Na centralnom trgu u Prijedoru obilježen je Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene u gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, tokom rata od 1992. do 1995. godine.
Okupljeni su u utorak, 31. maja, u manjim grupama stigli na Trg majora Zorana Karlice, nakon što je Policijska uprava Prijedor dan ranije zabranila šetnju kroz grad.
Ovo je prvi put da je šetnja zabranjena nakon devet godina obilježavanja Dana u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana nesrpske nacionalnosti, koji su 1992. godine u Prijedoru morali istaknuti bijele trake na nadlaktici ili bijela platna na svojim domovima.
Nisveta Bešić je tri mjeseca sa tri kćerke bila u jednom od prijedorskih logora 1992. U ratu su joj ubijeni muž, otac, brat, djever i svekar.
“Nisam iz inata htjela nositi te trake 1992. godine. Osjećala sam se kao Židovi. Sad bijelu traku iz inata nosim”, kazala je Bešić.
Prisjetila se kako je te 1992. godine “gutljaj vode značio život”.
“Moje dijete bilo je onesviješteno i nisu dali da se napije vode. Tad sam prvi put reagovala i doživjela inat. Sve sam im rekla, bez straha”, kazala je Bešić.
Edin Ramulić, aktivist inicijative “Jer me se tiče”, kazao je kako je prijedorska policija počinila najveći dio zločina u periodu od 1992. do 1995. godine.
“Načelnik policije Simo Drljača je bio optužen i za genocid i ubijen je tokom hapšenja. Za zločine su pravosnažno osuđena 32 policajca. Policija je odgovorna za smrt 817 logoraša u logorima Keraterm i Omarska”, kazao je Ramulić.
Ramulić je ocijenio i kako je “policija je još jednom pokazala da je ono što se desilo u ratu, da to nikad nije nikako iz te policije izbačeno”.
“Policija je svih ovih godina bila u službi zaštite onih koji nama osporavaju sjećanje, koji nas i danas pokušavaju suzbiti i zatvoriti u ovaj jedan prostor koji je manji nego logorski”, kazao je Ramulić.
Zoran Vučkovac, iz Inicijative “Jer me se tiče”, osudio je sve zloupotrebe bijelih traka od strana političara, organizacija i pojedinaca “koji bijelim trakama daju drugo značenje i koriste ih za predizborne kampanje ili izazivanje međunacionalne mržnje i netrpeljivosti”.
“Osuđujemo ekstremističke napade i provokacije koji dolaze iz krugova bliskih vlastima, a koje su za osnovni cilj uzele negiranje zločina u Prijedoru i zabranu 'Dana bijelih traka' kao oblika komemoracije žrtava i prava porodica žrtava na dostojanstveno sjećanje”, kazao je Vučkovac.
Fikret Bačić, predsjednik Udruženja ubijene djece Prijedora, za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rekao da je zabrana šetnje "dokaz da svi nisu jednaki i da se žrtve ne poštuju i omalovažavaju", nakon što je jučer u Prijedoru održan skup i defile u povodu "30. godišnjice odbrane" grada, koji je organizirala gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Prijedora Slobodanom Javorom.
Sjedinjene Američke Države oštro osuđuju ograničenje mirnoga godišnjeg okupljanja koje je posvećeno komemoraciji civilnih žrtava rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine, saopćeno je 31. maja iz Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini.
"Sjedinjene Države nastavljaju pozivati vlasti BiH na svim nivoima da promoviraju prihvatanje sudski utvrđenih činjenica o ratu 1992. – 1995., odaju počast svim civilnim žrtvama, pomognu preživjelima i traže pravdu", naveli su iz Ambasade SAD-a u BiH.
Dunja Mijatović, komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava, osudila je zabranu šetnje koju je donijela prijedorska policija povodom Dana bijelih traka.
“To je u suprotnosti s međunarodnim standardima ljudskih prava o mirnom okupljanju. Umjesto ograničavanja prostora za građansko izražavanje, vlasti bi ga trebale olakšati i suprotstaviti se negiranju ratnih zločina”, saopćila je Mijatović.
Okupljeni su izgovarali imena ubijene djece, njih 102, i ostavljali ruže s bijelim trakama na kojima su ispisana imena. Jedna od žrtava imala je tek dva mjeseca, pročitano je tokom obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.
Istom naredbom Bošnjaci i Hrvati su na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, u Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.
Bez najavljenih proslava na Dan sjećanja na ubijene civile
Na skupu u Prijedoru na kojem je trebala biti organizirana proslava rođendana premijera Mađarske Viktora Orbana i vlasnika Televizije Pink iz Srbije Žejlka Mitrovića, kao i pet godina od inauguracije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, niko se nije pojavio.
Organizator skupa Omladinska organizacija "Princip" iz Prijedora nije došla na najavljeni skup, koji je zakazan isti dan kada se u Prijedoru obilježava Dan bijelih traka.
Policijska uprava Prijedor pozvala je ranije građane da tokom održavanja javnih skupova, ne ugrožavaju svoju i sigurnost drugih, da poštuju naredbe policijskih službenika na terenu i da se ponašaju u skladu sa zakonskim propisima.
U saopćenju policije se navodi da su bila najavljena tri javna skupa na Trgu majora Zorana Karlice.
Od 8 do 9 je održan skup povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv duhanskog dima, nakon čega su bili zakazani skupovi proslava rođendana i Dan bjielih traka.
