Potencijalna nalazišta nafte u južnom Jadranu i namjera dvije susjedne države da ih istraže aktuelizovala je pitanje definitivnog ragraničenja. Dosadašnji privremeni protokol, koji je godinama zadovoljavao obje strane, sada se nameće kao ograničenje planovima za eksploataciju podmorja.
Granica na kopnu na Prevlaci je nesporna, ali dvije zemlje imaju različita stavove oko toga kuda povući liniju razgraničenja na moru, odnosno u takozvanoj ekološko-ribarskoj zoni.
Obje zemlje su zainteresovane upravo za taj priobalni pojas i za istraživanje i eksploataciju potencijalnih nalazišta nafte i gasa.
Na nedavni potez Hrvatske da objavi geografske mape uz koncesionu dokumentaciju za istraživanja u južnom Jadranu reagovala je zvanična Podgorica koja smatra da takav potez Zagreba prejudicira definitivno razgraničenje, te da predstavlja „jednostrani čin”.
"Mape koje je hrvatska strana objavila i ponudila potencijalnim koncesionarima odnose se na tri istraživačka bloka južnog Jadrana na teritoriji mora i podmorja za koje nije izvršeno razgraničenje, čime se narušava Protokol o privremenom režimu iz 2002. godine. MVPEP CG je prošle nedjelje dostavilo prigovor hrvatskoj strani na koji još uvijek nijesmo dobili zvaničan odgovor", kaže portapolka Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore Gordana Jovanović.
Na potez Hrvatske prethodno je reagovala Slovenija koja takođe smatra da se tenderom prejudicira rješenje pitanja pomorske granice. Zvanični Zagreb je, međutim, kako je objavljeno u medijima, odbacio prigovore i navodi da nijesu prekršeni međunarodni sporazumi, niti privremeni režim koji je na snazi od 2002. godine.
Po mišljenju bivšeg šefa crnogorske dipplomatije, dobrog poznavaoca pitanja razgraničenja sa Hrvatskom, Branka Lukovca, potez Zagreba ne prejudicira definitivno razgraničenje. Lukovac, međutim, u izjavi za naš program ukazuje da odlaganje razgraničenja, otežava posao objema državama, zainteresovanim za istraživanja u južnom Jadranu:
"To su, da kažem, radni okviri za njihov dalji rad, a još nijesu određene ni zone jer su tek prvi koraci napravljeni i za naša istraživanja. To sve nema validnosti dok se ne dogovori razgraničenje u formi konačnog rješenja. Odgađanje donošenja tog rješenja otežava posao i jednoj i drugoj strani jer sve to što one rade je pod pretpostavkom da će konačno rješenje biti ovako ili onako", ocjenjuje Lukovac.
S druge strane, admiral u penziji Jovan Grbavac, koji je učestvovao u donošenju i primjeni privremenog režima, smatra da Hrvatska nije trebala da objavljuje mape i mapira prostor na kome namjerava da istražuje naftu i gas:
"Hrvatska nije trebalo da oglasi istraživanja u kvadrantima 28 i 29. jer su oni direktno naslonjeni na granicu epikontinentalnog pojasa koji je produžetak granice između teritorijalnog mora Hrvatske i Crne Gore", konstatuje admiral Grbavac.
Zvanična Podgorica najavljuje da će u narednim sedmicama u bilateralnim kontaktima sa susjedom tražiti kompromis koji bi omogućio eksploataciju podmorja u korist obje strane.
"Da bi smo izbjegli spor, da bi smo izbjegli sprovođenje tendera koji mogu da u tom smislu poremete koncepciju, naša namjera je bila i ona je i dalje aspolutno prisutna da u bilateralnim kontaktima referentnih strana pokušamo doći do najbolje moguće formule koja će obezbijediti nastavak projekata o kojima govorimo. Iako smo mi na oglašeni tender uložili prigovor ne bih ovo doživljavao kao neku vrstu eskalacije problema", rekao je ministar vanjskih poslova Igor Lukšić u izjavi medijima.
Naši sagovornici Lukovac i Grbavac, međutim, ocjenjuju da bi bilo dobro da dvije strane prije eksploatacije riješe granično pitanje.
"Sumnjam da bi moglo doći do kompromisa van onoga što bi mogao biti kompromis i o konačnom rješenju", kaže Lukovac.
Imajući u vidu kakvi su zahtjevi dvije strane, upućeni smatraju da je realnije da se pitanje razgraničenja povjeri Međunarodnom sudu pravde u Hagu, dok su u crnogorskom ministarstvu vanjskih poslova bliži traženju rješenja u bilateralnim pregovorima sa hrvatskom stranom.
"Komsiija za razgraničenje između Crne Gore i Hrvatske utvrdila je pregovaračku platformu i spremna je za razgovore o svim spornim pitanjima u duhu dobrosusjedske saradnje i sa akcentom na bilateralno rješenje koje smatramo boljim i svakako jeftinijim postupkom od eventualne arbitraže", kaže Gordana Jovanović.
Granica na kopnu na Prevlaci je nesporna, ali dvije zemlje imaju različita stavove oko toga kuda povući liniju razgraničenja na moru, odnosno u takozvanoj ekološko-ribarskoj zoni.
Obje zemlje su zainteresovane upravo za taj priobalni pojas i za istraživanje i eksploataciju potencijalnih nalazišta nafte i gasa.
Na nedavni potez Hrvatske da objavi geografske mape uz koncesionu dokumentaciju za istraživanja u južnom Jadranu reagovala je zvanična Podgorica koja smatra da takav potez Zagreba prejudicira definitivno razgraničenje, te da predstavlja „jednostrani čin”.
"Mape koje je hrvatska strana objavila i ponudila potencijalnim koncesionarima odnose se na tri istraživačka bloka južnog Jadrana na teritoriji mora i podmorja za koje nije izvršeno razgraničenje, čime se narušava Protokol o privremenom režimu iz 2002. godine. MVPEP CG je prošle nedjelje dostavilo prigovor hrvatskoj strani na koji još uvijek nijesmo dobili zvaničan odgovor", kaže portapolka Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore Gordana Jovanović.
Na potez Hrvatske prethodno je reagovala Slovenija koja takođe smatra da se tenderom prejudicira rješenje pitanja pomorske granice. Zvanični Zagreb je, međutim, kako je objavljeno u medijima, odbacio prigovore i navodi da nijesu prekršeni međunarodni sporazumi, niti privremeni režim koji je na snazi od 2002. godine.
Po mišljenju bivšeg šefa crnogorske dipplomatije, dobrog poznavaoca pitanja razgraničenja sa Hrvatskom, Branka Lukovca, potez Zagreba ne prejudicira definitivno razgraničenje. Lukovac, međutim, u izjavi za naš program ukazuje da odlaganje razgraničenja, otežava posao objema državama, zainteresovanim za istraživanja u južnom Jadranu:
"To su, da kažem, radni okviri za njihov dalji rad, a još nijesu određene ni zone jer su tek prvi koraci napravljeni i za naša istraživanja. To sve nema validnosti dok se ne dogovori razgraničenje u formi konačnog rješenja. Odgađanje donošenja tog rješenja otežava posao i jednoj i drugoj strani jer sve to što one rade je pod pretpostavkom da će konačno rješenje biti ovako ili onako", ocjenjuje Lukovac.
S druge strane, admiral u penziji Jovan Grbavac, koji je učestvovao u donošenju i primjeni privremenog režima, smatra da Hrvatska nije trebala da objavljuje mape i mapira prostor na kome namjerava da istražuje naftu i gas:
"Hrvatska nije trebalo da oglasi istraživanja u kvadrantima 28 i 29. jer su oni direktno naslonjeni na granicu epikontinentalnog pojasa koji je produžetak granice između teritorijalnog mora Hrvatske i Crne Gore", konstatuje admiral Grbavac.
Zvanična Podgorica najavljuje da će u narednim sedmicama u bilateralnim kontaktima sa susjedom tražiti kompromis koji bi omogućio eksploataciju podmorja u korist obje strane.
"Da bi smo izbjegli spor, da bi smo izbjegli sprovođenje tendera koji mogu da u tom smislu poremete koncepciju, naša namjera je bila i ona je i dalje aspolutno prisutna da u bilateralnim kontaktima referentnih strana pokušamo doći do najbolje moguće formule koja će obezbijediti nastavak projekata o kojima govorimo. Iako smo mi na oglašeni tender uložili prigovor ne bih ovo doživljavao kao neku vrstu eskalacije problema", rekao je ministar vanjskih poslova Igor Lukšić u izjavi medijima.
Naši sagovornici Lukovac i Grbavac, međutim, ocjenjuju da bi bilo dobro da dvije strane prije eksploatacije riješe granično pitanje.
"Sumnjam da bi moglo doći do kompromisa van onoga što bi mogao biti kompromis i o konačnom rješenju", kaže Lukovac.
Imajući u vidu kakvi su zahtjevi dvije strane, upućeni smatraju da je realnije da se pitanje razgraničenja povjeri Međunarodnom sudu pravde u Hagu, dok su u crnogorskom ministarstvu vanjskih poslova bliži traženju rješenja u bilateralnim pregovorima sa hrvatskom stranom.
"Komsiija za razgraničenje između Crne Gore i Hrvatske utvrdila je pregovaračku platformu i spremna je za razgovore o svim spornim pitanjima u duhu dobrosusjedske saradnje i sa akcentom na bilateralno rješenje koje smatramo boljim i svakako jeftinijim postupkom od eventualne arbitraže", kaže Gordana Jovanović.
