Istraživanje pod nazivom „Faktori pomirenja: religija, lokalni odnosi, ljudi i povjerenje“ sprovedeno je u Srebrenici i još 12 gradova Bosne i Hercegovine. Rezultati su pokazali da veliki Srebreničana podržava proces pomirenja i suživota. Niz je primjera koji pokazuju da se ovdje situacija normalizuje i da ljudi različitih nacionalnosti komuniciraju i rade zajedno.
Povratak Bošnjaka u Srebrenicu prije 14 godina, bio je u znaku prezira i nepovjerenja jednih prema drugima. U to vrijeme bilo je teško komunicirati sa nekadašnjim komšijama. Ali, vremena su se izmijenila i situacija se normalizuje.
„Ja se sjećam vremena kada prije 11-12 godina apsolutno nije postojala komunikacija, niti ona najminimalnija, ona ljudska komunikacija ljudi, posebno mladih. Jedan od mojih glavnih ciljeva bio je da budem pristupačan, da budem maksimalno dostupan u javnom životu. Trudio sam se da se ja namećem onima koji sa mnom žele da razgovaraju“, potvrđuje Damir efendija Peštalić, glavni srebrenički imam.
Udruženje „Srebrenica 99“ okuplja žene iz ovog grada. One se druže svakodnevno, zajedno rade na izradi pletenih i vezenih ručnih radova.
„Naša organizacija omogućava građanima Srebrenice da se druže, da kontaktiraju, razmjenjuju mišljenja, da rade te tradicionalne ručne radove. Po mom mišljenju je to dobro jer imaju dobru saradnju i komunikaciju“, kazuje Slobodanka Ilić.
I lovačko društvo okuplja ljude različitih nacionalnosti. Avdo Sandžić napominje, da iako su lovci svakog vikenda u šumama sa puškama, nema nikakvih problema.
"I Srbi i muslimani imaju svoje odjele za lov. Nemamo nikakvih razloga da se plašimo. Nikakvih problema nemamo. Naš ker ode tamo u drugi revir, nas zovu telefonom ili motorolom i dogovorimo se, vrate nam kera, a mi njima kad se desi obrnuto. Uvijek je bila sloga do sada, nemam primjedbe. Družimo se, nikakvih problema nema. Mi se bavimo lovom, osnosno sportom, nas ne interesuje politika“, napominje Sandžić.
Ljudi se trebaju međusobno uvažavati. Samo na taj način stiče se povjerenje i gradi suživot.
„Cilj nam je da pokažemo da mi ovdje živimo sasvim normalno, da pokušamo da razbijemo tabue koji su uvriježeni. Odnos ljubavi prema bližnjem, odnos bratoljublja, odnos koji će u svakom slučaju pomoći i dati suštinu savremenom društvu, ne samo u Srebrenici, nego dakle i u čitavom svijetu gdje god se ljudi Bogu mole i vjeruju“, kaže sveštenik Aleksandar Mlađenović.
U organizaciji Centra za empirijska istraživanja religije iz Sarajeva i Predstavništva Fondacije Konard Adenauer urađeno je istraživanje na temu „Izgradnja povjerenja: Perspektive i faktori povezivanja građana i građanki u Srebrenici“.
Tim povodom prezentovani su rezultati istraživanja „Faktori pomirenja: religija, lokalni odnosi, ljudi i povjerenje“ koje je sprovedeno u Srebrenici i 12 gradova Bosne i Hercegovine.
„Razgovarali smo sa običnim građanima i građankama Srebrenice koji su različitih bekgraunda, različitih iskustava dobi, političkih orijentacija i tako dalje i imali smo vrlo konstruktivan, vrlo interesantan i za nas koristan razgovor, koristan u smislu razumijevanja rezultata anketnog istraživanja“, ističe Davor Marko iz Centra za društvena istraživanja „Analitika“.
Kroz niz udruženja druže se i mladi iz Srebrenice, ali i odrasli rade zajedno i uzajamno se posjećuju u domovima.
„Prosječno u mom mjesečnom javnom životu pola kahve koje popijem u ovom gradu je sa Srbima. To je, mogu slobodno kazati, naš zajednički uspjeh. To je jedini način da živimo sa onima koji žele normalan život u Srebrenici“, zaključuje Damir efendija Peštalić.