Bosna i Hercegovina zaostaje za mnogim zemljama u sektoru prometa i komunikacija i u budućem periodu predstoji još mnogo posla kako bi se ova zemlja barem djelomično približila zemljama regije i Europe. Najgora situacija je u sektoru željezničkog prometa, za kojeg se može reći da trenutno propada. Smajo Salketić, izvršni direktor poduzeća Željeznice Federacije BiH kaže da je sektor željezničkog prometa čitave Europe u fazi rekonstrukcije. Sve zemlje moraju uskladiti propise sa europskim direktivama.
„To je teško, tu ima određenih problema. Međutim, Željeznica se mora dovesti u približno ravnopravan položaj sa drugim granama, što podrazumijeva da Željeznica svoj dio na tržišti odradi, a drugi dio da odradi država. Mi ovdje imamo problem: željeznički sektor u BiH vozi dvanaest miliona tona robe, a što se tiče obaveza države, slobodno mogu reći da za kompletan željeznički sektor u Bosni i Hercegovini, koji se na neki način definiše po evropskim procedurama, niti jedna od vlada u BiH ne ispunjava svoje obaveze više od dvadeset posto.“
Kada je riječ o sektoru poštanskog prometa, europske zemlje bi u iduće dvije godine trebale u potpunositi transformirati i liberalizirati tržište poštanskog prometa i usluga. U tom smjeru bi trebala ići i Bosna i Hercegovina. Mugdim Mandžuka, direktor Službe za poslove osiguranja Javnog poduzeća „BH Pošta“.
„Trenutno, kada govorimo o liberalizaciji poštanskih usluga, postojeća regulativa mora pratiti direktive Evropske unije. U pripremi je prijedlog federalnog zakona koji će umnogome odgonetnuti neka pitanja – kada su u pitanju stope masa, prilagođavanje direktivama EU. Pretpostavljamo da će to i-i u dvije faze. Monopol koji pošte imaju i koji je bio izražen u proteklom periodu, godinama se topi i očekujemo da ćemo u zakonskoj regulativi taj monopol smanjiti na 350, a u drugoj fazi na 50 grama, ali je vrlo bitno da nadležna ministarstva donesu odgovarajuće strategije razvoja, kako poštanskog saobraćaja, tako i strategije razvoja poštanskih usluga.“
Za Bosnu i Hercegovinu i njeno gospodarstvo veliki značaj ima i vodeni promet. U idućem periodu trebale bi se više aktivirati riječne luke jer je to najjeftiniji oblik transporta. Uključivanje plovnog puta rijeke Save u paneuropski koridor, također je jedan od ciljeva. Miralem Balaban, inženjer pomorskog prometa.
„Bosna i Hercegovina treba da prihvati međunarodne konvencije o moru i da razvije svoju pomorsku infrastrukturu. Po pitanju rijeke Save, Bosna i Hercegovina je potpuno uključena u dva projekta: Rehabilitacija – to je obnova i modernizacija rijeke Save, koju radi Republika Hrvatska, i Projekat obnove plovnog puta rijeke Save od Beograda do Brčkog - za Hrvatsku je od Račanovaca do Brčkog za četvrtu kategoriju, a od Brčkog do Beograda za petu kategoriju. Prema feasibility studiji, koju je uradila Savska komisija, Savom bi trebalo u budućnosti da prođe deset miliona tona raznih roba.“
Jedan od najvažnijih ciljeva Bosne i Hercegovine u sektoru zračnog prometa je preuzimanje kontrole bh. neba. Taj cilj bi trebao biti ispunjen do kraja 2013. godine. Mirzeta Šehović, inžinjerka zračnog prometa.
„Preuzimanje neba je najveći projekat koji se sada dešava i koji je jako bitan za nas kao državu. Radi se sve na tom polju da budemo brzo spremni. Naši kontrolori letenja koji bi trebali da rade na tim poslovima još su uvijek u fazi edukacije, ali definitivno su u završnoj fazi.“
Udruženje inžinjera prometa i komunikacija BiH, koje okuplja oko 400 stručnjaka iz cijele zemlje, želi se uključiti aktivnije u rješavanje brojnih problema u ovom sektoru. Uz više rada, napredak je moguć, kaže profesor Osman Lindov, predsjednik Upravnog odbora Udruženja:
„Imamo ljude, imamo i znanje, međutim, ponavljam, da je nerad ljudi koji mogu da pomognu, koji odlučuju, trenutno to što tišti Bosnu i Hercegovinu. Zakoni Evrope su brzo promjenjivi, stalno se mijenjaju, mi ih stalno moramo pratiti i mijenjati, ali mi smo inertni na takve promjene, vrlo sporo reagujemo. Ja očekujem da ćemo u narednom periodu i kroz ovaj segment pokušati da brže reagujemo na izmjene zakonske regulative koje Evropa donosi, jer jednostavno, htjeli mi, ne htjeli, mi smo na tom prostoru i očekujemo da uđemo unutra.“
Bosna i Hercegovina mora još mnogo toga uraditi na području sigurnosti cestovnog prometa. To se posebno odnosi na Dekadu aktivnosti za cestovnu sigurnost Skupštine UN-a koja je obavezla sve svoje članice da u periodu od 2011. do 2020. godine smanji smrtnost i ozljeđivanja koja su posljedica prometnih nesreća.
„To je teško, tu ima određenih problema. Međutim, Željeznica se mora dovesti u približno ravnopravan položaj sa drugim granama, što podrazumijeva da Željeznica svoj dio na tržišti odradi, a drugi dio da odradi država. Mi ovdje imamo problem: željeznički sektor u BiH vozi dvanaest miliona tona robe, a što se tiče obaveza države, slobodno mogu reći da za kompletan željeznički sektor u Bosni i Hercegovini, koji se na neki način definiše po evropskim procedurama, niti jedna od vlada u BiH ne ispunjava svoje obaveze više od dvadeset posto.“
Kada je riječ o sektoru poštanskog prometa, europske zemlje bi u iduće dvije godine trebale u potpunositi transformirati i liberalizirati tržište poštanskog prometa i usluga. U tom smjeru bi trebala ići i Bosna i Hercegovina. Mugdim Mandžuka, direktor Službe za poslove osiguranja Javnog poduzeća „BH Pošta“.
„Trenutno, kada govorimo o liberalizaciji poštanskih usluga, postojeća regulativa mora pratiti direktive Evropske unije. U pripremi je prijedlog federalnog zakona koji će umnogome odgonetnuti neka pitanja – kada su u pitanju stope masa, prilagođavanje direktivama EU. Pretpostavljamo da će to i-i u dvije faze. Monopol koji pošte imaju i koji je bio izražen u proteklom periodu, godinama se topi i očekujemo da ćemo u zakonskoj regulativi taj monopol smanjiti na 350, a u drugoj fazi na 50 grama, ali je vrlo bitno da nadležna ministarstva donesu odgovarajuće strategije razvoja, kako poštanskog saobraćaja, tako i strategije razvoja poštanskih usluga.“
Za Bosnu i Hercegovinu i njeno gospodarstvo veliki značaj ima i vodeni promet. U idućem periodu trebale bi se više aktivirati riječne luke jer je to najjeftiniji oblik transporta. Uključivanje plovnog puta rijeke Save u paneuropski koridor, također je jedan od ciljeva. Miralem Balaban, inženjer pomorskog prometa.
„Bosna i Hercegovina treba da prihvati međunarodne konvencije o moru i da razvije svoju pomorsku infrastrukturu. Po pitanju rijeke Save, Bosna i Hercegovina je potpuno uključena u dva projekta: Rehabilitacija – to je obnova i modernizacija rijeke Save, koju radi Republika Hrvatska, i Projekat obnove plovnog puta rijeke Save od Beograda do Brčkog - za Hrvatsku je od Račanovaca do Brčkog za četvrtu kategoriju, a od Brčkog do Beograda za petu kategoriju. Prema feasibility studiji, koju je uradila Savska komisija, Savom bi trebalo u budućnosti da prođe deset miliona tona raznih roba.“
Jedan od najvažnijih ciljeva Bosne i Hercegovine u sektoru zračnog prometa je preuzimanje kontrole bh. neba. Taj cilj bi trebao biti ispunjen do kraja 2013. godine. Mirzeta Šehović, inžinjerka zračnog prometa.
„Preuzimanje neba je najveći projekat koji se sada dešava i koji je jako bitan za nas kao državu. Radi se sve na tom polju da budemo brzo spremni. Naši kontrolori letenja koji bi trebali da rade na tim poslovima još su uvijek u fazi edukacije, ali definitivno su u završnoj fazi.“
Udruženje inžinjera prometa i komunikacija BiH, koje okuplja oko 400 stručnjaka iz cijele zemlje, želi se uključiti aktivnije u rješavanje brojnih problema u ovom sektoru. Uz više rada, napredak je moguć, kaže profesor Osman Lindov, predsjednik Upravnog odbora Udruženja:
„Imamo ljude, imamo i znanje, međutim, ponavljam, da je nerad ljudi koji mogu da pomognu, koji odlučuju, trenutno to što tišti Bosnu i Hercegovinu. Zakoni Evrope su brzo promjenjivi, stalno se mijenjaju, mi ih stalno moramo pratiti i mijenjati, ali mi smo inertni na takve promjene, vrlo sporo reagujemo. Ja očekujem da ćemo u narednom periodu i kroz ovaj segment pokušati da brže reagujemo na izmjene zakonske regulative koje Evropa donosi, jer jednostavno, htjeli mi, ne htjeli, mi smo na tom prostoru i očekujemo da uđemo unutra.“
Bosna i Hercegovina mora još mnogo toga uraditi na području sigurnosti cestovnog prometa. To se posebno odnosi na Dekadu aktivnosti za cestovnu sigurnost Skupštine UN-a koja je obavezla sve svoje članice da u periodu od 2011. do 2020. godine smanji smrtnost i ozljeđivanja koja su posljedica prometnih nesreća.
