Najviši evropski sud utvrdio je da je Švicarska prekršila ljudska prava time što nije usporila uticaj globalnog zagrijavanja. To je značajna presuda koju su pozdravili klimatski aktivisti iako je sud odbacio druga dva slučaja za koje su se aktivisti nadali da bi mogla prisiliti vlade da zaštite svoje građane od uticaja klimatskih promjena.
Stručnjaci kažu da je ovo prvi put da je međunarodni sud utvrdio da su vlade zakonski obavezne ispuniti svoje klimatske ciljeve u skladu sa zakonima o zaštiti ljudskih prava, pišu svjetski mediji.
U slučaju koju je pokrenula grupa aktivistica pod nazivom KlimaSeniorinnen ili Starije žene za zaštitu od klimatskih uticaja, Evropski sud za ljudska prava (ECHR) u Strazburu je u utorak, 9. aprila naveo da Švicarska nije ispunila svoj cilj u smanjenju emisija ugljika i da mora djelovati kako bi to riješila.
Prekršena dužnost zaštite građana
Grupa od 2.000 Švicarki dobila je tužbu protiv države u vezi s klimatskim promjenama pred ECHR-om, u presudi koju su stručnjaci pozdravili kao "monumentalnu", istakao je The Times.
Sud se složio s KlimaSeniorinnen da su neuspjesi švicarske vlade u borbi protiv emisija ugljika prekršili dužnost vlasti da zaštite građane od "ozbiljnih štetnih učinaka" svijeta koji se brzo zagrijava.
Aktivisti su, dodaje list, pobijedili prema članu 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima, za koji je sud utvrdio da pokriva dužnost vlada da zaštite pojedince od uticaja klimatskih promjena.
Sud je presudio da Švicarska ima "kritične nedostatke" u svojim planovima za smanjenje emisija gasova s efektom staklene baste i primijetio da zemlja nije ispunila prethodne ciljeve emisija.
"Švicarske vlasti nisu djelovale na vrijeme i na odgovarajući način kako bi osmislile i provele relevantne zakone", rekao je sud u presudi koja je izrečena 9. aprila. Britanski sudac Suda Tim Eicke KC nije se slagao, zalažući se protiv presude i upozoravajući da postoji opasnost da će se presuda smatrati 'pravosudnim aktivizmom'.
Tokom protekle decenije, aktivisti za klimatske promjene obraćali su se sudovima širom svijeta kako bi potaknuli vlade da djeluju brže u obuzdavanju emisija koje potiču globalno zagrijavanje, ističe Times dodajući da se prošle sedmice kompanija Shell pojavila pred sudom u Holandiji boreći se protiv presude nižeg suda iz 2021. da mora poboljšati svoje ciljeve koje utiču na klimatske promjene.
Ovom presudome je Evropski sud za ljudska prava, prvi međunarodni sud, koji je presudio u slučaju o klimatskim promjenama, ukazao je londonski list naglasivši da odluka suda izrečena nakon što je Copernicus, evropska agencija za promatranje Zemlje, izvijestila da je prošli mjesec bio najtopliji mart zabilježen na globalnom nivou, označavajući tako deseti najtopliji mjesec zaredom.
Odbačena dva slučaja
Odluku najvišeg evropskog suda u slučaju Švicarske pozdravili su klimatski aktivisti iako je sud odbacio druga dva slučaja za koje su se aktivisti nadali da bi mogli prisiliti vlade da zaštite svoje građane od uticaja klimatskih promjena, piše Washington Post.
Druga dva slučaja u kojima su evropske vlade bile optužene, jedan je podnio bivši gradonačelnik u sjevernoj Francuskoj a drugi je uključivao grupu mladih ljudi u Portugalu, odbačena su kao nedopustiva.
U francuskom slučaju, sud je rekao da bivši gradonačelnik "nije imao relevantne veze" sa svojim nekadašnjim gradom, Grande-Syntheom, te da se odselio iz Francuske.
U slučaju Portugala, sud je rekao da grupa mladih ljudi nije iskoristila dostupne pravne načine u zemlji i da se "nije mogla uspostaviti nikakva nadležnost" za druge evropske zemlje koje je grupa pokušala uključiti u slučaj.
Advokati su se se nadali pobjedi u sva tri slučaja na sudu u Strazburu koji bi mogli zahvatiti cijeli kontinent i postaviti jasan pravni presedan da se vlade moraju obavezati na obećanja o klimatskim promjenama.
U slučaju šest mladih ljudi u Portugalu rođenih između 1999. i 2012., tužba je tvrdila da su ih postojeći i budući učinci klimatskih promjena, uključujući toplotne talase i požare, izložili šteti. Okrivili su Portugal i 32 druge zemlje za neispunjavanje ciljeva za smanjenje emisija postavljenih Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. Sud je odbacio tužbu djelimično zato što grupa nije prvo iznijela svoj slučaj sudu u Portugalu.
Udruženje švicarskih žena, s prosječnom dobi članica od 73 godine, tvrdilo je da je njihova demografija najosjetljivija na klimatske promjene, naročito tokom toplotnih talasa. Studija objavljena prošle godine, koja se bavi žarkim evropskim ljetom 2022., otkrila je više od 61.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Oko 60 posto smrtnih slučajeva bilo je među ženama od kojih su većinom bile starije životne dobi.
Značaj presude
Sud, koji sebe naziva "savješću Evrope", utvrdio je da Švicarska nije ispunila svoje dužnosti da zaustavi klimatske promjene te da slaba vladina klimatska politika krši temeljna ljudska prava.
Također je odredio put za organizacije da pokrenu daljnje slučajeve u ime podnositelja zahtjeva, ukazuje Guardian, dodajući da švicarska presuda otvara za svih 46 članica Vijeća Evrope slične slučajeve pred nacionalnim sudovima koje će vjerovatno izgubiti.
Prema presudi Evropskog suda za ljudska prava švicarske vlasti nisu djelovale na vrijeme kako bi osmislile dovoljno dobru strategiju za smanjenje emisija. Sud je također utvrdio da podnositelji zahtjeva nisu imali odgovarajući pristup pravdi u Švicarskoj.
Presude će, dodaje list, uticati na tri druga međunarodna suda koji ispituju ulogu vladine klimatske politike u ljudskim pravima.
Charlotte Blattner, istraživačica sa Univerziteta u Bernu koja se specijalizirala za klimatsko pravo, rekla je da je sud donio hrabru presudu u korist održive budućnosti.
"Priroda i ozbiljnost prijetnje klimatskim promjenama, i hitnost da se na njih učinkovito odgovori, zahtijevaju da se vlade mogu i moraju smatrati odgovornima za nedostatak odgovarajuće akcije", rekla je.
Sud je rekao da je održavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijusa ključni dio zaštite ljudskih prava, a ne viša granica od dva stepena Celzijusa koju su sudovi koristili za presude u slučajevima u Njemačkoj i Holandiji.
Gerry Liston, advokat mladih Portugalaca, rekao je da je priznanje da švicarska politika nije utemeljena na nauci "daleko" najvažniji aspekt presude.
"Klimatske politike nijedne evropske vlade nisu usklađene sa 1,5 Celzijusa, tako da će onima koji rade na klimatskim sporovima u tim zemljama biti jasno da sada postoji jasna osnova za pokretanje postupka pred njihovim nacionalnim sudovima."
Drugi slučajevi
Presuda Evropskog suda za ljudska prava je posljednja odluka u širem talasu tužbi povezanih s klimom čiji je cilj potaknuti vlade da djeluju protiv globalnog zagrijavanja gdje su slučajeve rješavali uglavnom domaći sudovi. Međutim, stručnjaci su rekli da je to prvi slučaj međunarodnog suda koji je utvrdio da su vlade zakonski obavezne ispuniti svoje klimatske ciljeve prema zakonu o ljudskim pravima, prenosi The New York Times.
Budući da mnoge druge zemlje ne uspijevaju ispuniti svoje klimatske ciljeve, presuda bi također mogla potaknuti širu javnost da podigne tužbe, kažu stručnjaci.
"Očekujem da ćemo vidjeti gomilu tužbi u drugim evropskim zemljama, jer je većina njih učinila istu stvar", rekao je Michael Gerrard, direktor Sabin centra za zakon o klimatskim promjenama na Univerzitetu Columbia u New Yorku.
Pravnici koji se bave klimom također se nadaju da će ova presuda poslužiti kao povod za druga nadolazeća mišljenja međunarodnih sudova, uključujući Međunarodni sud pravde.
Evropska presuda, rekao je Gerrard, vjerovatno neće uticati na sudske odluke u Sjedinjenim Državama, gdje države, gradovi i okruzi tuže kompanije za fosilna goriva zbog štete uzrokovane klimatskim promjenama, a mladi ljudi podnose tužbe zbog, kako kažu, neuspjeha državnih i saveznih vlada da ih zaštite od učinaka globalnog zatopljenja.
Ali, rekao je Gerrard, "ideja da su klimatske promjene ugrozile temeljna prava odjeknula je u svim slučajevima".
Šta slijedi?
Ovosedmična presuda ECHR-a po kojoj Švicarska nije uspjela provesti dostatnu klimatsku politiku, kršeći ljudska prava žena je važna jer postoji nekoliko neriješenih slučajeva klimatskih promjena na sudu u Strazburu, uključujući slučaj protiv norveške vlade koja tvrdi da dozvole za istraživanje nafte i gasa krše ljudska prava građana.
Uspostavljanje presedana u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima znači da bi se mogla primijeniti na 45 drugih zemalja potpisnica Evropske konvencije o ljudskim pravima, istakao je Vox.
Nakon presude, Švicarska će biti obavezna ažurirati svoju politiku klimatskih promjena, ali Evropski sud za ljudska prava ne može reći švicarskoj vladi koje politike moraju biti provedene, rekao je za Vox Michael Burger, izvršni direktor Sabin centra za zakon o klimatskim promjenama na Univerzitetu Columbia.
Švicarska je pokušala obuzdati svoje emisije štetnih gasova uvođenjem amandmana na svoj Zakon o ugljen-dioksidu koji bi ih prepolovio do 2030. U poređenju s nivoima iz 1990. godine. No referendum za odobravanje tog amandmana nije uspio 2021. Glasači su kasnije odobrili mjeru za prelazak s uvozne nafte i gasa na zelene energetske alternative u nastojanju da se do 2050. postigne nulta neto emisija ugljika.
Grupa, koju podržava Greenpeace, provela je gotovo osam godina sporeći svoj slučaj na švicarskim sudovima prije nego što je otišla pred ECHR.
Stručnjaci su mišljenja da će Švicarska ozbiljno shvatiti odluku suda, što bi moglo potaknuti više domaćih slučajeva u zemljama potpisnicama konvencije.
Presuda bi također mogla uticati na druga međunarodna tijela, posebno na Međuamerički sud za ljudska prava, koji bi sljedećih sedmica trebao raspravljati o savjetodavnom mišljenju o klimatskim promjenama i ljudskim pravima.
Facebook Forum