U Zagrebu je predstavljena kampanja „TRGni se za ravnopravnost“ - čiji je cilj da se pola Trga hrvatskih velikana u središtu grada preimenuje u Trg hrvatskih velikanki, jer svega dva posto ulica i trgova u Hrvatskoj zove se po ženama, upozoravaju inicijatorice.
"Promjena je potrebna, jer žene su u hrvatskom društvu i dalje nevidljive", poručeno je sa predstavljanja inicijative "Velikanke", koja kreće u prikupljanje potpisa da se pola zagrebačkog Trga hrvatskih velikana preimenuje u Trg hrvatskih velikanki.
"Ovo je poruka svim hrvatskim djevojčicama da su vidljive, važne i bitne, i da je njihov rad prepoznat i važan, podjednako važan kao rad njihovih prijatelja iz razreda", poručila je u ime inicijative pjevačica i voditeljica Ida Prester.
"Zašto je to bitno reći u 21. stoljeću, jer činilo nam se da je to samorazumljivo? Međutim šokantna je istina da je manje od dva posto ulica i trgova u Hrvatskoj nazvano po ženama. To nije slučajno i to jako puno govori o nama i govori da je promjena stvarno potrebna", poručila je Ida Prester.
Neravnopravnost žena je hrvatski realitet
Inicijativu je podržala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je upozorila da se neravnopravnost i nevidljivost žena i nejednaki rodni odnosi, koji su hrvatski društveni realitet, preslikavaju na javni prostor, ali i na udžbenike u hrvatskim školama, gdje – kako kaže – moraju gotovo svakodnevno reagirati.
"Ako pogledamo taj odgojno-obrazovni segment i taj javno-prostorni segment, gdje svjedočimo nevidljivosti žena i dominantno patrijarhalnom određivanju i nazivanju javnih trgova i ulica po muškim imenima i postavljanju spomenika muškarcima, možemo vidjeti da imamo iznimno puno prostora za rad", poručila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
"I dalje živimo neravnopravnost", upozorila je Sanja Cesar u ime feminističke organizacije "Cesi". Ona je podsjetila da ravnopravnost doprinosi dobrobiti cijelog društva, ali da i dalje svjedočimo tome da, iako su žene bolje obrazovane od muškaraca, to i dalje ne vidimo na njihovim primanjima, na poziciji na tržištu rada i na mjestima gdje se donose odluke.
Djevojčice moraju vidjeti da i one mogu postati velikanke
"Iako žene čine više od polovice stanovništva i polovicu povijesti, ta polovica ostaje nevidljiva, ali ova inicijativa ima za cilj da se kako na našim ulicama i trgovima, tako i u našoj povijesti, sadašnjosti i budućnosti stvori prostor da djevojčice imaju priliku vidjeti da u našem društvu postoji prostor za njih, kao naše buduće velikanke", kazala je Svea Kučinić iz nevladine udruge "Ženska soba".
Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić kazala je kako je u raspravi o rezoluciji o napretku prava žena unazad 25 godina i izazovima pred nama usvojenoj prošle godine niz zastupnica i zastupnika izrazio zabrinutost da bi rodna ravnopravnost mogla postati manje važna tema u državama članica, jer su suočene sa jako mnogo izazova i kriza.
"Ali drago mi je da mogu reći da je ovo u Hrvatskoj izuzetno važna tema, što potvrđuje i ovo naše okupljanje i ova hvale vrijedna kampanja kojoj se pridružujemo", poručila je Simeonova Staničić.
Uz predstavljanje peticije, javnosti je predstavljeno deset djevojčica i djevojaka koje su već sada, svojim znanjem, sportskim i kulturnim uspjesima doprinijele prepoznatljivosti Hrvatske na karti svijeta, te su im uručene ploče s nazivom ulice koje sadrže njihova osobna imena, kao "velikanke koje će to postati".
Peticiju je idućih 30 dana moguće potpisati na web stranici velikanke.hr, a potom će peticija s prikupljenim potpisima biti predana Odboru za imenovanja naselja, ulica i trgova Gradske skupštine Grada Zagreba. Samu inicijativu pokrenula je agencija Hearth, koja se predstavila kao "prva regionalna agencija koja se bavi društveno odgovornim projektima".
Tko i kako bira imena ulica i trgova
Ulice, trgove i druge javne površine u Zagrebu imenuje i preimenuje Gradska skupština grada Zagreba na prijedlog svog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, a prema imenima koja se nalaze u Fondu imena.
Taj Fond imenima puni Odbor, nakon što razmotri i potom prihvati ili odbije prijedloge koje u pisanoj formi mogu podnositi gradski zastupnici i njihovi klubovi, gradonačelnik Grada Zagreba, vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora u Gradu Zagrebu,političke stranke, vjerske zajednice, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina, obrazovne, znanstvene, kulturne i druge ustanove i pravne osobe, kao i građani i udruge građana.
Javne se površine mogu imenovati po zemljopisnim pojmovima i toponimima, povijesnim događajima i datumima, pokretima,organizacijama i ustanovama i po osobama koje su obilježile kulturni, znanstveni, politički, društveni ili drugi oblik života Grada Zagreba, Republike Hrvatske i svijeta, odredila je Gradska skupština grada Zagreba 2012. godine.
Najdulje čeka – Johannes Gutenberg
Međutim, uvrštavanje u Fond imena nije garancija da će neka zaslužna osoba odmah dobiti svoj trg ili ulicu. Jedanaest prijedloga uvrštenih u Fond od 1968. do 1980. godine još čeka na svoju ulicu.
Tako izumitelj tiskarskog stroja Johannes Gotenberg čeka od 1968, a političar i pravnik Ivan Ribar od 1969. godine.
Kazališni režiser Bojan Stupica čeka da dobije svoju ulicu ili trg u Zagrebu od 1985., političar Svetozar Pribićević od 1990., svjetski poznati animator Walt Disney od 1991., utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud od 2006., političar Ivica Račan od 2009., a pjevač Arsen Dedić od 2015. godine.
Među predloženim imenima, odnos muških i ženskih imena je otprilike 4:1.
