Nakon kategorizacije graničnih prelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, javilo se nezadovoljstvo u pojedinim područjima. U Kantonu broj 10 žale što je prelaz Kamensko izgubio mogućnost transporta stoke i roba organskog porijekla. U graničnom pojasu Unsko-sanskog kantona – Hadžin Potok i Zagrad, građani negoduju što još uvijek nema prekograničnih propusnica.
Uoči ulaska Hrvatske u Evropsku uniju međudržavnim je ugovorom između Bosne i Hercegovine i Hrvatske utvrđeno 48 graničnih prijelaza. Svrstani su u šest kategorija, a samo su dva granična prijelaza, Stara Gradiška – Gradiška i Nova Sela − Bijača u prvoj kategoriji, što znači da se preko njih, uz ostalo, može prevoziti i stoka, te roba organskog podrijetla.
Zašto među njima nema Kamenskog, graničnog prijelaza koji je do ulaska Hrvatske u EU bio glavni granični prijelaz, osobito važan za srednju Dalmaciju i područje Livna i Tomislavgrada, odnosno Središnju Bosnu, pita se cjelokupna javnost u Županiji 10, no, jedino su špediteri imali hrabrosti javno istupiti. Tomislav Batarilo, špediter iz Tomislavgrada ističe kako je to pogubno za sve, a napose za gospodarstvo.
„Iz Splita kad idete za Banjaluku, kad idete iz Splita za Sarajevo, a Split znamo da je luka, veza sa Ankonom, sa Italijom, sa Evropskom unijom, to će značiti puno veće troškove što se tiče samog prijevoza i svega ostalog. Da jedna županija kao što je naša, i da jedan ovakav prelaz u koji je Evropska unija uložila tri i po miliona eura padne u neku treću kategoriju, a po svemu zadovoljava uvjete kao jedan od najboljih i najmodernijih prelaza, to je stvarno apsurd“, ističe Batrilo.
A njegov kolega Toni Petričušić ide i korak dalje, te uspoređuje Kamensko koje nije ušlo ni u drugu kategoriju sa onima koji su dobili taj status.
„Pa, evo, šta da kažem? Granični prijelaz Kamensko usporediti s najbližim graničnim prijelazom Gorica – sve se vidi, može se snimiti jedan, drugi, i sve se zna. Granični prijelaz Gorica, koji nema ništa, a mogu sve vrste roba ići, i granični prijelaz Kamensko, koji ima sve po propisima, ne može da ide. Znači, ima jedan jak južni hercegovački lobi u odnosu na našu županiju“, smatra on.
Onemogućavanje prometa roba značilo bi i gubitak 200 radnih mjesta na ovom graničnom prijelazu, ustvrdio je županijski premijer Nediljko Rimac.
„Znači, oni će svi nama doći na Zavod za zapošljavanje, to je dodatno opterećavanje Zavoda, odnosno proračuna. To poskupljuje naše proizvode, mi postajemo manje konkurentni na tržištima jer cijena prijevoza neće biti ista kao što je bila do sada. Znači, ionako loša gospodarska situacija samo će se dodatno pogoršati“, navodi Rimac.
Sve to dovelo je do toga da ovdašnje županijske vlasti više ne žele financijski podržati nedavno dogovorenu strategiju državnih putnih pravaca koji Sarajevo i Središnju Bosnu povezuju sa Splitom.
„Svi ti putni pravci, sva ta strategija predviđa da ide preko Kamenskog. Također iz Banjaluke, povezivanje prema Splitu, također u toj strategiji predviđa Kamensko. Sve skupa, mislim da mi radimo nešto što nema apsolutno nikakvog smisla – ulagati sredstva u nešto što je definitivno otpisano i propalo, mislim da ne možemo. Niti imamo pravo, niti želimo da se to provlači, u ime odgovornosti za županiju, jer ovdje žive ljudi, ovo je prostor, i mislim da je način na koji se ovo tretira apsolutno za nas neprihvatljiv. Mi ne želimo u nečem učestvovati što samo po sebi nema smisla.“
Krivcima za ovakvu situaciju naši sugovornici drže ovdašnje političare koji obnašaju funkcije u državnim i federalnim institucijama zbog toga što nisu uopće, ili barem pravodobno, reagirali na činjenicu da se GP Kamensko potpuno degradira, dok u isto vrijeme Zapadnohercegovačka i Hercegovačko - neretvanska županija imaju tri granična prijelaza prve i druge kategorije.
Problemi sa propusnicama
Do 1. jula prelaz Hadžin Potok koristili su stanovnici naselja u pograničnom pojasu s obje strane granice uz pokazivanje lične karte, mada je i starim sporazumom bila predviđena propusnica. Ona je sada obvezujuća, no trenutno dostupna građanima Hrvatske ali ne i BiH. Prvi ovjeravaju one izdane do 1. jula. Pero Dragalić, Bogovolja:
„Prelazimo često. Kad dođem kući – radim u Austriji, prelazim.Već imamo propusnicu – digli u Slunju, a predali u Graničnu policiju u Velikoj Kladuši na ovjeru.“
I dok građani Hrvatske na prelazu Hadžin Potok normalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu, bh. građane vraćaju jer nemaju propusnice. Malo je reći da su ogorčeni.
Emin Hozanović, Hadžin Potok kaže:
„Ne možemo je dobiti nigdje- rekli do 22. jula, sad kao do 29. jula – niko ne zna. A oni mogu prelaziti. Mi imamo zemlju tamo. 40 posti Šturlićana ima zemlju u Bogovolji, imamo rodbinu, ja ne mogu sad ni do koga.“
„Naša država je kriva jer mogli su i oni nama dati bilo kakve propusnice. Ljudi su zasijali, pokosili trave, sve sad propada.“
Po starom sporazumu propusnice su svojim građanima trebale izdavati obje države. Hrvatska je to činila, a BiH zemlja ne. Novim sporazumom propusnice za građane BiH izdaje Republika Hrvatska, a za građane Hrvatske jedinica Granične policije u BiH.
„Proces izdavanja novih iskaznica još nije počeo mada su predstavnici Republike Hrvatske izdali jedan broj propusnica koje mi ovjeravamo da bi bile validne jer bez propusnica ne mogu prelaziti ni građani Hrvatske ni BiH. Građani BiH trenutno ne mogu prelaziti granicu na ovom prelazu jer nemaju propusnica“, napominje Enes Jušić, inspektor za kontrolu prelaska državne granice.
Bh građani smatraju se prevarenim od svoje države i vjeruju kako do ovog problema nije smjelo doći. Nije im jasno kako su građani Hrvatske do 1. jula mogli dizati propusnice po cijeni od 60 kuna i sada ih samo ovjeravati, a kad počne izdavanje novih propusnica svi će morati izdvajati četiri puta više i uz to davati dokaz o socijalnoj, porodičnoj ili ekonomskoj poveznici sa susjednom zemljom. Mada nenadležnim, obraćaju se i lokalnim vlastima.
"Pozivam sve odgovorne da promptno reagiraju. Možda to iz njihovog ugla nije veliki problem, ali iz ugla naše općine, posebno onih koji su pogođeni nemogućnošću korištenja ovog malograničnog prelaza to je veliki problem. Mislim da mu treba dati značajnu pažnju i ovom prilikom pozivam odgovorne i nadležne da u što kraćem roku ovaj problem riješe i da ljudi ne trpe štete zato što reakcija nije bila najadekvatnija", rekao je Nermin Ogrešević, načelnik općine Cazin.
Saznajemo kako je samo za stanovnike sa područja Vojnića i Slunja, koja gravitiraju Zagradu i Hadžinom Potoku, hrvatski MUP izdao oko 1200 propusnica. Jedinici granične policije Velika Kladuša stiglo je 740 zahtjeva za ovjeru od čega je obrađeno 560. Kada će početi proces izdavanja za bh građane još se ne zna.
Poteškoće i u drugim mjestima
Inače, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda uputio je pismo premijeru Hrvatske Zoranu Milanoviću u nastojanju da se postigne snižavanje cijena pograničnih propusnica koje će dvije države izdavati građanima. U pismu se podsjeća da je Hrvatska već utvrdila visinu naknade za pograničnu propusnicu u iznosu od 225 kuna, što bi u protivvrijednosti iznosilo 60 konvertibilnih maraka (oko 30 eura), kao i primjenu principa reciprociteta u vezi s tim.
I mještani 27 mjesnih zajednica čapljinske opštine nezadovoljni su što je granični prelaz Gabela Polje od 1. jula postao pogranična zona odnosno izgubio je karakter međunarodnog prelaza.
Svakodnevica mještana Gabela polja čvrsto je povezana s Metkovićem, gdje mnogi rade, imaju imanja, djeca idu u školu. Zbog izmjena na graničnim prelazima mnogi nisu u mogućnosti u Hrvatsku prevoziti poljoprivredne proizvode, od kojih većina živi.
“Sad smo potpuno onemogućeni, jer da bismo plasirali bilo šta moramo imati gomilu papira da bismo išli preko Bijače", kaže Branko Boras, mještanin Gabela Polja.
Tražimo da se prelazu Gabela Polje vrati status međunarodnog, a Doljanima dodijeli status robnog prelaza, kako bi se olakšao život ljudima na ovom terenu, poručili su građani na protestnom skupu.
Uoči ulaska Hrvatske u Evropsku uniju međudržavnim je ugovorom između Bosne i Hercegovine i Hrvatske utvrđeno 48 graničnih prijelaza. Svrstani su u šest kategorija, a samo su dva granična prijelaza, Stara Gradiška – Gradiška i Nova Sela − Bijača u prvoj kategoriji, što znači da se preko njih, uz ostalo, može prevoziti i stoka, te roba organskog podrijetla.
Zašto među njima nema Kamenskog, graničnog prijelaza koji je do ulaska Hrvatske u EU bio glavni granični prijelaz, osobito važan za srednju Dalmaciju i područje Livna i Tomislavgrada, odnosno Središnju Bosnu, pita se cjelokupna javnost u Županiji 10, no, jedino su špediteri imali hrabrosti javno istupiti. Tomislav Batarilo, špediter iz Tomislavgrada ističe kako je to pogubno za sve, a napose za gospodarstvo.
„Iz Splita kad idete za Banjaluku, kad idete iz Splita za Sarajevo, a Split znamo da je luka, veza sa Ankonom, sa Italijom, sa Evropskom unijom, to će značiti puno veće troškove što se tiče samog prijevoza i svega ostalog. Da jedna županija kao što je naša, i da jedan ovakav prelaz u koji je Evropska unija uložila tri i po miliona eura padne u neku treću kategoriju, a po svemu zadovoljava uvjete kao jedan od najboljih i najmodernijih prelaza, to je stvarno apsurd“, ističe Batrilo.
A njegov kolega Toni Petričušić ide i korak dalje, te uspoređuje Kamensko koje nije ušlo ni u drugu kategoriju sa onima koji su dobili taj status.
„Pa, evo, šta da kažem? Granični prijelaz Kamensko usporediti s najbližim graničnim prijelazom Gorica – sve se vidi, može se snimiti jedan, drugi, i sve se zna. Granični prijelaz Gorica, koji nema ništa, a mogu sve vrste roba ići, i granični prijelaz Kamensko, koji ima sve po propisima, ne može da ide. Znači, ima jedan jak južni hercegovački lobi u odnosu na našu županiju“, smatra on.
Onemogućavanje prometa roba značilo bi i gubitak 200 radnih mjesta na ovom graničnom prijelazu, ustvrdio je županijski premijer Nediljko Rimac.
„Znači, oni će svi nama doći na Zavod za zapošljavanje, to je dodatno opterećavanje Zavoda, odnosno proračuna. To poskupljuje naše proizvode, mi postajemo manje konkurentni na tržištima jer cijena prijevoza neće biti ista kao što je bila do sada. Znači, ionako loša gospodarska situacija samo će se dodatno pogoršati“, navodi Rimac.
Sve to dovelo je do toga da ovdašnje županijske vlasti više ne žele financijski podržati nedavno dogovorenu strategiju državnih putnih pravaca koji Sarajevo i Središnju Bosnu povezuju sa Splitom.
„Svi ti putni pravci, sva ta strategija predviđa da ide preko Kamenskog. Također iz Banjaluke, povezivanje prema Splitu, također u toj strategiji predviđa Kamensko. Sve skupa, mislim da mi radimo nešto što nema apsolutno nikakvog smisla – ulagati sredstva u nešto što je definitivno otpisano i propalo, mislim da ne možemo. Niti imamo pravo, niti želimo da se to provlači, u ime odgovornosti za županiju, jer ovdje žive ljudi, ovo je prostor, i mislim da je način na koji se ovo tretira apsolutno za nas neprihvatljiv. Mi ne želimo u nečem učestvovati što samo po sebi nema smisla.“
Krivcima za ovakvu situaciju naši sugovornici drže ovdašnje političare koji obnašaju funkcije u državnim i federalnim institucijama zbog toga što nisu uopće, ili barem pravodobno, reagirali na činjenicu da se GP Kamensko potpuno degradira, dok u isto vrijeme Zapadnohercegovačka i Hercegovačko - neretvanska županija imaju tri granična prijelaza prve i druge kategorije.
Problemi sa propusnicama
Do 1. jula prelaz Hadžin Potok koristili su stanovnici naselja u pograničnom pojasu s obje strane granice uz pokazivanje lične karte, mada je i starim sporazumom bila predviđena propusnica. Ona je sada obvezujuća, no trenutno dostupna građanima Hrvatske ali ne i BiH. Prvi ovjeravaju one izdane do 1. jula. Pero Dragalić, Bogovolja:
„Prelazimo često. Kad dođem kući – radim u Austriji, prelazim.Već imamo propusnicu – digli u Slunju, a predali u Graničnu policiju u Velikoj Kladuši na ovjeru.“
I dok građani Hrvatske na prelazu Hadžin Potok normalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu, bh. građane vraćaju jer nemaju propusnice. Malo je reći da su ogorčeni.
Emin Hozanović, Hadžin Potok kaže:
„Ne možemo je dobiti nigdje- rekli do 22. jula, sad kao do 29. jula – niko ne zna. A oni mogu prelaziti. Mi imamo zemlju tamo. 40 posti Šturlićana ima zemlju u Bogovolji, imamo rodbinu, ja ne mogu sad ni do koga.“
„Naša država je kriva jer mogli su i oni nama dati bilo kakve propusnice. Ljudi su zasijali, pokosili trave, sve sad propada.“
Po starom sporazumu propusnice su svojim građanima trebale izdavati obje države. Hrvatska je to činila, a BiH zemlja ne. Novim sporazumom propusnice za građane BiH izdaje Republika Hrvatska, a za građane Hrvatske jedinica Granične policije u BiH.
„Proces izdavanja novih iskaznica još nije počeo mada su predstavnici Republike Hrvatske izdali jedan broj propusnica koje mi ovjeravamo da bi bile validne jer bez propusnica ne mogu prelaziti ni građani Hrvatske ni BiH. Građani BiH trenutno ne mogu prelaziti granicu na ovom prelazu jer nemaju propusnica“, napominje Enes Jušić, inspektor za kontrolu prelaska državne granice.
Bh građani smatraju se prevarenim od svoje države i vjeruju kako do ovog problema nije smjelo doći. Nije im jasno kako su građani Hrvatske do 1. jula mogli dizati propusnice po cijeni od 60 kuna i sada ih samo ovjeravati, a kad počne izdavanje novih propusnica svi će morati izdvajati četiri puta više i uz to davati dokaz o socijalnoj, porodičnoj ili ekonomskoj poveznici sa susjednom zemljom. Mada nenadležnim, obraćaju se i lokalnim vlastima.
"Pozivam sve odgovorne da promptno reagiraju. Možda to iz njihovog ugla nije veliki problem, ali iz ugla naše općine, posebno onih koji su pogođeni nemogućnošću korištenja ovog malograničnog prelaza to je veliki problem. Mislim da mu treba dati značajnu pažnju i ovom prilikom pozivam odgovorne i nadležne da u što kraćem roku ovaj problem riješe i da ljudi ne trpe štete zato što reakcija nije bila najadekvatnija", rekao je Nermin Ogrešević, načelnik općine Cazin.
Saznajemo kako je samo za stanovnike sa područja Vojnića i Slunja, koja gravitiraju Zagradu i Hadžinom Potoku, hrvatski MUP izdao oko 1200 propusnica. Jedinici granične policije Velika Kladuša stiglo je 740 zahtjeva za ovjeru od čega je obrađeno 560. Kada će početi proces izdavanja za bh građane još se ne zna.
Poteškoće i u drugim mjestima
Inače, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda uputio je pismo premijeru Hrvatske Zoranu Milanoviću u nastojanju da se postigne snižavanje cijena pograničnih propusnica koje će dvije države izdavati građanima. U pismu se podsjeća da je Hrvatska već utvrdila visinu naknade za pograničnu propusnicu u iznosu od 225 kuna, što bi u protivvrijednosti iznosilo 60 konvertibilnih maraka (oko 30 eura), kao i primjenu principa reciprociteta u vezi s tim.
I mještani 27 mjesnih zajednica čapljinske opštine nezadovoljni su što je granični prelaz Gabela Polje od 1. jula postao pogranična zona odnosno izgubio je karakter međunarodnog prelaza.
Svakodnevica mještana Gabela polja čvrsto je povezana s Metkovićem, gdje mnogi rade, imaju imanja, djeca idu u školu. Zbog izmjena na graničnim prelazima mnogi nisu u mogućnosti u Hrvatsku prevoziti poljoprivredne proizvode, od kojih većina živi.
“Sad smo potpuno onemogućeni, jer da bismo plasirali bilo šta moramo imati gomilu papira da bismo išli preko Bijače", kaže Branko Boras, mještanin Gabela Polja.
Tražimo da se prelazu Gabela Polje vrati status međunarodnog, a Doljanima dodijeli status robnog prelaza, kako bi se olakšao život ljudima na ovom terenu, poručili su građani na protestnom skupu.
