Hrvatska politika i nevladin sektor jedinstveni su u ocjeni kako haška presuda Radovanu Karadžiću neće oživjeti žrtve, ali da je poruka, kako će svaki zločin u konačnici biti kažnjen, i opomena onima koji i danas u Bosni i Hercegovini, ali i drugdje, veličaju ratne zločince.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović je u pismu "Majkama Srebrenice" kazala kako je svjesna da presuda Karadžiću nije ispunila sva njihova očekivanja, i da "sasvim sigurno neće umanjiti tugu i bol zbog gubitka vaših najbližih, ali da je to povijesna presuda genocidu, zločinima, deportacijama, silovanjima i etničkom čišćenju".
Obraćajući im se "kao državnica i kao majka, iz dna duše" kazala je kako će zločini genocida u Srebrenici "ostati trajna mrlja europske i svjetske politike".
"Vjerujem kako će svi drugi naredbodavci i počinitelji zločina u konačnici biti pravedno osuđeni", kazala je hrvatska predsjednica i ponovila kako je presuda Karadžiću "jasna poruka svima, koji se i danas upuštaju u zločinačke pothvate protiv čovječnosti i međunarodni terorizam utemeljen na rasnoj i vjerskoj netrpeljivosti, kako neće proći nekažnjeno".
Stjepan Mesić, koji je tu funkciju obavljao u dva mandata, a u devedesetima je bio jedan od najžešćih kritičara razaranja BiH, kaže kako ga presuda nije iznenadila.
"I ova kazna je pokazala da se zločin ne isplati i da svi oni, koji su učinili zločin, mogu očekivati jednog dana da će za njega odgovarati. Sve u svemu, na ovaj način je Sud pokazao, koliko god on bio politiziran, da je on ipak izvršio svoju ulogu najvećim dijelom jer takvi zločinci, kao što je Karadžić, ne bi nikada došli pred lice pravde da nije bilo Haškog tribunala", konstatira Mesić.
Donedavni premijer i predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske, Zoran Milanović, je na svom Facebook profilu poručio kako "nijedna kazna nikada neće moći otkloniti zlo koje je naneseno". On je podsjetio da je rat u Bosni i Hercegovini "vođen s ciljem da se iz nje protjeraju Hrvati i Bošnjaci i da se stvori Velika Srbija".
"Presuda Radovanu Karadžiću je jasna opomena svima onima koji još i danas veličaju ratne zločince, posebno u Bosni i Hercegovini, da je njihova politika opasna i međunarodno okarakterizirana kao zločinačka", prokomentirao je Milanović.
Slično je ocijenio i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova, Miro Kovač, konstatirajući da Karadžiću jest presuđeno, ali da "još uvijek nije pobijeđen njegov duh, kao ni naslijeđe njegove zločinačke i genocidne politike".
"Tek kada se to postigne, moći će doći do pomirenja među ljudima u Bosni i Hercegovini i šire", smatra Kovač.
Hrvatski europarlamentarac i ministar vanjskih poslova u Račanovoj Vladi početkom dvijetisućitih, Tonino Picula, kaže kako je cijeli svijet 20 godina čekao ovih prvostupanjskih 40 godina za Karadžića.
"Čini mi se da će ova presuda, kakva god bila, vremenom bivati sve relevantnija jer se doista radi o jednoj kapitalnoj reakciji na terorizam. U osnovi, ono što se događalo u BiH između 1992. i 1995. godine je u stvari terorizam. Ohrabruje da međunarodna zajednica ima instrument koji, makar zakašnjelo, možda i nedovoljno, ipak na pravi način reagira na one koji osmišljavaju i provode, ne samo genocid, nego terorizam bilo koje vrste", navodi Picula.
Prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko, na svom je Facebook profilu napisao kako ova presuda Karadžiću "neće oživiti mrtve, neće vratiti dostojanstvo poniženima i neće izgraditi porušene domove i drugu razorenu imovinu, ali svakako je opomena svima koji se još uvijek zanose idejama o tome da je moguće ostvariti ciljeve iz ideološke podloge o stvaranju velike Srbije".
Karamarko je dodao i kako "Hrvati imaju razlog ovu presudu smatrati priznanjem za svoj doprinos u očuvanju suvereniteta Bosne i Hercegovine, čiji su konstitutivni narod".
Predsjednik zagrebačkog Građanskog odbora za ljudska prava i supredsjednik Igmanske inicijative, Zoran Pusić, kaže kako je Haški tribunal bio uspješan u dijelu gdje su, od 161 optuženog, svi završili na sudu, ali je u pomirenju imao mnogo manje uspjeha.
Pusić razloge za to vidi i u činjenici da su vlasti uključenih država, prije svega u Hrvatskoj i u Srbiji, bile veliki pristaše suda kada je trebalo osuditi nekoga "sa druge strane", a veliki protivnici kada je trebalo suditi nekome njihovom.
"To je, na žalost, činjenica koju ćemo vjerojatno vidjeti sada ponovo, za koji dan, kada će se donositi presuda Šešelju. Nadam se da će Apelacioni sud ili Vijeće, barem potvrditi, ako ne i produžiti, izrečenu presudu Karadžiću. Karadžić je sigurno jedan od najodgovornijih tipova, u plejadi mnogih, za strašne zločine koji su se dogodili, posebno u BiH. Mislim da je zaslužio ovu kaznu", zaključuje Pusić.
