Prijavi nasilje, bježi od nasilnika u sigurnu kuću, započni proces, osamostali se. Sve ovo žene čuju kada govorimo o nasilju kroz koje neke od njih prolaze.
Ali, gdje početi? Kako prijaviti? Kome se obratiti? I kako dobiti podršku?
Lejla Omeragić Ćatić pokušala je da prođe kroz ova pitanja u Zaviri ispod površine podcastu sa Melihom Sendić iz Centra ženskih prava Zenica, Slađanom Milovanović iz Fondacije Lara, Ajnom Jusić iz udruženja Zaboravljena djeca rata i drugima.
Slušajte i pratite ZIP
►Spotify ►Apple Podcast ►Google Podcast ►Podcast.rs
U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.
Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog bh.entiteta. SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske. Nasilje se može prijaviti i na broj policije na 122.
"Prvi put kada neko samo pokuša da digne ruku na tebe, tu treba da je kraj, da je ne znam kakva strast, ljubav, brak, veza, porodični ili prijateljski odnos u pitanju. To je ona tačka gdje si u korijenu onemogućila potencijalno nasilje. Ne smiješ protraćiti jedan jedini život koji imaš na osobu koja te ponižava i tuče", kaže Lejla u podcastu.
O razlozima zbog kojih se žene lome da li da prijave nasilje i oslobode se nasilnika Meliha Sendić, predsjednica udruženja Centar ženskih prava Zenica kaže da je ekonomska ovisnost jedan od faktora.
"Kažu da je on obećao da će se promijeniti, da se to više nikad neće dogoditi, da je on jedini hranilac u porodici, ako dobije kaznu zatvora da onda ona i djeca neće imati od čega da žive. Što je žena ekonomski ovisnija to je teži izlazak iz nasilne zajednice."
Ne smiješ protraćiti jedan jedini život koji imaš na osobu koja te ponižava i tučeLejla Omeragić Ćatić
Ona je u podcastu također govorila o 4P mreži pomagačica u Bosni i Hercegovini. To su obučene pomagačice kojih ima 55 u BiH.
"Putem jednog linka dobijete izlistana imena i prezimena pomagačica, njihov broj telefona i odmah možete da ih kontaktirate. I te osobe pošto su obučene, mogu dati i prvu informaciju i mogu završiti dosta, dosta koraka potrebnih za ženu koja želi da krene u procese ostvarivanja svojih prava."
Informacije o pomagačicama možete naći na ovom linku.
Na teritoriji BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini, gdje je i sjedište fondacije Lara u kojoj je Slađana Milovanović pravna savjetnica.
"Sigurne kuće su dio rješenja problema. S obzirom da naše iskustvo u radu sa žrtvama i sa preživjelima nam govore da žene i djeca nakon izlaska iz sigurne kuće više nikada ne budu isti. Kada to kažem mislim u najpozitivnijem smislu", kaže Slađana i dodaje da čak i onda kada žena odluči da se vrati nasilniku, uočava se da je ipak došlo douspostavljanja jednog drugačijeg odnosa žene prema takvom muškarcu. "Ona je osnažena i naučena da postavi granicu."
Bosna i Hercegovina je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije jeste nulta tolerancija na nasilje.
U prošlogodišnjem izvještaju Grupe eksperata Vijeća Evrope za djelovanje protiv nasilja nad ženama i u porodici, poznatije kao GREVIO, navodi se da se nasilje u BiH slabo prijavljuje.
Vi kad imate slučaj nasilja u porodici vi ženu izuzimate iz njegnog sigurnog mjesta, nasilnika ostavljate u kućiAjna Jusić
Neprijavljivanje je na visokom stepenu i čak 84 posto slučajeva se ne prijavi zbog
zbog društvene stigme i nepovjerenja u javne institucije.
Dugo čekanje u policiji, osuđivački stav prema žrtvi od koje se traži da dođe drugi dan ili čak i slučajevi gdje policijski službenici zauzimaju stanu nasilnika, a žalbu žrtve smatraju porodičnom svađom koju partneri treba da riješe između sebe.
To su OSCE-ovi podaci kao i zaključne opservacije SIDOU-a, međunarodnog pravnog instrumenta koji zahtijeva od država eliminaciju diskriminacije žena i djevojčica i promoviše jednaka prava.
U ZIP-u je govorila i Ajna Jusić aktivistica i predsjednica udruženja Zaboravljena djeca rata, koja kaže da Bosna i Hercegovina ima dobre zakone i ratificirane međunarodne dokumente, ali da je problem u nečemu drugom.
"Ono što jeste problem jeste patrijarhalni način vođenja ove države. Mi dalje živimo u svijetu neprocesuiranja nasilja. Mislim da smo usvojili model, da smo izgradili društvo koje nije osjetljivo na nasilje nad ženama. Mi ne živimo više u komfor zoni ljudskih prava, slobode, nego živimo u komfor zoni nasilnika. Vi kad imate slučaj nasilja u porodici vi ženu izuzimate iz njegnog sigurnog mjesta, nasilnika ostavljate u kući."
Ipak, postoji stvarna podrška i pomoć.
Tokom cijele epizode ZIP možete čuti svjedočenje jedne od žena koja je skupa sa svojom djecom trpjela porodični teror koji je nad njima vršio suprug i otac. Nakon 35 godina braka, uspjela je da se razvede uz pravnu, finansijsku i psihološku pomoć Centra ženskih prava.
"Sjećam se jedine rečenice koju mi je policajac rekao, što me pokrenulo, ta jedna rečenica. Rekao mi je: ‘Gospođo, nemojte se sekirati, uvijek ima bolje u životu. Idite naprijed, ostavite sve to," kaže.
Dodaje i da žene ne trebaju da trpe i da treba da prijave i riješe slučaj.
"Nije ništa vrijedno ničijeg trpljenja, ničijih živaca, ničijeg zdravlja. Jednom napravi problem, drugi put, treći put i ide to, problem samo postaje još veći. Nemojte misliti kad vam kaže vrati se, biće bolje. Neće bit’ nikad bolje. Rijetkost je to."
Koje korake žene treba da poduzmu kako bi prijavile nasilje, šta je 4P mreža i imaju li žene iz ruralnih područja pristup informacijama? O tome, pored ostalog, saznajte više u podcastu sa Lejlom Omeragić – Ćatić pod nazivom "Živimo u komfor zoni nasilnika".
O serijalu 'Zaviri ispod površine'
Svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Sa kakvim se izazovima suočavamo? Šta ove sedmice pokušavamo bolje da razumijemo?
Svakog ponedeljka autori iz Sarajeva, Podgorice i Beograda donose novu epizodu podcasta ZIP - Zaviri ispod površine. O čemu to razmišljaju ove sedmice? Šta o tome kažu stručnjaci, a šta kažete vi?
Sve epizode možete potražiti ovdje. Preuzimite podcast na vaš uređaj i slušajte po svom tempu. Sa vama smo i kroz naše radijske emisije svakog vikenda.
Detaljnije upute kako slušati ovaj i naše druge podcaste potražite ovdje.
