Publika je u petak ovacijama pozdravila mnogobrojne umjetnike na premijeri čuvene opere „Carmen“ francuskog kompozitora Žorža Bizea, koja je izvedena u sarajevskom Narodnom pozorištu. Da je bio veliki interes za premijeru, svjedoči činjenica da su ulaznice davno rasprodate.
Pored bosanskohercegovačkih umjetnika u operi učestvuju gosti iz Hrvatske, Srbije, Turske, Grčke i Njemačke.
U operi od četiri čina dvije su podjele pjevača. Jedni su za premijernu, a drugi za repriznu izvedbu. Uloga glavne protagonistkinje na premijeri povjerena je Sanji Anastasiji iz Srbije.
„Kad imate jednu atmosferu gde osećate da sve što napravite izađe na najbolji način - upravo se tako osećam u Sarajevu“, kaže za RSE Sanja Anastasia.
Pomalo tamna i nadasve prepoznatljiva boja mezzosoprana vjerovatno najbolje dolazi do izražaja u liku Carmen. Ljepotu glasa i nimalo naivnu glumu Sanje Anastasije publika u Sarajevu nagradila je velikim aplauzom.
Iako je trenutno angažovana u Njemačkoj i Švajcarskoj, ova umjetnica ističe da operni pjevači sa područja Balkana teško uspijevaju na Zapadu:
„Moram priznati da nam nije lako. Prva barijera je finansijska. Ne veruju nam da se i mi umemo dobro baviti klasičnom muzikom, pa uvek trebamo mnogo više da se dokazujemo nego neki drugi. Međutim, na kraju se i sami iznenade, jer mi imamo nešto što 'Zapadnjaci' nemaju - to je taj duh i iskreni temperament. Namera umetnosti je da nekoga dirne i oplemeni, a ne samo da se 'matematički' odradi“, kaže Anastasia.
Glavnu mušku ulogu u operi Carmen, lik Don Josea, premijerno je igrao dramski tenor iz Turske - Efe Kişlali, poznat mnogim opernim kućama u Evropi. Nedavno je proglašen za 'vagnerijanskog pjevača', što mu je velika čast i priznanje. Njegov aktuelni projekat je rad na pripremi opere „Tannhäuser“ Riharda Vagnera.
„Mogu reći da operni umjetnici u Turskoj uživaju veliku pažnju jer tamošnja publika voli pozorište i ovaj muzički žanr. Imamo sedam opernih kuća, a nova se uskoro gradi u Izmiru. Ljudi žele sve više opernih sadržaja, što podstiče mlade da se muzički obrazuju. Zaista imamo sjajne pjevače, pogotovo basove, baritone i soprane. Vjerujem da će i druge zemlje imati priliku uvjeriti se u njihov kvalitet“, kaže Kişlali za RSE.
Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dario Vučić izvođenje opere Carmen ocijenjuje uspješnim, te naglašava da bi formiranjem pozorišnog orkestra, ovaj hram kulture mogao ponuditi više novih opernih izvedbi.
„Pozorište je 'hendikepirano' jer nema svoj orkestar i za svaku potrebu angažuje Sarajevsku filharmoniju. Nadam se da ćemo u skorijoj budućnosti imati pozorišni orkestar koji će nam omogućiti češće operne izvedbe. Potrudit ću se da Carmen na repertoar postavimo barem jednom mjesečno do kraja sezone, jer vidimo da je veliki interes publike. Drago mi je što su u operi pjevali i učenici Osnovne muzičke škole 'Mladen Pozajić'. Imali smo tzv. dječiji hor, kako je i u originalnoj verziji opere zamislio njen autor. Djeca su bila pravi profesionalci“, kaže on.
Opera Carmen potencijalni mamac za mlađu publiku
Vojvođanin Ileš Bećei, student je treće godine solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Istočnom Sarajevu. Prijavio se na audiciju za prijem novih članova u Hor Narodnog pozorišta Sarajevo. Njegov talenat i rad uskoro su prepoznale iskusnije kolege, priča nam Ileš:
„Pozvan sam da učestvujem i u narednom projektu sarajevske opere, tačnije u operi 'Evgenije Onjegin' Petra Čajkovskog, gde ću pevati dve solističke deonice. Ovaj angažman mi mnogo znači, jer me dodatno motiviše za rad.“
Anida Isanović
Studentica klarineta na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, Anida Isanović, također se prijavila na istu audiciju i bila primljena. Ona ističe da su pripreme za Carmen bile zahtjevne, a za nju je najteže bilo učiti operu na francuskom jeziku.
„Pošto nisam znala šta govorim dok pjevam, u slobodno vrijeme sam čitala libreto, pogledala film Carmen, a sve u namjeri da se upoznam sa fabulom, kao i da zadatu ulogu odigram što bolje. Postoji mogućnost da nas nekoliko pjevača, koji smo došli kao ispomoć Horu, ostanemo raditi u Pozorištu. Želim se nastaviti baviti ovim poslom jer istinski uživam u njemu“, iskreno će Anida.
Pune ruke posla u toku izvedbe opere imao je dirigent Robert Homen. Prezadovoljan je konačnim rezultatom. Za naš radio kaže da je Carmen bilo mukotrpno postaviti na scenu jer je trebalo ujediniti kompleksnost karakterizacije likova, zahtjevnu ulogu hora, te profinjenu instrumentaciju orkestra.
„Carmen je najbolji projekat koji sam radio u Sarajevu. Prije toga radio sam dvije prekrasne opere 'Ljubavni napitak' i 'Rigoleto' koje se mogu postaviti u predviđenom roku, dok sam se za Carmen bojao da li ćemo je na vrijeme pripremiti. Međutim, napravili smo daleko više. Orkestar, hor, solisti - svi su disali kao jedno“, kaže Homen.
Među deset solista bila je i sopranistkinja iz Sarajeva Adema Pljevljak Krehić. Ova umjetnica smatra da je Carmen jedna od onih opera koja svojom istančanom muzikom već interesuje i mlađe generacije.
„Uvertira za Carmen postala je muzika za mobitel. Opera je prepuna popularnih muzičkih dionica i vjerujem da sa njom možemo 'regrutovati' mlađu opernu publiku. Sjećam se kako sam se i sama 'privukla' u pozorište. Kao djeca imali smo organizovane odlaske u pozorište, što je bila obaveza naših škola. Smatram da bi trebalo ponovo, na sličan način, zainteresovati djecu za sadržaje koje nudi institucija pozorišta putem matineja za djecu, ili opernih predstava u skraćenom izdanju jer djeca nemogu dugo održati pažnju. Tako se stvaraju uslovi da djeca zavole i shvate šta je dramska predstava, balet ili opera“, zaključuje Pljevljak Krehić.
