Sud u Zambiji oslobodio je osmero hrvatskih državljana optužbe za trgovinu djecom u pokušaju i oni se zajedno sa četvero usvojene djece iz Konga mogu vratiti kućama. Oni su uhapšeni u Ndoli u Zambiji početkom prosinca prošle godine.
Država je trebala znati da posvajanje iz država koje nisu potpisnice Haške konvencije ne pruža punu sigurnost ni posvojiteljima ni djeci, i pokazala se neodgovornom što to nije regulirala, kažu eksperti.
Gotovo šest mjeseci kako su četiri hrvatska para sa četvero djece iz Demokratske Republike Kongo koje su usvojili uhapšeni kada su u Ndoli ulazili u avion za Hrvatsku, sud u Ndoli oslobodio ih je krivnje.
Nakon što je proteklih dana saslušala 11 svjedoka koje je predložilo tužiteljstvo, sutkinja Mary Mulanda ocijenila je da država nije uspjela dokazati optužbe da je osmero Hrvata i dvoje optuženih Zambijaca, koji su im navodno pomagali, krivo za trgovinu djecom.
Uspjeh branitelja i zambijskog pravosuđa
“Ovo je veliki uspjeh braniteljskog tima i zambijskog pravosuđa, jer se pokazalo da imamo zakone koje domaće pravosuđe provodi”, kazao je odvjetnik optuženih Hrvata Kelvin Silwimba.
Osmero odraslih su nakon mjesec dana provedenih u zatvoru ostalo vrijeme bili na uvjetnoj slobodi u Ndoli, dok je četvero djece u dobi od 18 mjeseci do 3 godine bilo smješteno u državnu socijalnu skrb u tom gradu.
Plenković: Osigurati djeci što lakšu integraciju
Iz kabineta premijera Andreja Plenkovića poručeno je da je hrvatska država svo vrijeme štitila interese svojih građana, poštujući hrvatske i međunarodne propise.
“Osim prava hrvatskih parova štitili smo i prava četvero djece, koja su prošla postupak posvojenja i stekla hrvatsko državljanstvo. Djeca se, zajedno s roditeljima, vraćaju u Hrvatsku te im je potrebno osigurati što lakšu i bržu integraciju u naše društvo,” stoji u priopćenju iz Plenkovićevog kabineta.
Što dalje?
“Organizirat će se najbrži mogući transfer u domovinu naših osmero državljana zajedno sa četvero maloljetnih državljana Republike Hrvatske koji imaju, kao što i sud u Ndoli potvrdio, sve potrebne i ispravne isprave o hrvatskom državljanstvu i odluke o posvojenju”, rekao je ministar socijalne skrbi Hrvatske Marin Piletić.
Ranije posvojena djeca su u Hrvatskoj
Kako je jedan od osam Hrvata transrodna osoba, odnosno osoba koja je promijenila spol, oni su cijelo ovo vrijeme bili pod oštrim napadima desne opozicije.
“Analizirali smo sva posvojenja iz DR Kongo nakon niza optužbi nekih političkih grupacija. Sva ta djeca, izuzev dvije obitelji koje su iselile, svi su u Hrvatskoj, korisnici su našeg zdravstvenog sustava, vrtića i osnovnih škola”, izvijestio je ministar.
Ivana Kekin iz Zeleno-lijevog bloka prozvala je u Saboru oporbene kleropopulističke desne opcije.
“Kako su se naslađivali nad tragičnim sudbinama svojih sugrađana samo zato što su mislili da im to može priskrbiti neki jeftini politički bod na sljedećoj rejting anketi neke televizije. Gdje su sada zastupnici Mosta Marin Miletić i Marija Selak Raspudić, gdje je zastupnica Suverenista Vesna Vučemilović, koji su otvoreno insinuirali i huškali da se radi o krijumčarima i trgovcima djecom”, pitala je Ivana Kekin.
DR Kongo, otkuda su djeca dovedena, zabranjuje međunarodna posvajanja djece – svojih državljana – uz neke iznimke regulirane međudržavnim sporazumima. Također, DR Kongo nije potpisnik Haške konvencije koja uređuje međudržavna posvajanja.
Država odgovorna jer nije uredila procedure
“Već godinama su javno dostupne informacije o međudržavnim posvajanjima iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije, i svakome je moglo biti jasno da se ovaj postupak događa, i da se događa u jednoj zoni koja ne pruža punu sigurnost ni potencijalnim posvajateljima ni djeci koju se posvaja”, kazala je ekspertica za socijalne politike Diana Topčić Rosenberg za Radio slobodna Europa (RSE).
Ona pita tko je odgovoran za šestomjesečnu traumu koja se dogodila ovim parovima i djeci u Zambiji.
“Ja mislim da je to pogreška i neodgovornost države koja nije uredila taj jedan prostor za koji očito postoji veliki interes među ljudima, a država je žmirila i pustila da se to događa u jednom nereguliranom prostoru”, poručuje Diana Topčić Rosenberg.
Ona pozdravlja oslobađajuću odluku zambijskog suda. Podjednako tako, tu odluku u izjavi za RSE pozdravlja profesorica riječkog Pravnog fakulteta Ivana Kunde.
Ona je komentirala i upravo predložene izmjene zakona kojima bi se, po ocjeni Vlade, kao predlagatelja dodatno reguliralo međunarodna posvajanja. Po tom prijedlogu, teret pribavljanja potrebne dokumentacije je na posvajatelju, što je izazvalo snažne kritike opozicije. Zato je vladajući HDZ dodao amandman da se autentičnost potrebnih dokumenata za posvajanje mora dodatno autorizirati kroz diplomatsku mrežu.
I postojeći zakon ima potrebne mehanizme
“Te su izmjene temeljene na preporukama koje je dala pravobraniteljica za djecu, međutim mislim da bi se kod propitivanja tog rješenja trebalo ići u konzultacije sa širim krugom zainteresiranih”, kaže profesorica Kunde.
Možda i nije potrebno ići u izmjenu zakona, sugerira naša sugovornica.
“Jer kada bi i postojala situacija nekog kaznenog djela, kao što je ovo koje se stavljalo na teret Hrvatima u Zambiji, sudovi su imali mehanizam kojim su mogli reagirati unutar postojećeg zakonodavstva. To je klauzula javnog poretka, jer svakako da je protivno našem pravnom poretku posvojenje koje bi bilo rezultat trgovine djecom”, opisuje ona aktualni mehanizam.
Četiri hrvatska para željeli su posvojiti djecu iz Demokratske Republike Kongo, međutim kada su se 7. prosinca prošle godine sa djecom željeli ukrcati u avion u Ndoli, bili su uhićeni, a djeca smještena u državnu instituciju za skrb o djeci.
Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata.
Nakon mjesec i po pritvora 23. siječnja odobren im je izlazak iz zatvora uz jamčevinu, a 6. veljače državno odvjetništvo povuklo je optužnicu, a njima je dano 48 sati da napuste Zambiju.
Međutim, 7. veljače iznova su uhapšeni pred ulazak u avion kojim su željeli napustiti Zambiju i iznova pritvoreni - pod istim optužbama. Nakon plaćanja jamčevine iznova 22. veljače pušteni su na uvjetnu slobodu. Započeo je postupak na višem sudu koji je 1. lipnja obustavljen.
