Kada je 1. januara ruski prirodni plin prestao teći prema Zapadu preko Ukrajine, bio je to kraj jedne ere.
Bio je to i udarac Moskvi koji je pokazao kako je odluka predsjednika Vladimira Putina da vodi sveobuhvatni rat protiv ruskog susjeda potkopala njegovu sposobnost da koristi zalihe energije kao polugu utjecaja u većem dijelu Europe.
Ali ne u Moldaviji.
Rusija nastoji iskoristiti prekid isporuke plina, kažu analitičari i dužnosnici, kao dio napora da oslabi prozapadnu vladu u maloj naciji, koja je u sendviču između Ukrajine i članice Europske unije Rumunjske, a u kojoj Kremlj želi povratiti moć i kontrolu.
Nakon desetljeća ovisnosti o ruskom plinu za grijanje domova i gorivo za tvornice, Moldavija je posljednjih godina diversificirala svoje izvore energije, djelomično potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu koja je krenula 2022. godine i koja je potaknula cijelu Europu da preispita svoju energetsku politiku.
Prekid, koji je rezultat odbijanja Ukrajine da produži ugovor o tranzitu s ruskim državnim plinskim divom Gazpromom, nije imao neki neposredni učinak u većem dijelu zemlje. Četiri dana nakon što je dotok plina prestao, većina moldavskih kućanstava još je bila topla i osvijetljena.
Slika je sumornija u Pridnjestrovlju, odmetničkom komadu teritorija na lijevoj ili istočnoj obali rijeke Dnjestar na čijem su tlu ruske trupe i koji sam upravlja svojim poslovima - uz potporu Moskve – još od rata koji je izbio kad se Sovjetski Savez raspadao.
Zatvaranje ventila za plin je prisililo mnoge od 450.000 ljudi u regiji da nose dodatnu odjeću, pale električne grijalice i drhte u svojim domovima.
Visoki dužnosnik u de facto vladi rekao je da su prisiljeni na zatvaranje svih industrijskih poduzeća osim proizvođača hrane.
Zapaljivo nezadovoljstvo
Rusija se možda nada da će iskoristiti situaciju za pogoršanje napetosti između moldavske vlade te vlasti i običnih građana u Pridnjestrovlju, uz rastuće nezadovoljstvo zbog rasta cijena diljem zemlje.
Moldavija je donedavno dobivala 80 posto svoje električne energije iz Kurchugana, elektrane u Pridnjestrovlju koja je bila pogonjena ruskim plinom.
Elektrana sada dijelom radi na uvezeni ugljen.
Očekuje se da će Moldavija ove godine početi uvoziti više električne energije iz Rumunjske, iako će cijene vjerojatno biti više.
Rusija bi mogla isporučiti nešto plina Moldaviji preko plinovoda Turski tok ispod Crnog mora, ublažavajući krizu u Pridnjestrovlju i opskrbljujući elektranu Kurchugan.
Moldavski dužnosnici, koji su proglasili 60-dnevno vanredno stanje kada je postalo jasno da će Gazprom zaustaviti protok plina 1. januara, navodno su bili iznenađeni što Gazprom nije tražio nastavak isporuka Turskim tokom.
"Rusi očito vrše pritisak na Ukrajinu, Europu i Moldaviju. Ali oni su 'objesili Pridnjestrovlje da se osuši' i ovo je stvarno bilo iznenađenje za sve. Ono što su Rusi učinili svom 30-godišnjem proksiju na lijevoj obali rijeke Dnjestar je vrijedno pažnje. Ljudi će ovo zapamtiti. Tamo je hladno", rekao je William Hill, bivši američki ambasador koji je proveo godine radeći u Moldaviji.
Invazija na Ukrajinu približila je de facto vlasti u Pridnjestrovlju središnjoj vladi u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije. Hladnoću koju ta regija sada dobiva od Rusije mogla bi se Moskvu obiti o glavu, ubrzavajući ovaj proces.
Ali Moskva također naporno radi na tome da okrivi prozapadnu vladu, a čini se da se vodstvo u Pridnjestrovlju slaže s tim odbijajući ponude podrške Kišinjeva kao što su generatori, humanitarna pomoć i osnovne medicinske potrepštine.
"Ruska državna propaganda počela je širiti poruke u kojima se okrivljuje Moldavija i njezina vlada za situaciju te su se prikazivali apokaliptični scenariji za tu regiju sedmicama prije prekida tranzita plina", kazala je Maria Golubeva, bivša članica latvijskog parlamenta koja je suradnica Centra za European Policy Analysis, washingtonskog think-tanka, za Radio Slobodna Evropa.
Pojačana propaganda
"Propaganda se intenzivirala oko 1. januara", rekla je Golubeva, dodavši da vjeruje da se može očekivati da će se ovo vrtjeti u sljedećih nekoliko sedmica jer de-facto vlasti u Pridnjestrovlju ignoriraju moldavske prijedloge rješenja.
Govoreći 2. januara o isporukama Europi u širem smislu, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je bez pružanja dokaza da "odgovornost za prestanak opskrbe ruskim plinom u potpunosti leži na Sjedinjenim Državama i marionetskom kijevskom režimu", kao i na europskim podupirateljima Ukrajine.
Gašenje dotoka plina dolazi s mjesecima zime koje treba izdržati, kao i s političkim napetostima u Moldaviji koje traju uoči parlamentarnih izbora koji se očekuju na jesen.
Prozapadna predsjednica Maia Sandu ponovno je izabrana u novembru nakon kampanje koju su obilježile optužbe vlade za agresivno uplitanje Rusije.
Na referendumu o potencijalnoj daljnjoj integraciji Moldavije u Europsku uniju proeuropska strana prevladala je s malom razlikom.
"Kremlj je očito bacio oko na parlamentarne izbore", rekla je Oana Popescu-Zamfir, direktorica GlobalFocus Centra, trusta sa sjedištem u Rumunjskoj, i pridružena istraživačica pri Europskom vijeću za vanjske odnose.
Sanduina vladajuća stranka "nije u tako dobroj poziciji za te izbore kao što je bila za predsjedničke izbore i referendum o EU, pa je dovoljno da Rusija malo pritisne i oni bi mogli izgubiti izbore", rekla je u telefonskom razgovoru za RSE.
Popescu-Zamfir kaže da Moldavija može kupovati plin unaprijed i s europskog tržišta, ali po "puno višim cijenama" nego što je plaćala Gazpromu.
"Dakle, pretpostavljam da je ruska strategija da ih natjera da potroše sav svoj proračun na energiju, da prebrode zimu, umjesto da ga troše na bilo što što je općenito povezano s gospodarskim razvojem", rekla je Popescu-Zamfir i dodala da će onda, kako se budu približavali izbori, "imati još višu inflaciju i još više cijene nego što su sada, a koje su također visoke".
Ona smatra da, bez dovoljne pomoći sa Zapada, "ta [ruska] strategija apsolutno može uspjeti."
Moldavski servis RSE-a doprinio je ovom izvještaju.
Facebook Forum