Gotovo jednako brzo kao što su izbile smrtonosne borbe oko otcijepljene regije Azerbejdžana krajem prošlog mjeseca, zastupnici armenske i azerbejdžanske strane na Tviteru (Twitter) su istupili u punoj snazi s osvetnički raspoloženim komentarima, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku)
Na primjer Anuša Gavalijana.
Za običnog korisnika Tvitera, ona je jednostavno "žena iz grada #Artsakh" (#NagornoKarabakh). "To je prikriveni znak za ljude upoznate sa situacijom: "Artsakh" je službeni izraz Jerevana za Nagorno-Karabah koji je pod kontrolom secesionističkih armenskih vlasti.
Prvi tvit Gavalijane na početku najnovije epizode sukoba, od 26. septembra, bio je video klip na kojem se iznad planinskog terena vidi dim, pored čega je napisano da je u pitanju "nova agresija" Azerbejdžana na "narod" u napetoj regiji u centru trodecenijskog sukoba. Stepanakert, glavni grad Nagorno-Karabaha, bio je "pod vatrenom paljbom", napisala je.
U tvitu je tagovala ministarstva vanjskih poslova vanjskih sila poput Francuske, Rusije, kao i američki Stejt department, te OSCE-ovu Minsku grupu - organizaciju koja je decenijama vodila bezuspješne pregovore o rješavanju sudbine Nagorno-Karabaha.
Nalozi s imenima poput "Armen" i "Šošan” (Shoushan) odgovorili su armenskim zastavama i apelima poput "gdje je svjetsko izvještavanje", dok su tagovali glavne američke i međunarodne medije kako bi im skrenuli pažnju.
Od tada su Gavalijanini emocionalno nabijeni tvitovi, s proarmenskim opisima događaja i slavljenjem vojnika i civila zahvaćenih borbama.
Gavalijana nije bot. Ona je stvarna osoba, ali slučajno je i bivša savjetnica šefa lidera proarmenskog de fakto parlamenta u Nagorno-Karabahu.
Te su informacije javno dostupne na LinkedInu i drugdje na engleskom jeziku na webu, iako ti izvori sugerišu da je ona još uvijek na tom poslu.
Tomas Tajner (Thomas Theiner), filmski producent i bivši stanovnik Kijeva čiji su tvitovi o događajima u bivšim sovjetskim republikama privukli više od 10.000 pratilaca, nazvao je Gavalijanin navodni propust na njenom profilu na društvenim mrežama "neiskrenim".
"Ako ste vladin zvaničnik koji iznosi stavove te vlade, to morate reći", tvitnuo je Tajner 11. oktobra.
Gavalijana je sutradan odgovorila da je u maju "dala ostavku na tu funkciju" i da su o tome izvjestili armenski mediji.
"Ne pretvaram se da sam neka žena, ja sam neka žena", uzvratila je sakrastično.
Epizoda je istaknula često nejasnu - ili skrivenu - liniju između pojedinih aktera i koordinisanih, čak i službenih, napora putem interneta, na obje strane azerbejdžansko-armenskog sukoba.
Više nego prije
U "zamrznutim sukobima" nakon raspada Sovjetskog Saveza – Pridnestrovlje u Moldaviji, Abhazija i Južna Osetija u Gruziji i Nagorno-Karabah u Azerbejdžanu – svi su imali dijaspore koji su se uključivali u događaje u svojim domovinama.
No, niti jedna od njih nije iznjedrila kampanje na društvenim mrežama - usporedive po broju ili intenzitetu - poput ove u tekućem armensko-azerbejdžanskom sporu.
U zemlji ima samo oko tri miliona Armena. No, čini se da je armenska strana zaskočila svoje azerbejdžanske neprijatelje u tim geografski udaljenim krajevima zahvaljujući dijaspori koja broji oko sedam miliona ljudi koji su aktivni na mrežama, iz mjesta poput Kalifornije, Rusije, Francuske i Argentine.
Iako je stanovništvo Azerbejdžana gotovo trostruko veće od stanovništva Armenije, s oko 10 milona ljudi, korištenje interneta u toj zemlji predstavlja samo djelić broja korisnika koji imaju njegove komšije.
Azerbejdžanska dijaspora također je blijeda u poređenju; procjenjuje se da broji oko milion ljudi koji su uglavnom koncentrisani u bivšim sovjetskim republikama.
Na Tviteru i drugim društvenim mrežama vodila se opsežna i legitimna rasprava o sukobima oko Nagorno-Karabaha u kojoj su učestvovali stranci ali i predstavnici obje strane u sukobu, od vladinih ministarstava do ostrašćenih državljana i sigurnosnih analitičara iz cijelog svijeta.
Nije teško pretpostaviti da je značajan dio natezanja oko narativa na internetu u ovom dugotrajnom sporu neiskren ili još gori.
I azerbejdžanska i armenska strana provode istu vrstu optuživanja i vrijeđanja kao i prethodnih godina, uključujući i posljednju deceniju u kojoj je zabilježeno znatno manje smrtonosnih okršaja u Nagorno-Karabahu.
No, trenutna poplava novih Tviter naloga i tvitova za njihovu promociju u centru je nedavnog izvještaja koji je pokušao ukazati na početnu "dinamiku rata u sjeni na društvenim mrežama zbog kontrole međunarodnog narativa o sukobu" koji je izbio prije dvije nedjelje.
Sajber bunkeri i razarači
’Brzi pregled’ Elize Tomas (Elise Thomas) i Albert Žang (Zhang) iz Australijskog institut za stratešku politiku (ASPI) ispitali su objave na engleskom jeziku na Tviteru u periodu od četiri dana (27. do 29. septembra) i pronašli "veliki broj sumnjivih naloga koji pružaju podršku objema stranama... probijajući se pomoću politiziranih hashtagova povezanih sa sukobom."
Tomas je u izjavi za RSE e-poštom iznijela jedan od svojih zaključaka po kojem je "ovakva vrsta informativne bitke danas sve češći i očekivani dio sukoba".
Takve "internet bitke" su nastavak "dugotrajnih informativnih kampanja obje strane", naveli su u svom izvještaju.
"Neke od tih aktivnosti nedvojbeno su autentične, ali primijetili smo i dokaze koji ukazuju na vjerovatne neautentične aktivnosti, poput značajnih skokova u otvaranju naloga i sumnjivih obrazaca objavljivanja", napisali su Tomas i Žang.
Njihova analiza navela je brojeve koji pokazuju da je upotreba proarmenskih hashtagova na Tviteru u početnim danima borbi bila nekoliko puta veća od proazerbejdžanskih.
Tomas i Žang primijetili su upotrebu "sumnjivih", novostvorenih Tviter naloga koji služe da pojačaju autentičnog proarmenskog sadržaja, u nekim slučajevima sa slovnim greškama što bi moglo sugerisati automatizovanu ili kopiranu redistribuciju.
Takva vrsta dijeljenja može jednostavno distribuisati sadržaj ili "zavarati Tviterove algoritme angažmana" čineći da oni izgledaju kao da su u trendu, naveli su.
Tomas i Žang posebno su naveli "značajan nivo neautentičnih aktivnosti koje promovišu proarmenski sadržaj i nastoje oblikovati narativ", posebno za one koji žive u Sjedinjenim Državama.
Uključuju "aktere koji su daleko van geografskog opsega sukoba" i naizgled neautentične turske, pakistanske i indijske naloge "koji učestvuju u svađama na engleskom jeziku na internetu".
Rekli su da su američke slavne ličnosti poput Kim Kardašijan Vest (Kardashian West) i Lejdi Gaga (Lady Gaga) - "čiji je muzički spot '911' sadržavao armenske kulturne reference" - naizgled tagovane u postovima da potaknu podršku.
Kardašijan i druge armensko-američke slavne ličnosti osudile su najnovije nasilje, uključujući lidera grupe ‘System Of A Down’, Serdža Tankijana (Serja Tankiana), pjevačicu i glumicu Šer (Cher) i suosnivača Redita (Reddit), Aleksa Ohanijana (Alex Ohanian).
Pimjetno je da se u njihovom uzorku "čini da nema značajnog, otvoreno ruskog kontingenta", dodali su istraživači ASPI-ja.
Također su naglasili da je dio "bitke u sjeni" oko tako veoma spornog i emocionalno nabijenog pitanja bio "nesumnjivo autentičan".
"Razlikovanje stvarnih ljudi od neautentičnih ili 'bot' naloga izazovno je u najboljim vremenima, a nove krize i sukobi mogu natjerati stvarne korisnike da se ponašaju neobično, čineći ih još složenijim od uobičajenih", istakli su.
Uz priznanje da su u početnoj analizi "radili brzo" da ne bi izgubili neke objave zbog moderacije Tvitera, Tomas i Žang pozvali su da se dalje radi na "informativnoj bici koja se odvija paralelno s sukobom na terenu".
Iako je njihova namjera da analilziraju aktivnosti na Tviteru u prvim danima borbi značila prekid istraživanja otprilike 29. septembra, Tomas je za RSE izjavila: "Anegdotski, osjećam da se čini da se slični trendovi nastavljaju i na Tviteru na engleskom jeziku, uključujući koordinisanu aktivnost autentičnih korisnika, kao i sumnjive ili potencijalno neautentične aktivnosti."
Azerbejdžanci kasne u digitalnoj igri
Džoš Rasel (Josh Russell), američki novinar i poznati "lovac na trolove" preko otvorenih izvora, 3. oktobra je govorio o "mnogim aktivnostima koji liče na botove" vezane za sukob oko Nagorno-Karabaha.
"Obično ne bih ukazao na ovako nešto, ali to su sve potpuno novi nalozi s lažnim profilnim fotografijama", tvitao je.
Dodao je: "Uvijek postoje povećanja u otvaranju naloga tokom velikih događaja, ali ne i 12.000 novih naloga u nekoliko dana."
Mnogi istraživači dezinformacija sugerišu da je proazerbejdžanska strana ove godine, iako je kasnila u igri, bila posebno aktivna.
Laboratorij za digitalno forenzičko istraživanje Atlantskog vijeća, koji uočava i prati dezinformacije, izvijestio je ranije o porastu proazerbejdžanskih naloga povezanih s očitim operacijama "astroturfinga" - kada mali broj naizgled koordinisanih naloga objavljuje postove kako bi stvorio dojam šire podrške - oko jula kada su buknule borbe na azerbejdžansko-armenskoj granici.
Čovjek azerbejdžanskog režima zadužen za državne odnose s dijasporom Fuad Muradov nedavno je za Njuzvik (Newsweek) izjavio da su Azerbejdžanci u inostranstvu od "Evrope do Amerike, od Bliskog Istoka do Rusije, digli glas protiv armenske agresije".
Mark Ouven Džons (Marc Owen Jones), docent na katarskom Univerzitetu Hamad bin Halifa, citiran je u istom članku rekavši da je "većina" od gotovo 8.000 primjeraka protivarmenskog hashtaga #stoparmenianagreesion, koji je uočio od 2007., nastala tokom najnovijih borbi - koje su najgore otkada je rat oko tog teritorija završio 1994. godine.
Situacija "postaje još složenija", napisali su Tomas i Žang iz ASPI-ja, jer se može očekivati manje azerbejdžanskih aktivnosti uslijed navodne blokade pristupa društvenim mrežama od strane azerbejdžanskih vlasti.
Dva su nedavna skoka u kreiranju antiarmenskih Tviter naloga, rekli su, oko obnovljenih borbi sredinom jula i opet, u većem obimu, 27. i 28. septembra.
Dodali su da "se čini da značajan dio proazerbejdžanskih Tviter aktivnosti na engleskom dolazi od naloga povezanih s Turskom i Pakistanom", što potencijalno odražava geopolitičke i vojne saveze.
Turska, članica NATO-a, osigurala je značajnu količinu vojne opreme, uključujući vitalne bespilotne letjelice, svom tradicionalnom savezniku Azerbejdžanu, a optužena je za usmjeravanje boraca iz Sirije u borbe zajedno s azerbajdžanskim trupama.
Izvan područja društvenih mreža, obje su strane izvijestile o sajber-napadima koji su oštetili ili na drugi način uticali na važne web stranice, uključujući medije i vladina ministarstva.
Izvještaji su 27. septembra nagovještavali kibernetičke napade koji su oborili mnoge web stranice azerbajdžanske vlade.
U međuvremenu, azerbajdžanski izvori hvalili su se savezničkim ili hakerima simpatizerima koji kompromituju desetke armenskih web stranica, među kojima i istaknute stranice na engleskom jeziku.
Prijetnje su u nekim slučajevima pratile slike azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, dok su se u drugim napadima na armenske stranice pojavljivale azerbajdžanske zastave i druge patriotske poruke.
