Delegacije Hrvatske i BiH u Zagrebu su parafirale ugovore kojima će biti regulisan pogranični promet i granični prelazi između dvije zemlje. Sada slijedi njihovo potvrđivanje u Vijeću minstara i Predsjedništvu BiH, a nakon toga i potpisivanje u Briselu. Svi ovi poslovi moraju biti urađeni prije 1. jula, kada Hrvatska ulazi u EU. Jedan od problema je što nije određen ministar koji bi u ime BiH u Briselu potpisao dokumente, jer Predsjedništvo nije usvojilo odluku o novom šefu delegacije.
BiH i Hrvatska dijele tačno 1.003 kilometra granice, sa nekoliko spornih tačaka koje su trenutno u drugom planu. Pred ulazak Hrvatske u EU zvanični Brisel je tražio da se rješava tzv. hitni paket u skladu s pravnim naslijeđem EU, a to su, prije svega, sporazumi o graničnim prelazima i pograničnom saobraćaju.
Ugovori su parafirani na završnim pregovorima delegacija dvije zemlje, ali je nastao problem zbog nesaglasnosti oko šefa pregovaračkog tima. Kako je glasilo zvanično objašnjenje, Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus na sjednici 8. maja. Ali, kako je izjavio ministar sigurnosti Fahrudin Radončić, predsjedavajući Predsjedništva Nebojša Radmanović je imao dodatne zahtjeve:
„On je tražio da damo novi tim sa entitetskom zastupljenošću, što nije predviđeno niti Ustavom niti zakonima u ovoj zemlji.“
Umjesto šefa pregovaračkog tima, dokumente o prelasku granice i graničnim prelazima, u Zagrebu je potpisalo šest članova bh. delegacije.
„Ovo je pitanje izuzetno važno budući da se mora sklopiti prije 1. jula kada će susjedna Hrvatska postati punopravna članica EU. Mi smo, javnosti je poznato, imali jedan problem zbog odluke Predsjedništva da ne usvoji prijedlog da se promijeni šef delegacije, bivši doministar sigurnosti, tako uz pomoć kolega iz EU i iz Hrvatske te će ugovore u ime BiH parafirati kompletna šestočlana pregovaračka ekipa. Na taj način ćemo prevazići ovo trenutno stanje, koje je moglo da prouzrokuje najgori mogući scenarij - a to je da bi sve granice prema Hrvatskoj bile zatvorene, što bi bilo katastrofalno po sve građane. Mi ćemo u hitnoj proceduri uputiti Vijeću ministara, a potom i Predsjedništvu BiH, kako bi bio određen ministar koji će na svečanoj ceremoniji u Briselu krajem mjeseca potpisati zvanično ove sporazume sa Hrvatskom i EU“, izjavio je prije parafiranja ugovora Bakir Dautbašić, sekretar Ministarstva sigurnosti BiH.
Ko će staviti potpis za BiH
Ali, tu se otvaraju novi probemi. Još uvijek nije određen ministar koji bi u ime BiH sporazum potpisao u Briselu. Najavljuje se da bi to mogao biti ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija. Procedura do njegovog imenovanja je duga. Zbog najave nesazivanja sjednica Vijeća ministara i taj zadatak je pod znakom pitanja. Član skupštinske Komisije za evropske integracije Nermina Zaimović Uzunović kazala je ranije:
„Situacija je zbilja vrlo ozbiljna. Čini mi se da se dosta toga prolongira i da se dosta toga što je trebalo da se uradi ne radi, jer su stvari jako hitne. Naime, nemamo potpisan sporazum o graničnim prelazima kako bi se mogao nastaviti nesmetan protok roba i ljudi. To bi za nas u BiH značilo da bez obzira na vrstu pasoša, na pol, nacionalnu pripadnost i JMB svi bismo bili zatočenici i svi bismo ostali u BiH bez mogućnosti da izađemo bilo gdje. A s druge strane, južni dio Hrvatske, dakle Dubrovnik i okolina bili bi potpuno odsječeni od ostalog dijela Hrvatske.“
Posljedice bi mogle biti ogromne, upozorava Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH:
„Ukoliko se ovi sporazumi ne potpišu, neće važiti više ni oni stari sporazumi jer nisu usklađeni s evropskim pravnim nasljeđem. U tom najnegativnijem slučaju predstoji nam mnogo poteškoća.“
BiH kasni i sa izdavanjem propusnica za stanovnike opština uz hrvatsku granicu kako bi im se olakšalo kretanje i raspolaganje imovinom koju imaju u susjednoj zemlji.
Jedna od tih opština je Gradiška, čiji će građani uskoro EU gledati samo preko rijeke Save. Na pitanje da li znaju za lakši prelazak granice, u našoj anketi kažu:
BiH je “probila” gotovo sve rokove preuzete za ispunjavanje obaveza na putu evropskih integracija. Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke, ocjenjuje:
„Niko nije tjerao političare da obećavaju ni put prema EU, ni bilo kojim drugim integracijama i međunarodnim saradnjama. Prema tome, ono što su htjeli to su i dobili. Sada je na redu da se pokaže da li ovo društvo sazrijeva u tom pravcu da im pokaže da su nedogovorni, ili će ovo ostati jedan feudalni sistem.“
BiH i Hrvatska dijele tačno 1.003 kilometra granice, sa nekoliko spornih tačaka koje su trenutno u drugom planu. Pred ulazak Hrvatske u EU zvanični Brisel je tražio da se rješava tzv. hitni paket u skladu s pravnim naslijeđem EU, a to su, prije svega, sporazumi o graničnim prelazima i pograničnom saobraćaju.
Ugovori su parafirani na završnim pregovorima delegacija dvije zemlje, ali je nastao problem zbog nesaglasnosti oko šefa pregovaračkog tima. Kako je glasilo zvanično objašnjenje, Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus na sjednici 8. maja. Ali, kako je izjavio ministar sigurnosti Fahrudin Radončić, predsjedavajući Predsjedništva Nebojša Radmanović je imao dodatne zahtjeve:
„On je tražio da damo novi tim sa entitetskom zastupljenošću, što nije predviđeno niti Ustavom niti zakonima u ovoj zemlji.“
Umjesto šefa pregovaračkog tima, dokumente o prelasku granice i graničnim prelazima, u Zagrebu je potpisalo šest članova bh. delegacije.
„Ovo je pitanje izuzetno važno budući da se mora sklopiti prije 1. jula kada će susjedna Hrvatska postati punopravna članica EU. Mi smo, javnosti je poznato, imali jedan problem zbog odluke Predsjedništva da ne usvoji prijedlog da se promijeni šef delegacije, bivši doministar sigurnosti, tako uz pomoć kolega iz EU i iz Hrvatske te će ugovore u ime BiH parafirati kompletna šestočlana pregovaračka ekipa. Na taj način ćemo prevazići ovo trenutno stanje, koje je moglo da prouzrokuje najgori mogući scenarij - a to je da bi sve granice prema Hrvatskoj bile zatvorene, što bi bilo katastrofalno po sve građane. Mi ćemo u hitnoj proceduri uputiti Vijeću ministara, a potom i Predsjedništvu BiH, kako bi bio određen ministar koji će na svečanoj ceremoniji u Briselu krajem mjeseca potpisati zvanično ove sporazume sa Hrvatskom i EU“, izjavio je prije parafiranja ugovora Bakir Dautbašić, sekretar Ministarstva sigurnosti BiH.
Ko će staviti potpis za BiH
Ali, tu se otvaraju novi probemi. Još uvijek nije određen ministar koji bi u ime BiH sporazum potpisao u Briselu. Najavljuje se da bi to mogao biti ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija. Procedura do njegovog imenovanja je duga. Zbog najave nesazivanja sjednica Vijeća ministara i taj zadatak je pod znakom pitanja. Član skupštinske Komisije za evropske integracije Nermina Zaimović Uzunović kazala je ranije:
„Situacija je zbilja vrlo ozbiljna. Čini mi se da se dosta toga prolongira i da se dosta toga što je trebalo da se uradi ne radi, jer su stvari jako hitne. Naime, nemamo potpisan sporazum o graničnim prelazima kako bi se mogao nastaviti nesmetan protok roba i ljudi. To bi za nas u BiH značilo da bez obzira na vrstu pasoša, na pol, nacionalnu pripadnost i JMB svi bismo bili zatočenici i svi bismo ostali u BiH bez mogućnosti da izađemo bilo gdje. A s druge strane, južni dio Hrvatske, dakle Dubrovnik i okolina bili bi potpuno odsječeni od ostalog dijela Hrvatske.“
Posljedice bi mogle biti ogromne, upozorava Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH:
„Ukoliko se ovi sporazumi ne potpišu, neće važiti više ni oni stari sporazumi jer nisu usklađeni s evropskim pravnim nasljeđem. U tom najnegativnijem slučaju predstoji nam mnogo poteškoća.“
BiH kasni i sa izdavanjem propusnica za stanovnike opština uz hrvatsku granicu kako bi im se olakšalo kretanje i raspolaganje imovinom koju imaju u susjednoj zemlji.
Jedna od tih opština je Gradiška, čiji će građani uskoro EU gledati samo preko rijeke Save. Na pitanje da li znaju za lakši prelazak granice, u našoj anketi kažu:
BiH je “probila” gotovo sve rokove preuzete za ispunjavanje obaveza na putu evropskih integracija. Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke, ocjenjuje:
„Niko nije tjerao političare da obećavaju ni put prema EU, ni bilo kojim drugim integracijama i međunarodnim saradnjama. Prema tome, ono što su htjeli to su i dobili. Sada je na redu da se pokaže da li ovo društvo sazrijeva u tom pravcu da im pokaže da su nedogovorni, ili će ovo ostati jedan feudalni sistem.“
