Predsjedništvo BiH na vanrednoj sjednici pozvalo je nadležne pravosudne institucije, kao i druge nadležne institucije Bosne i Hercegovine da reaguju, spriječe i sankcionišu "svako neustavno i nezakonito postupanje usmjereno protiv Bosne i Hercegovine i njenog ustavnopravnog poretka, nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta".
Ovo je jedan od zaključaka koji je usvojen na vanrednoj sjednici 18. jula na prijedlog člana Denisa Bećirovića. Za zaključke je glasao i predsjedavajući Željko Komšić.
Član Predsjedništva iz Republike Srpske Željka Cvijanović je bila protiv ovih zaključaka, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Predsjedništva BiH.
Sjedica je zatražena zbog, kako se navodi u saopštenju za javnost, povodom "eskalacije napada institucija entiteta Republika Srpska na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka države Bosne i Hercegovine".
U zaključcima je zatraženo i djelovanje Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s ciljem zaštite mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a od Evropske unije provođenje odluke Evropskog parlamenta kojom se traži uvođenje sankcija "destruktivnim političarima koji otvoreno ruše Dejtonski mirovni sporazum".
Dalje se navodi kako Predsjedništvo BiH iskazuje "punu opredijeljenost za očuvanje mira, tolerancije, pravde, zajedničkog života, ljudskih prava i osnovnih sloboda građana i naroda Bosne i Hercegovine", te traži prekid ultimatuma, separatističkih politika i napada na državu Bosnu i Hercegovinu i njene institucije.
Dodaje se kako ovi zaključci stupaju na snagu danom donošenja i biće objavljeni u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine".
Šta kažu u Predsjedništvu BiH?
Iz Predsjedništva BiH je za RSE rečeno i da se ova tačka dnevnog reda mora naći na sljedećoj sjednici Predsjedništva BiH, s obzirom da o njoj nije bilo konsenzusa.
Ukoliko bude ponovo usvojena, Cvijanović ima pravo u roku od 72 sata da je proglasi destruktivnom po vitalni entitetski interes.
Prema Ustavu BiH, ukoliko se jedan od članova pozove na vitalni interes odluka nije usvojena.
Svaki od članova Predsjedništva BiH može pokrenuti vitalni interes entiteta za teritoriju za koju je izabran, ukoliko se ne slaže sa odlukom Predsjedništva BiH.
Inače, Ustavom BiH definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose jednoglasno. Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ako svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju.
Na drugoj vanrednoj sjednici usvojena dva sporazuma iz okvira Berlinskog procesa
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH) usvojilo je na drugoj vanrednoj sjednici 18. jula dva sporazuma iz okvira Berlinskog procesa, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Usvojen je Sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu, kao i Sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, dentalne medicine i arhitekata.
Berlinski proces je međuvladina inicijativa čiji je cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije i pomoć da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.
Osnovan je 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
Služi kao platforma za suradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a fokus je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.
Cilj je da zemlje Zapadnog Balkana surađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti privrede, međusobnom pomirenju, obrazovanju, ekologiji.
U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
Također, dogovorena je saradnja u oblasti prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a posljednji je održan u novembru 2022. u Berlinu. Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale su na samitu istovjetne sporazume i obavezale se na njihovu ratifikaciju.
