Komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović apelovala je na gradske vlasti Prijedora da se što prije uključe u realizaciju inicijative izgradnje spomen obilježja za 102 djece ubijene u ratu od 1992. do 1995. godine.
U pismu upućenom gradonačelniku Slobodanu Javoru, predsjedavajućem Skupštine Igoru Kneginjiću i potpredsjednici Azri Pašalić, Mijatović ih je pozvala da razgovaraju sa roditeljima ubijene djece i akrivnostima kako bi se realizovala inicijativa izgradnje spomenika.
"Prema informacijama kojima raspolažem, roditelji ubijene djece su, zajedno s aktivistima, prikupili 1175 potpisa građana i građanki Prijedora kao podršku inicijativi da se u centru grada podigne takav spomenik, te je dana 25. 11. 2014. dostavili Skupštini grada Prijedora", navodi Mijatović u pismu.
"Brine me to što već devet godina neumorna nastojanja tih porodica i aktivista da vlasti prihvate njihovu inicijativu nailaze na sistemske prepreke i/ili ignoriranje", dodaje komesarka za ljudska prava.
Ona također navodi da je u međuvremenu u gradu podignuto nekoliko spomenika palim borcima "od kojih su neki bili optuženi za ratne zločine, bez bilo kakvih prepreka s kakvima se susreće inicijativa porodica ubijene djece."
Napominje da je "od ogromne važnosti da gradske vlasti jednako i bez diskriminacije štite prava svih građana, posebno kada je u pitanju obilježavanje njihovih stradanja na dostojanstven način".
Mijatović je također izrazila spremnost da posjeti Prijedor i da se angažuje sa vlastima i drugim relevantnim akterima o ovim i "drugim važnim pitanjima suočavanja sa prošlošću".
Svake godine u ovom gradu obilježava se Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.
U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.
