Autor: Angus McDowall, Reuters, prevela: Ena Stevanović
Posljednji put kada je Saudijska Arabija prekinula diplomatske veze sa Iranom, nakon što su 1988.godine prosvjednici napali njihovu ambasadu u Teheranu, bilo je potrebno da Saddam Hussein 1990. godine napadne Kuvajt da bi se ponovo uspostavila ravnoteža moći u regionu.
Teško da će bilo kakav manje značajan događaj razriješiti najveće rivalstvo u regionu koje je izazvalo mnoge ratove i politička previranja diljem Bliskog Istoka u kojima su Rijad i Teheran podržavali suprotne strane.
Protjerivanje iranskog izaslanika iz Rijada nakon još jednog napada na ambasadu Saudijske Arabije u Teheranu, što je ovog puta reakcija na ubojstvo šiitskog klerika Nimr-al Nimra u Saudijskoj Arabiji, je ponovo podiglo tenzije, što će dodatno otežati razrješenje najvećeg konflikta u regionu.
U središtu nove krize je sve veća spremnost Saudijske Arabije da se suoči sa Iranom i njegovim vojnim saveznicima otkako je kralj Salman preuzeo vlast prije godinu dana. Kralj Salman je, tvrde diplomate, skupa sa svojim sinom, zamjenikom prijestolonasljednika Mohammedom bin Salmanom, odlučio prekinuti višegodišnju pregovaračku politiku.
Rijad je prošle godine započeo rat u Jemenu kako bi onemogućio iranskim paravojnim postrojbama da preuzmu vlast u njihovom južnom susjedstvu, te pružio podršku sirijskim pobunjenicima koji se bore protiv predsjednika Bashara al-Assada, saveznika Irana. Ubojstvo Nimra je također dio tog otvorenog sukoba sa Iranom, tvrde politički analitičari.
Intervencije su uslijedile nakon što se Rijad nekoliko godina žalio na, kako kažu, iransku otvorenu agresiju u regionu. Saudijska Arabija je ukazala na iransku potporu šiitskim paravojnim postrojbama i optužila Iran za krijumčarenje oružja paravojnim skupinama u zemljama Zaljeva - što Iran negira.
„Nećemo dopustiti Iranu da destabilizira naš region. Nećemo dopustiti Iranu da ugrožava naše građane i naše saveznike i reagirati ćemo u skladu s tim,“ rekao je u ponedjeljak za Reuters saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir, signalizirajući da se Rijad neće povući.
Odluke Saudijske Arabije u Siriji i Jemenu su također dijelom odgovor na iranski nuklearni sporazum sa svjetskim silama kojim se ublažavaju sankcije Teheranu, dajući mu više novca i političkog prostora da nastavi svoje regionalne aktivnosti.
Nova kriza je prouzrokovala i sukobe između vrlo labilnih saveznika u regionu. Neki od saveznika Saudijske Arabije su također prekinuli diplomatske veze sa Teheranom nakon napada na saudijsku ambasadu, na šta ih je Iran upozorio na moguće posljedice tog poteza.
Ta lančana reakcija bi sada mogla zakomplicirati kompleksne političke razgovore tijekom formiranja vlade u Libanonu, nastojanja da sukobljene strane u Siriji sjednu za pregovarački stol, te bi mogla izazvati i zastoj pregovora za okončanje građanskog rata u Jemenu te zbližavanje Rijada s Bagdadom.
Rast nepovjerenja
Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina Saudijska Arabija i Iran su bili saveznici i stup washingtonske strategije da obuzda sovjetski utjecaj u zaljevu. Sektaštvo je utihnulo.
Ali kao država iznimno bogata naftom, Saudijska Arabija je počela širiti svoje strogo selefijsko tumačenje sunitskog islama koje smatra šiizam heretičkim. Nakon revolucije 1979.godine Iran je usvojio i počeo širiti doktrinu velāyat-e faqīh, koja kaže da konačnu svjetovnu moć među šiitima ima njihov vrhovni vođa.
Sve veće ideološke podjele su pojačale nepovjerenje koje se vrlo brzo proširilo i na geopolitičko rivalstvo koje pokreće odnose između ove dvije države već 37 godina.
Nakon iranskog rata sa Irakom od 1980. do 1988.godine, kada je Saddam Hussein napao, Iran je razvio novu „strategija odbrane“ pri čemu su se koristile veze sa arapskim šiitskim militantima i političkim partijama kako bi se zaustavio novi neprijatelj.
Rijad je vrlo sumnjičavo posmatrao iransku kultivaciju šiitskim skupina, bojeći se da bi to moglo izazvatirevoluciju u državama saveznicama Saudijske Arabije i destabilizirati regiju.
Veze su prekinute 1988.godine nakon pogibije diplomate u napadu na Saudijsku ambasadu u Teheranu koji je bio reakcija na pogibiju stotina iranskih hodočasnika u sukobima sa saudijskom policijom tijekom hadža. Ali kada je Saddam Hussein napao Kuvajt, Teheran i Iran su obustavili svoje neprijateljstvo da bi se borili protiv zajedničkog neprijatelja.
Rušenjem Saddamovog režima 2003.godine je ponovo narušena ravnoteža moći. Iran je iskoristio svoje veze sa velikim šiitskim zajednicama u državi kako bi došli na vlast u Bagdadu, što je ponovo izazvalo otvoreni sukob između Rijada i Teherana. Isti obrazac je iskorišten u Jemenu i Siriji nakon tzv. Arapskog proljeća.
Irački građanski rat je u međuvremenu stvorio sektaške napetosti i skupine kao što je Al-Kaida, koja slijedi ekstremni oblik salafisma i šalje bombaše samoubojice protiv šiitskih civila, što je izazvalo ubilačku odmazdu od strane sa iranom povezanih milicija.
Dodatna eskalacija
Sada je otvoren prostor za dodatnu eskalaciju na mnogim bojnim poljima diljem Bliskog Istoka na kojima Iran i Saudijska Arabija podržavaju suprotne strane. S diplomatske tačke gledanja, Rijad koristi svoje arapske i vjerske kanale u pokušaju da izoluje Teheran, navode analitičari.
"Ove dvije države su od 1979. godine sudjelovale u brojnim sukobima diljem Bliskog istoka i često su razmjenjivale prijetnje i uvrede. Ali na kraju su zaustavile izravne sukobe i pristale su na hladno pomirenje", rekao je Karim Sadjadpour, viši suradnik Zaklade Carnegie za Međunarodni mirovni program na Bliskom istoku.
Sadjadpour dodaje da bi Iran sada mogao dodatno potpaliti sukobe između Saudijske Arabije i šiitskih zajednica u Bahreinu.
Rijad bi mogao smatrati obnovljene sukobe između Saudijske Arabije i šiitskih zajednica u Bahreinu nakon ubojstva Nimra, te bombardiranje dviju sunitskih džamija u Iraku, dokazom iranskih poticanja.
Rijad je nakon napada na njihovu ambasadu također pritisnuo saveznike i tijela kao što je Organizacija za islamsku kooperaciju da obustave veze sa Iranom. Rijad bi također teoretski mogao pojačati podršku sirijskim pobunjeničkim skupinama.
Otvoreni sukob je nešto što će čak i jastrebovi u Saudijskoj Arabiji i Iranu vjerojatno pokušati izbjeći. Međutim, nova eskalacija sukoba glavnih neprijatelja u regiji pokazuje kako događaji ponekad mogu preduhitriti strateške planove.
Nakon ubojstva Nimra, iranska elitna vojna sila, tzv. Revolucionarna garda, je poručila da će se „oštro osvetiti“ vladajućoj saudijskoj obitelji Al-Saud u bliskoj budućnosti.
"Revolucionarna garda je dio iranske vlade i njihove prijetnje treba shvatiti ozbiljno jer oni kontroliraju milicije u Libanonu, Siriji, Iraku i Jemenu, a ne bih se iznenadio da ih iskoriste kako bi napali Saudijce," rekao je Abdulaziz al Sager, direktor Zaljevskog istraživačkog centra sa sjedištem u Jeddahu.
