Šteta od deset prirodnih katastrofa u 2021. premašila je 150 milijardi eura, prema britanskoj nevladinoj organizaciji Christian Aid. Prošle godine, 2020. godine ova nevladina organizacija izračunala je ekonomsku štetu od deset najskupljih vremenskih nepogoda na gotovo 132,5 milijardi eura. Takođe ističe da se većina procjena "temelji isključivo na šteti koja je osigurana, što sugeriše još veće stvarne troškove". Zašto?
Povećanje u odnosu na prethodnu godinu odražava rastući uticaj globalnog zagrijavanja, navodi Christian Aid u svom godišnjem izvještaju objavljenom 27. decembra.
U listu prirodnih katastrofa s najvećom finansijskom štetom u 2021. Christian Aid je pobrojao:
- Uragan Ida — 65 milijardi dolara
- Poplave u Evropi — 43 milijarde dolara
- Snježna oluja u Texasu —23 milijarde dolara
- Poplave u provinciji Henan (Kina) — 17.6 milijardi dolara
- Poplave u Britanskoj Kolumbiji (Kanada) — 7.5 milijardi dolara
- "Hladni talas" u Francuskoj — 5.6 milijardi dolara
- Ciklon Yaas (Indija, Bangladeš)— 3 milijarde dolara
- Poplave u Australiji — 2.1 milijarde dolara
- Tajfun In-fa (Kina, Filipini, Japan) — 2 milijarde dolara
- Ciklon Tauktae (Indija, Šri Lanka, Maldivi) — 1.5 milijardi dolara
Najveći finansijski udarac zadali su uragan Ida koji je pogodio SAD u avgustu i poplave u Evropi u julu. U nekim siromašnijim područjima poplave i oluje uzrokovale su masovna preseljenja stanovništva i ozbiljne patnje.
Organizacija Christian Aid kaže da trendovi u usponu odražavaju efekte koje je čovjek napravio na klimatske promjene i napominje da je deset najskupljih prirodnih katastrofa takođe usmrtilo 1.075 ljudi a raselilo 1,3 miliona.
Nije svaka ekstremna prirodna pojava povezana ili uzrokovana klimatskim primjenama, iako naučnici sve više istražuju ovakve veze.
- Kanada šalje zračne snage u pomoć pokrajini pogođenoj poplavama
- Fowler: Svet nije pripremljen za sve učestalije vremenske neprilike
- Klimatske promjene najveća prijetnja javnom zdravlju
Jedna od vodećih istraživačica doktorka Friederike Otto, kako prenosi BBC, ranije ove godine je objavila na Twitteru da je svaki toplotni talas koji se dešava na svijetu "intenzivniji i povezaniji" sa djelovanjem ljudi koje uzrokuje klimatske promjene.
U odnosu na uragane i tropske ciklone rastu dokazi o uticaju ljudi na klimatske promjene pa tako i na ove priridne pojave koje mogu izazvati katastrofe.
U avgustu je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) objavio prvi dio svog šestog izvještaja o procjenama. Što se tiče uragana i tropskih ciklona, autori su naveli da imaju "veliko povjerenje" da su ojačali dokazi o uticaju ljudi.
"Udio intenzivnih tropskih ciklona, prosječne brzine vjetra tropskih ciklona i brzine vjetra najintenzivnijih tropskih ciklona na globalnoj razini će se povećati s povećanjem globalnog zagrijavanja", navodi se u studiji.
Samo nekoliko sedmica nakon što je objavljen izvještaj, uragan Ida, pogodio je SAD.
U izvještaju se naglašava da prikazana procjena uglavnom pokriva posljedice od prirodnih katastrofa u bogatim zemljama u kojima je infrastruktura bolje osigurana i da je finansijski iznos katastrofa za siromašne zemlje često nemoguće procijeniti.
Naveden je primjer Južnog Sudana, gdje je poplavama pogođeno oko 800.000 ljudi.
"Neki od najrazornijih ekstremnih vremenskih događaja 2021. pogodili su siromašnije zemlje, koje su malo pridonijele izazivanju klimatskih promjena", istaknula je organizacija Christian Aid.
Sredinom decembra, jedno od najvećih osiguravajućih društava, Swiss Re, napravilo je procjenu da su prirodne katastrofe i ekstremni vremenski događaji ove godine prouzrokovali štetu od oko 250 milijardi dolara.
Rečeno je da ukupan iznos nanesene finansijske štete predstavlja povećanje od 24 posto u odnosu na prošlu godinu i da je trošak osiguranja samo za industriju četvrti najveći od 1970. godine.
Facebook Forum