Amerikanci su počeli da glasaju na istorijskim predsjedničkim izborima na kojima su birači podijeljeni i na nacionalnom nivou i u sedam ključnih saveznih država za koje se očekuje da će odrediti ishod koji će vjerovatno imati velike posljedice za ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i globalna pitanja poput klimatskih promjena.
Biračka mjesta su otvorena u pet sati ujutro (11 sati po srednjeevropskom vremenu) 5. novembra u nekim istočnim državama, a nastaviće se širom zemlje, uključujući Aljasku i Havaje do večernjih sati. Očekuje se veoma tijesna utrka između bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, republikanskog kandidata, i potpredsjednice Kamale Harris, kandidatkinje Demokratske stranke.
Očekuje se da će rezultati izbora biti poznati tek nekoliko dana nakon zatvaranja birališta jer neke države poput Pennsylvanije sporo obrađuju glasačke listiće poštom. Nakon postavljanja rekorda 2016. i 2020. godine pretpostavke su da će odaziv birača biti visok navodi Ured za popis stanovništva.
"Ovo bi mogla biti jedna od najtijesnijih utrka u istoriji - svaki je glas bitan", rekla je Harris na posljednjem skupu svoje kampanje u Philadelphiji.
Savezni izborni zvaničnici upozorili su 4. novembra da Rusija i Iran pojačavaju kampanje uticaja želeći posijati razdor među američkim glasačima s ciljem poticanja nasilja protiv izbornih zvaničnika nakon žestoke kampanje.
Tramp se kandiduje po treći put nakon što je 2020. izgubio od aktuelnog predsjednika Joa Bidena, koji je odustao od utrke u julu nakon lošeg rezultata u debati s Trumpom koja je naglasila zabrinutost zbog njegovih godina.
Ako bude izabrana, njegova zamjena na listi demokrata, Harris, bi postala prva žena predsjednica SAD-a i prva osoba južnoazijskog porijekla. Tramp bi bio tek drugi predsjednik u istoriji koji je osvojio neuzastopne mandate. Jedini drugi predsjednik koji je to učinio bio je Grover Cleveland u 19. vijeku.
Sa 60 godina Harris se predstavila kao generacijska promjena u odnosu na Bidena koji ima 81. godinu i Trumpa sa 78.
Naglašavala je podršku pravima na abortus nakon odluke Vrhovnog suda iz 2022. godine kojom je okončano ustavno pravo na abortus, a Trumpa je nazvala prijetnjom demokratiji, ističući njegovu ulogu u napadu na američki Kapitol 6. januara i njegovo odbijanje da prizna da je izgubio od Bidena 2020. godine.
Trump je iskoristio svoj populistički pristup da prenese poruku da bi u drugom mandatu učinio više na poboljšanju ekonomije, zaustavljanju priliva migranata koji ulaze u zemlju i da bi bio oštriji prema američkim protivnicima poput Kine.
Ishod izbora mogao bi uticati na Ukrajinu više nego na bilo koju drugu stranu zemlju.
Kandidati imaju dva vrlo različita stava o podršci Ukrajini, čija odbrana od invazije ruskih trupa uveliko ovisi o američkoj vojnoj, finansijskoj i diplomatskoj podršci.
Harris je rekla da će nastaviti Bidenovu politiku pomaganja Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena.
Trump je doveo u pitanje američku podršku Ukrajini, rekavši da Evropa treba da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, te je doveo u pitanje i budućnost NATO-a.
Oba kandidata su posljednjih dana kampanje užurbano radila na tome da motivišu svoje pristalice da izađu na birališta u izbornoj utrci koju oboje predstavljaju kao ključnu za budućnost Amerike.
Harris je provela 4. novembar u Pennsylvaniji, čijih 19 elektorskih glasova predstavlja najveću nagradu među saveznim državama od kojih se očekuje da će odrediti ishod izbora.
"Da li ste spremni?" pitala je Harris gomilu pristalica u Scrantonu, stojeći ispred velikog ručno izrađenog natpisa na kojem su bile ispisane riječi "Glasaj za slobodu."
Trump je dan započeo kampanjom u Sjevernoj Karolini prije nego što se pojavio na dvije lokacije u Pennsylvaniji, 4. novembra, a zatim je kampanju završio u Michiganu.
"Ako osvojimo Pennsylvaniju, završili smo posao", rekao je Trump. "Gotovo je."
Te tri države, uz Wisconsin, Georgiju, Arizonu i Nevadu, su sedam država koje će vjerovatno odlučiti o izborima.
Prema američkom sistemu, o predsjedniku ne odlučuje većina dobivenih glasova, već elektorski koledž od 538 članova u kojem svaka država dobiva unaprijed određen broj elektora jednak broju predstavnika koje ima u Kongresu.
Sve države osim Nebraske i Mainea dodjeljuju sve svoje elektore onima koji su prvi na izborima u cijeloj državi.
Ako i Harris i Trump ne dođu do većinskog cenzusa od 270 elektora, novoizabrani Predstavnički dom bi izabrao predsjednika u januaru, a novoizabrani Senat bi izabrao sljedećeg potpredsjednika.
Više od 77 miliona birača već je glasalo, ali glasanje 5. novembra biće ključni test koji će pokazati koji je kandidat uradio bolji posao u dovođenju pristalica na birališta.
Harris je već glasala poštom. Trump planira da glasa na Floridi na dan izbora.
Facebook Forum