U Sudu BiH započelo je ponovo suđenje Nihadu Bojadžiću, nekadašenjem zamjeniku komadanta Specijalnog odreda za posebne namjene Armije RBiH „Zulfikar“. Sud BiH objedinio je dvije optužnice kojima se Bojadžić tereti za ratne zločine nad civilnim stanovništem na području općine Jablanica.
Predstavnici žrtava isitču da nisu zadovoljni najnovijom optužnicom, jer se u njoj ne navodi da je Bojadžić učestvovao u formiranju logora kroz koje je u Jablanci prošlo preko 800 ljudi. Pred Sudom BiH, protiv Bojadžića i njegovih suradnika vodi se i postupak za ratne zločine nad 22 Hrvata u selu Trusina kod Konjica.
Kroz logore na području Jablanice i Konjica prošlo je preko 1.300 osoba hrvatske nacionalnosti. Riječ je uglavnom o civilnom stanovništu, ističu predstavnici hrvatskih udruga proisteklih iz domovinskog rata općine Konjic i Jablanica.
Mučenja u logorima Muzej bitke na Neretvi i Donja Drežnica u Jablanici preživio je i Miroslav Sokol. On danas sa obitelji živi u Zagrebu i ne planira se vraćati u Jablanicu jer, kako kaže, rane iz posljednjeg rata još nisu zacijelile.
„Svakodnevno smo maltretirani i tučeni. Vođeni smo na prisilni rad kad smo bili u Drežnici poslije cjelonoćne tučnjave svetim slikama koje su bile u crkvi, križevima. jedan od vojnika Armije BiH sjeo bi za orgulje i onda smo morali pjevati crkvene pjesme“, priča Miroslav Sokol.
Miroslav također dodaje kako vjeruje da će isitina o mučenjima Hrvata u Jablanici konačno izaći na vidjelo:
„Nakon pet godina prvi put dolazi na suđenje. Iako ima presuda Suda BiH gospodinu Zijadu Kurtoviću, koji je nas zatočio u Drežnici i maltretirao, da je on kriv, sad se nama počelo sporiti pravo da smo bili zatočeni i ispašće na kraju da smo mi koristili samo Muzej, da su nas oni sklonili i da će tražiti od nas da se još naplate usluge za to gdje smo mi bili.“
Predstavnici hrvatskih udruga proisteklih iz domovinskog rata godinama su ukazivali Tužiteljstvu BiH da protiv Nihada Bojadžića, uz optužnicu za ratne zločine u Trusini kod Konjica, podigne optužnicu i za zločine u Jablanici. Za te zločine, ističu, postoji više dokaza nego u Trusini.
Nakon što je optužnica konačno podignuta, predstavnici udruga naglašavaju da nisu zadovoljni jer se u njoj ne pominje da je Nihad Bojadžić odgovoran za formiranje logara na području Jablanice.
„Ovo što je Tužiteljstvo uradilo prema Nihadu, je zapravo ništa. To je samo jedno okrznuće. To je jedan, vojničkim riječnikom rečeno, rikošet. Samo su malko dodirnuli logor Muzej u donjoj Jablanici, ali se prava stvar oko tih logora u Jablanici, a posebice i u Konjicu nije dogodila. Tužiteljstvo je samo preko Nihada Bojadžića dodirnulo problem logora u Jablanici, ali ga nije riješilo“, navodi Mirko Zelenika, predsjednik Udruge hrvatskih logoraša Domovinskog rata.
Zelenika je i sam bio zatočen u logoru Donja Drežnica u Jablanici. Kroz ovaj logor i logor Muzej na Neretvi prošlo je preko 800 ljudi. Za njihovo mučenje u najvećoj mjeri bio je odgovoran Nihad Bojadžić, napominje Zelenika:
„Nihad je bio što se tiče Muzeja i donje Jablanice glavni šef, dakle mogao je iz Muzeja dovesti u donju Jablanicu koga je htio, ubiti ga, pustiti ga, raniti ga itd.“
Potraga za istinom
Protiv Nihada Bojadžića vodi se također postupak za ratne zločine u selu Trusina kod Konjica. U ovom selu 1993. godine ubijena su 22 Hrvata, od kojih su 17 bili civili. Ove godine obilježena je 19. godišnjica od ovog zločina. Milka Drljo i Monika Krešo, članovi obitelji poginulih u Trusini kažu:
„Svi su ti ljudi nevini pobijeni. U mene se predao u muž i sin, a mene su ostavili i kćerku mi.“
„Moj otac je tu nastradao, strijeljan je tu 16. 4. sa četiri, pet vojnika.“
„Dinamika procesuiranja ljudi koji su počinili zločine je jako spora, ali ipak vjerujemo u institucije države BiH da će se na kraju riješiti svaki zločin - jer svako želi da zna istinu. Da bi buduće naše generacije mogle slobodno da žive, trebamo reći istinu koja je bila na svim dijelovima naše države“, navodi Dragica Tomić, predsjednica Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja općine Konjic.
U sporazumu sa Tužiteljstvom BiH, zločine u Trusini priznala je bivša pripadnica Specijalnog odreda Armije RBiH „Zulfikar“ Rasema Hadanović zvana Zolja. U svjedočenju pred Sudom BiH Hadanović je izjavila kako je Bojadžić naredio da u Trusini ne smije ostati nitko živ.
Njoj je u travnju ove godine izrečena presuda od pet i pol godina zatvora. Na jednom od suđenja Hadanović je izjavila:
„Početkom aprila mislim da sam prešla na Igman i tu sam bila pod direktnom komandom Ališpage Zulfikara Zuke.“
U Sudu i Tužiteljstvu BiH nisu htjeli komentirati razloge ponovnog suđenja Nihadu Bojadžiću sa objednjenim optužnicama za zločine u Jablanici. Uz Bojadžića, za zločine u Konjicu, u Sudu BiH sudi se Mensuru Memiću, Dževadu Salčinu, Nedžadu Hodžiću, Zulfikaru Ališpagi i Edinu Džeki.
Za zločine u Jablanici krajem prošle godine uhićeni Enes Maksumić zvan Čađo, Azem Ibrović i Jusuf Hindić zvani Sic. Sud BiH prije četiri godine osudio je Zijada Kurtovića na 11 godina zatvora za zločine u logoru Donja Drežnica.
************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Predstavnici žrtava isitču da nisu zadovoljni najnovijom optužnicom, jer se u njoj ne navodi da je Bojadžić učestvovao u formiranju logora kroz koje je u Jablanci prošlo preko 800 ljudi. Pred Sudom BiH, protiv Bojadžića i njegovih suradnika vodi se i postupak za ratne zločine nad 22 Hrvata u selu Trusina kod Konjica.
Kroz logore na području Jablanice i Konjica prošlo je preko 1.300 osoba hrvatske nacionalnosti. Riječ je uglavnom o civilnom stanovništu, ističu predstavnici hrvatskih udruga proisteklih iz domovinskog rata općine Konjic i Jablanica.
Mučenja u logorima Muzej bitke na Neretvi i Donja Drežnica u Jablanici preživio je i Miroslav Sokol. On danas sa obitelji živi u Zagrebu i ne planira se vraćati u Jablanicu jer, kako kaže, rane iz posljednjeg rata još nisu zacijelile.
„Svakodnevno smo maltretirani i tučeni. Vođeni smo na prisilni rad kad smo bili u Drežnici poslije cjelonoćne tučnjave svetim slikama koje su bile u crkvi, križevima. jedan od vojnika Armije BiH sjeo bi za orgulje i onda smo morali pjevati crkvene pjesme“, priča Miroslav Sokol.
Miroslav također dodaje kako vjeruje da će isitina o mučenjima Hrvata u Jablanici konačno izaći na vidjelo:
„Nakon pet godina prvi put dolazi na suđenje. Iako ima presuda Suda BiH gospodinu Zijadu Kurtoviću, koji je nas zatočio u Drežnici i maltretirao, da je on kriv, sad se nama počelo sporiti pravo da smo bili zatočeni i ispašće na kraju da smo mi koristili samo Muzej, da su nas oni sklonili i da će tražiti od nas da se još naplate usluge za to gdje smo mi bili.“
Predstavnici hrvatskih udruga proisteklih iz domovinskog rata godinama su ukazivali Tužiteljstvu BiH da protiv Nihada Bojadžića, uz optužnicu za ratne zločine u Trusini kod Konjica, podigne optužnicu i za zločine u Jablanici. Za te zločine, ističu, postoji više dokaza nego u Trusini.
Nakon što je optužnica konačno podignuta, predstavnici udruga naglašavaju da nisu zadovoljni jer se u njoj ne pominje da je Nihad Bojadžić odgovoran za formiranje logara na području Jablanice.
„Ovo što je Tužiteljstvo uradilo prema Nihadu, je zapravo ništa. To je samo jedno okrznuće. To je jedan, vojničkim riječnikom rečeno, rikošet. Samo su malko dodirnuli logor Muzej u donjoj Jablanici, ali se prava stvar oko tih logora u Jablanici, a posebice i u Konjicu nije dogodila. Tužiteljstvo je samo preko Nihada Bojadžića dodirnulo problem logora u Jablanici, ali ga nije riješilo“, navodi Mirko Zelenika, predsjednik Udruge hrvatskih logoraša Domovinskog rata.
Zelenika je i sam bio zatočen u logoru Donja Drežnica u Jablanici. Kroz ovaj logor i logor Muzej na Neretvi prošlo je preko 800 ljudi. Za njihovo mučenje u najvećoj mjeri bio je odgovoran Nihad Bojadžić, napominje Zelenika:
„Nihad je bio što se tiče Muzeja i donje Jablanice glavni šef, dakle mogao je iz Muzeja dovesti u donju Jablanicu koga je htio, ubiti ga, pustiti ga, raniti ga itd.“
Potraga za istinom
Protiv Nihada Bojadžića vodi se također postupak za ratne zločine u selu Trusina kod Konjica. U ovom selu 1993. godine ubijena su 22 Hrvata, od kojih su 17 bili civili. Ove godine obilježena je 19. godišnjica od ovog zločina. Milka Drljo i Monika Krešo, članovi obitelji poginulih u Trusini kažu:
„Svi su ti ljudi nevini pobijeni. U mene se predao u muž i sin, a mene su ostavili i kćerku mi.“
„Moj otac je tu nastradao, strijeljan je tu 16. 4. sa četiri, pet vojnika.“
„Dinamika procesuiranja ljudi koji su počinili zločine je jako spora, ali ipak vjerujemo u institucije države BiH da će se na kraju riješiti svaki zločin - jer svako želi da zna istinu. Da bi buduće naše generacije mogle slobodno da žive, trebamo reći istinu koja je bila na svim dijelovima naše države“, navodi Dragica Tomić, predsjednica Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja općine Konjic.
U sporazumu sa Tužiteljstvom BiH, zločine u Trusini priznala je bivša pripadnica Specijalnog odreda Armije RBiH „Zulfikar“ Rasema Hadanović zvana Zolja. U svjedočenju pred Sudom BiH Hadanović je izjavila kako je Bojadžić naredio da u Trusini ne smije ostati nitko živ.
Njoj je u travnju ove godine izrečena presuda od pet i pol godina zatvora. Na jednom od suđenja Hadanović je izjavila:
„Početkom aprila mislim da sam prešla na Igman i tu sam bila pod direktnom komandom Ališpage Zulfikara Zuke.“
U Sudu i Tužiteljstvu BiH nisu htjeli komentirati razloge ponovnog suđenja Nihadu Bojadžiću sa objednjenim optužnicama za zločine u Jablanici. Uz Bojadžića, za zločine u Konjicu, u Sudu BiH sudi se Mensuru Memiću, Dževadu Salčinu, Nedžadu Hodžiću, Zulfikaru Ališpagi i Edinu Džeki.
Za zločine u Jablanici krajem prošle godine uhićeni Enes Maksumić zvan Čađo, Azem Ibrović i Jusuf Hindić zvani Sic. Sud BiH prije četiri godine osudio je Zijada Kurtovića na 11 godina zatvora za zločine u logoru Donja Drežnica.
************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.