novine, pratili samo medije žrtve smo nametnute percepcije. Onaj tko se suoči sa dokumentima zapitat će se – kako je moguće da se podaci iz dokumenata, iz izvora toliko razlikuju od onoga što su nam pojedini novinari i pojedini mediji prezentirali ovih posljednjih 20 godina“, kaže on.
Podsjetimo, Jadranko Prlić kojem se u Hagu sudi zajedno sa još pet čelnika samoproglašene HRHB prvostupanjski je osuđen na 25 godina. Drugostupanjska presuda očekuje se u studenom.
Facebook Forum