Umjesto građevinske ekspanzije, dešava se ekspanzija nezadovoljstva na dijelu terena na kome bi trebalo da se gradi autoput Prilep - Bitola, nakon što su stanovnici Prilepa blokirali rad američko-turskog konzorcija "Bechtel i Enka".
Taj konzorcij treba da radi na izgradnji dionica autoputa koridora 8 i 10d, ukupne dužine 109 kilometara.
Prilepsko selo Oreovec je druga lokacija od početka 2024. godine na kojoj su radovi usporeni ili zaustavljeni jer se lokalno stanovništvo protivi postupku putem kog treba da se pripremi terena za građenje.
Tamo, stanovnici sada ne dozvoljavaju ni mehanizaciju ni radnike za miniranje i iskopavanje.
Prije pet mjeseci "bunt" je bio i u selima Gorna i Dolna Banjica kod Gostivara. Problem u gostivarskom naselju nastao je zbog eksproprijacije njiva za potrebe gradnje.
Na tehničke probleme, probleme sa eksproprijacijom zemljišta i sumnje na koruptivne elemente ugovora nadovezali su se i sudski postupci, zbog čega je izgradnja dionica neizvjesna.
Dodatno, konzorcij je nedavno zatražio pomoć da obezbijedi 4.000 radnika svih profila i inženjerskog osoblja koje će biti potrebno da se završi projekat. Iz Privredne komore su odgovorili da im Komora ne može ponuditi radnike, već samo kvalitetne kompanije koje pod jednakim uslovima sa konzorcijem mogu da završe posao na autoputevima
Traži se privremena mjera zabrane građevinskih aktivnosti u Prilepu
Osnovni sud u Prilepu trebao bi 3. juna izaći s vještacima da se ustanovi ima li dokaza da "Bechtel i Enka" uzrokuju štetu po ljude, životnu sredinu i objekte u Oreovcu, iskopavanjem materijala u pripremama terena za izgradnju autoputa Prilep - Bitola.
Istovremeno, Ustavnom sudu je podnesena inicijativa za osporavanje ustavnosti članova Zakona o izgradnji autocesta, kaže Žarko Stevanovski, advokat stanovnika.
"Termin je zakazan, sudija će izaći na teren sa stručnim licima za obezbjeđivanje dokaza. Uviđaj će se vršiti na otvorenom kopu iznad Oreovca. Na licu mjesta ćemo tražiti privremenu mjeru zabrane građevinskih aktivnosti", rekao je Stevanovski za RSE.
Ustavnom sudu je takođe podnio inicijativu za osporavanje ustavnosti članova Zakona o izgradnji autoputeva. Preispitivanje ustavnosti se traži jer stanovnici smatraju da su povrijeđene najmanje tri temeljne vrijednosti Ustava, a jedna od njih je pravo na zdravu životnu sredinu, kako kaže Stevanovski.
Vlada je prošle godine odobrila 15 milijardi denara (243 miliona eura) za projekat koridora 8 i 10d, sredstva koja su bila predviđena u budžetu Ministarstva za transport i veze.
Vrijednost projekta je 1,3 milijarde eura, bez novca za eksproprijaciju i projektovanje.
Nova vlada ima nove planove za autoputeve
Nova Vlada, predvođena desničarskom VMRO-DPMNE, ima nove planove za ugovor s "Bechtelom i Enkom", prema tome šta je najavio Hristijan Mickoski, budući premijer i predsjednik VMRO-DPMNE-a, 16. maja.
Rekao je da postoje dvije opcije za ugovor - da se raskine ili da se pregovara.
"Jedna opcija je da se raskine ugovor i da se ide na arbitražu, da platimo stotine miliona eura i da nemamo autoput. Druga je da se optimizira ugovor za koji već imamo početne razgovore, čime bi se ubrzao i realizovao projekat", naveo je Mickoski.
On je rekao da se nova vlast "zalaže više za pragmatičan pristup, da građani dobiju autoput, ali optimizovan", te naveo kako je ugovor kakav je potpisala prethodna vlast "nažalost, u određenoj mjeri neprimjenljiv zbog velikih pravnih problema, problema sa eksproprijacijom i tehničkih problema".
"Moja poruka je da kao buduća vlada želimo da gradimo, a ne da rušimo", rekao je Mickoski 16. maja.
Konzorcij "Bechtel i Enka" i prethodna vlada Sjeverne Makedonije, koju su vodili Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) i Demokratska unija Albanaca (DUI) zaključili su 8. marta 2023. godine ugovor o izgradnji četiri dionice autoputa (Tetovo-Gostivar, Gostivar-Bukojčani, Trebeništa-Kafasan i Prilep- Bitola).
Zbog "gorkog" iskustva sa izgradnjom prethodnih autoputeva, koji su godinama građeni i kojima se ne vidi im se kraj, Vlada je odlučila da nove puteve gradi po sistemu "ključ u ruke".
U tu svrhu izmijenjeno je nekoliko zakona, među kojim i onaj o eksproprijaciji, pa je sada procedura ubrzana. "Bechtel i Enka" neće morati da čekaju pravosnažnost odluka o eksproprijaciji, već mogu da raspolažu imovinom čim odluka o eksproprijaciji postane konačna.
Za eksproprijaciju privatne imovine država planira potrošiti 300 miliona eura. Prema najavama zvaničnika od prije više od godinu dana, dodatnih 1,3 milijarde eura biće potrebno za izgradnju 109 kilometara puta. Rok je 57 mjeseci.
Za izgradnju autoputeva zaobiđen je Zakon o javnim nabavkama, a donesen je i novi zakon o ugovoru u "četiri oka". Na Ustavnom sudu pao je član zakona povezan sa radničkim pravima. Jedan pokušaj odabira nadzornika izgradnje nije uspio, nakon što je pobijedila firma za koju je utvrđeno da ima "rusku vezu". S druge strane, drugi tender dobio je konzorcij koji je umiješan u korupcijsko-diplomatski skandal.
Tužilaštvo za krivično gonjenje organizovanog kriminala i korupcije je, pak, otvorilo predmet nakon dojave o javnoj nabavci za izbor firme za nadzor nad izvođenjem radova na koridorima 8 i 10D. Tužilaštvo analizira i prvi zaključen, pa poništen ugovor o nadzoru, te drugi koji je naknadno objavljen.
Sklopljeni ugovor nije dostupan na uvid javnosti, nije poznat veliki dio njegovog sadržaja. Antikorupcijska komisija (iz prethodnog sastava) upozorila je da upravo ovakvi ugovori sa stranim građevinskim kompanijama otvaraju prostor za koruptivne aktivnosti onih koji ih sklapaju.
Projekat izgradnje dionica koridora 8 i 10d uključuje sedam petlji, 34 mosta, 34 nadvožnjaka, 24 podvožnjaka, preko 21 milion kubnih metara iskopa, preko 10 miliona kubnih metara zemljanih nasipa, 620.000 metara kubnih betona, 2,2 miliona kubnih metara podloge, 1,1 milion tona asfalta i više od 6.320 kilometara zaštitne ograde.
Facebook Forum