Uz tradicionalne izazove američkoj sigurnosti, koja uključuje prvenstveno prijetnje iz Kine, a potom iz Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, ovogodišnja procjena američkih obavještajnih agencija o potencijalnim prijetnjama navodi globalno zdravlje, sajber napade i klimatske promjene što ukazuje na fokus i izazove administracije predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), pišu svjetski mediji.
Vraćena tradicija javnih prezentacija
SAD i saveznici suočit će se sa "raznovrsnim nizom prijetnji" u narednoj godini a uloga Rusije, Kine i Irana postavljena je u pozadini pandemije izazvane korona virusom koja je uzrokovala globalni poremećaj, pokazuje godišnji izvještaj američkih obavještajnih agencija, piše Blumberg (Bloomberg).
Pored toga, ekološka degradacija i klimatske promjene "nastaviće da podstiču izbijanje bolesti, ugrožavaju dostupnost hrane i vode i pogoršavaju političku nestabilnost i humanitarne krize", navodi se u izvještaju "Godišnja procjena prijetnji" koji je pripremila kancelarija direktora Nacionalne obavještajne službe pred ovosedmično saslušanje u Kongresu.
U izvještaju se Kina sve više opisuje kao "ravnopravan konkurent" SAD-u koji nastoji da "podstakne nove međunarodne norme koje favorizuju autoritarni kineski sistem“. Obavještajne agencije zaključuju da "Iran trenutno ne preduzima ključne aktivnosti za razvoj nuklearnog oružja", dok za Afganistan procjenjuju da će "izgledi za mirovni sporazum ostati niski tokom sljedeće godine".
Javna verzija procjene prijetnji na 27 strana objavljena je u utorak, 13. aprila, uoči saslušanja pred Senatom i Predstavničkim domom u srijedu i četvrtak - čime je, ističe Blumberg, vraćena tradicija godišnjih javnih prezentacija šefova američkih obavještajnih agencija. Ta praksa je prošle godine prekinuta nakon što je tadašnji predsjednik Donald Tramp (Trump) odbacio sopstveni obavještajni tim kao "izuzetno pasivan i naivan" komentarišući nalaze iz 2019. koji se nisu uklapali u njegove stavove o Iranu i Sjevernoj Koreji.
Ovogodišnje objavljivanje izvještaja uoči saslušanja je bez presedana i odražava obećanje predsjednika Džoa Bajdena da njegovi obavještajni zvaničnici trebaju dati svoje nezavisne procjene o mogućim prijetnjama za SAD. Direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Hejns (Haines) rekla je uoči imenovanja na tu funkciju da neko na njenom položaju "nikada ne smije da se stidi da govori istinu vlastima".
Procjene o posljedicama pandemije
Američka obavještajna zajednica upozorila je da bi posljedice pandemije COVID-19 mogle da slome društva i povećaju nestabilnost širom svijeta i tako preoblikuju političku i ekonomsku realnost u godinama koje dolaze, javio je CNN.
Kako je prošlogodišnja prepirka između Trampove administracije i Kongresa ostavila izvještaj za 2020. zaključanim, objavljivanje ovogodišnjeg izvještaja, ističe američka televizijska mreža, predstavlja prvi javni uvid u procjenu obavještajne zajednice o dugoročnim uticajima pandemije COVID-19.
"Ekonomske posljedice pandemije vjerovatno će stvoriti ili pogoršati nestabilnost u najmanje nekoliko — a možda i mnogo — zemalja, s obzirom na to da ljudi postaju očajniji u svjetlu međusobnih pritisaka koji uključuju ekonomska usporavanja, gubitke radnih mjesta i poremećene lance snabdijevanja", upozorava se u izvještaju.
Ta teška ekonomska slika povećava rizik od unutrašnjih sukoba, porasta prekogranične migracije, pa čak i kolapsa nacionalnih vlada, upozorili su zvaničnici naglašavajući da svijet još uvijek ne može da odahne uprkos brzom napretku u razvoju vakcine. Virus će ostati prijetnja "populaciji širom svijeta dok se vakcine i terapije ne distribuiraju šire", upozorava se u izvještaju.
Osim o posljedicama pandemije i uz tmurna upozorenja o ruskim i kineskim tajnim operacijama uticaja te uvidima u nuklearne ambicije Irana i Sjeverne Koreje, američka obavještajna zajednica upozorava i na domaće ekstremiste koji nisu povezani ili inspirisani stranim terorističkim organizacijama koji, kako je zaključeno, "predstavljaju povišenu prijetnju" za SAD.
Kina – dugoročna prijetnja
Izvještaj Kancelarije direktora nacionalne obavještajne službe prikazuje Kinu kao dugoročnu prijetnju Sjedinjenim Državama i njenim partnerima s nalazom da Peking ugrožava američko vodstvo u nizu tehnologija u razvoju i da uz preimućstvo uspjeha u ograničavanju širenja korona virusa nastoji promovisati svoj stil vladanja u svijetu, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Kina će, ocjenjuju obavještajne agencije, vršiti pritisak na Tajvan da se ponovo ujedini s kopnenim dijelom u okviru napora Pekinga da obezbijedi svoj status globalne sile. Utvrđeno je da Peking također nastoji da bar udvostruči zalihe nuklearnog oružja u narednoj deceniji i nastaviće da teži prekomorskim vojnim bazama, navodi se u procjeni.
Kineska Komunistička partija će, ukazuju obavještajni zvaničnici, "nastaviti napore svoje vlade da širi uticaj Kine, potkopava uticaj Sjedinjenih Država, podmeće klin između Vašingtona i njegovih saveznika i partnera i podstiče nove međunarodne norme koje favorizuju autoritarni kineski sistem".
Peking radi na tome da parira ili premaši sposobnosti SAD u svemiru, navodi se u izvještaju i dodaje da su obavještajne agencije predvidjele da će Kina imati svemirsku stanicu operativnu u niskoj zemljinoj orbiti negdje između 2022. i 2024. godine.
Kina također, prenosi Volstrit džurnal, planira da osnuje robotizovanu istraživačku stanicu na Mjesecu i, kasnije, "povremeno posadu lunarne baze", dok radi na integrisanju satelitskog izviđanja i komunikacije u svoje sisteme naoružanja i komandovanja i kontrole u pokušaju da "nagrize informativnu prednost američke vojske".
Rusija, Iran i Sjeverna Koreja
Izvještaj američke obavještajne zajednice – fokusirajući se na međunarodna pitanja uključujući pandemiju COVID-19, klimatske promjene i organizovani kriminal, kao i nastojanja Kine da proširi svoj uticaj širom svijeta — također se osvrće na Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran kao druge glavne prijetnje SAD, piše Vašington post (The Washington Post).
Iako će procjene sposobnosti Irana da razvije nuklearno oružje vjerovatno privući pažnju zakonodavaca dok se u Beču odvijaju razgovori SAD i Teherana s ciljem oživljavanja nuklearnog sporazuma, u izvještaju obavještajnih agencija je utvrđeno da Iran "trenutno ne preduzima" ključne aktivnosti neophodne za proizvodnju nuklearnog oružja.
Međutim, ističe list, u znaku toga koliko brzo obavještajne podatke mogu da preteknu događaji, nekoliko sati prije objavljivanja izvještaja u utorak, visoki iranski zvaničnik najavio je veliki skok u obogaćivanju uranijuma u zemlji, na 60 posto čistoće, što je prkosan potez koji je uslijedio nakon nestanka struje u pogonu za obogaćivanje koje je Iran opisao kao čin sabotaže.
U izvještaju američke obavještajne zajednice za Rusiju je, prema pisanju Vašington posta, navedeno da nastavlja svoje napore da potkopa uticaj SAD. "Moskva je dobro pozicionirana da poveća svoju ulogu na Kavkazu, interveniše u Belorusiji ako smatra da je to neophodno i nastavi s naporima za destabilizaciju Ukrajine." Međutim, obavještajne agencije također "procjenjuju da Rusija ne želi direktan sukob s američkim snagama".
Ovogodišnja procjena opisuje Sjevernu Koreju kao "prijetnju u doglednoj budućnosti" zbog njenog razvoja konvencionalnih vojnih kapaciteta, kao i nuklearnog oružja uz zaključak američkih obavještajnih zvaničnika da sjevernokorejski lider Kim Džong Un "ostaje snažno posvećen nuklearnom oružju zemlje" te da se "zemlja aktivno bavi istraživanjem i razvojem balističkih raketa".
Netradicionalni izazovi
Mada veći dio ovogodišnjeg obavještajnog izvještaja opisuje tradicionalne izazove nacionalne sigurnosti, on također poklanja daleko više pažnje klimatskim promjenama i globalnom zdravlju nego što su to činile prethodne procjene prijetnji, napisao je Njujork tajms (The New York Times) ocjenjujući da taj zaokret odražava obećanje najviših obavještajnih zvaničnika Bajdenove administracije da će se više fokusirati na takve netradicionalne izazove.
Ovogodišnji izvještaj nudi daleko snažniju diskusiju o implikacijama klimatskih promjena na sigurnost, čije su prijetnje, u najvećem dijelu dugoročne, ali mogu imati i kratkoročne posljedice, navodi se u izvještaju.
"Ove godine ćemo vidjeti sve veći potencijal za porast migracija centralnoameričkog stanovništva koje se pokreće uslijed ekonomskih posljedica pandemije i ekstremnih vremenskih uslova, uključujući više uragana u 2020."
U kombinaciji s ekstremnim vremenskim uslovima izazvanim klimatskim promjenama, u izvještaju se navodi da će ove godine broj ljudi koji doživljavaju akutnu glad širom svijeta porasti sa 135 miliona na 330 miliona. Također se navodi da je pandemija poremetila druge zdravstvene usluge, uključujući vakcinaciju protiv dječje paralize i tretmane protiv HIV-a u Africi.
Njujork tajms također ističe promjenu u procjeni o sajber napadima koje su tradicionalno činile poseban dio izvještaja obavještajnih agencija, dok su zvaničnici ove godine učinili više napora da ih uvrste u širu sliku uz zaključak da, iako ovogodišnja procjena ne predviđa vojnu konfrontaciju ni s Rusijom ni s Kinom, ona sugeriše da će se bitke za uticaj voditi u takozvanoj sivoj zoni, intenzivnijim obavještajnim operacijama i sajber napadima.
Facebook Forum