Evropska unija i Sjedinjene Američke Države počinju pregovore koji bi trebali pomoći da se napravi najveća bescarinska trgovinska zona u svijetu.
Ipak, razgovori koji počinju u Washingtonu, odvijati će se u sjenci spora dviju strana zbog saznanja da su SAD prisluškivale diplomatske misije EU što je otkrio odbjegli Edward Snowden.
Pregovori imaju za cilj ukidanje trgovinskih i investicijskih barijera izmedju dviju sila, a samo potpisivanje sporazuma očekuje se krajem 2014. Tokom pregovora dvije strane moraju prevladati razlike koje se tiču odredjenih industrija, posebno proizvodnje oružja, ali i genetski modificirane hrane koja je zabranjena u EU.
Trgovinska razmjena izmedju SAD i EU 2012., iznosila je oko 650 milijardi dolara, a još stotine milijardi dolara ostvareno je u uslugama i investicijama. U budućoj bescarinskoj zoni živjelo bi oko 800 milijuna stanovnika.
Razgovori se nastavljaju usprkos Snowdenovom otkriću o tome da Washington prisluškuje globalne telekomunikacijske i internetske mreže. To otkriće zabrinulo je EU prvenstveno zbog zaštite osobnih podataka i prava na privatnost.
Tridesetogodišnji Snowden, barem se tako vjeruje, nalazi se u tranzitnoj zoni moskovskog medjunarodnog aerodroma Šeremetjevo već dva tjedna.
Kubanski predsjednik Raul Castro podržao je ponudu nekih zemalja Latinske Amerike da daju azil Snodewdenu.
No, obraćajući se poslanicima u skupštini, Castro nije rekao da će mu Kuba dati azil ili dozvoliti prolaz preko kubanskog teritorija, tek je dodao da „azil treba dati onima koji su progonjeni zbog demokratskih ideala, budući da je to kubanska tradicija“.
Ruski Aeroflot direktno leti iz Moskve za Havanu nekoliko puta tjedno. Postoje spekulacije da bi se Snowden takvim letom mogao domoći neke od zemalja Latinske Amerike. Ipak, avion bi mogla prislino prizemljiti treća zemlja.
Castro je optužio Sjedinjene Amričke Države da „pritišću“ druge zemlje prijeteći im za slučaj da pomognu u traženju azila za Snowdena .
„Živimo u svijetu u kojem moćni smatraju da mogu kršiti medjunarodno pravo, suverenitet drugih država i obezvredjivati prava gradjana. Sukladno filozofiji dominacije, mi, zemlje juga, smo u opsanosti“, rekao je Castro.
Američke vlasti optužile su Snowdena za špijunažu i kradju državne imovine, jer je tajne dokumente dao na uvid novinama.
Bivši uposlenik Nacionalne agencije za sigurnost ostao je bez pasoša, te je pozvan da se preda američkim vlastima kako bi odgovarao na sudu. Prema saznanjima zatražio je azil u više od 20 država. Odbilo ga je nekoliko evropskih zemalja, kao i Indija i Brazil.
Aleksej Puškov, predsjednik Komiteta za vanjske poslove ruske Dume, pozvao je u nedjelju Snowdena da prihvati ponudu Venezuele za azilom. Na Twitteru je napisao“: Venezuele čeka njegov odgovor. Možda mu je ovo posljednja prilika za političkim azilom“.
Ipak, razgovori koji počinju u Washingtonu, odvijati će se u sjenci spora dviju strana zbog saznanja da su SAD prisluškivale diplomatske misije EU što je otkrio odbjegli Edward Snowden.
Pregovori imaju za cilj ukidanje trgovinskih i investicijskih barijera izmedju dviju sila, a samo potpisivanje sporazuma očekuje se krajem 2014. Tokom pregovora dvije strane moraju prevladati razlike koje se tiču odredjenih industrija, posebno proizvodnje oružja, ali i genetski modificirane hrane koja je zabranjena u EU.
Trgovinska razmjena izmedju SAD i EU 2012., iznosila je oko 650 milijardi dolara, a još stotine milijardi dolara ostvareno je u uslugama i investicijama. U budućoj bescarinskoj zoni živjelo bi oko 800 milijuna stanovnika.
Razgovori se nastavljaju usprkos Snowdenovom otkriću o tome da Washington prisluškuje globalne telekomunikacijske i internetske mreže. To otkriće zabrinulo je EU prvenstveno zbog zaštite osobnih podataka i prava na privatnost.
Tridesetogodišnji Snowden, barem se tako vjeruje, nalazi se u tranzitnoj zoni moskovskog medjunarodnog aerodroma Šeremetjevo već dva tjedna.
Kubanski predsjednik Raul Castro podržao je ponudu nekih zemalja Latinske Amerike da daju azil Snodewdenu.
No, obraćajući se poslanicima u skupštini, Castro nije rekao da će mu Kuba dati azil ili dozvoliti prolaz preko kubanskog teritorija, tek je dodao da „azil treba dati onima koji su progonjeni zbog demokratskih ideala, budući da je to kubanska tradicija“.
Ruski Aeroflot direktno leti iz Moskve za Havanu nekoliko puta tjedno. Postoje spekulacije da bi se Snowden takvim letom mogao domoći neke od zemalja Latinske Amerike. Ipak, avion bi mogla prislino prizemljiti treća zemlja.
Castro je optužio Sjedinjene Amričke Države da „pritišću“ druge zemlje prijeteći im za slučaj da pomognu u traženju azila za Snowdena .
„Živimo u svijetu u kojem moćni smatraju da mogu kršiti medjunarodno pravo, suverenitet drugih država i obezvredjivati prava gradjana. Sukladno filozofiji dominacije, mi, zemlje juga, smo u opsanosti“, rekao je Castro.
Američke vlasti optužile su Snowdena za špijunažu i kradju državne imovine, jer je tajne dokumente dao na uvid novinama.
Bivši uposlenik Nacionalne agencije za sigurnost ostao je bez pasoša, te je pozvan da se preda američkim vlastima kako bi odgovarao na sudu. Prema saznanjima zatražio je azil u više od 20 država. Odbilo ga je nekoliko evropskih zemalja, kao i Indija i Brazil.
Aleksej Puškov, predsjednik Komiteta za vanjske poslove ruske Dume, pozvao je u nedjelju Snowdena da prihvati ponudu Venezuele za azilom. Na Twitteru je napisao“: Venezuele čeka njegov odgovor. Možda mu je ovo posljednja prilika za političkim azilom“.