Srebrenica: Pozivi raseljenima da se prijave zbog glasanja

Neformalna koalicija 13 udruženja preživjelih Srebreničana i porodica ubijenih u genocidu poziva Srebreničane sa adresom stanovanja u Federaciji i u inostranstvu da prijave svoje prebivalište i izvade ličnu kartu u Srebrenici kako bi na lokalnim izborima u oktobru imali pravo glasa u toj opštini. Poseban status po kojem su Srebreničani mogli glasati za svoje predstavnike, gdje god da žive, je ukinut, te bi stranke iz RS mogle osvojiti većinu glasova na izborima i preuzeti vlast u ovoj opštini. No, mišljenja o tome da li je ovo još jedna politička manipulacija su oprečna.

Nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik nedavno izjavio da je vrijeme da načelnik opštine Srebrenica sada bude Srbin, 13 udruženja iz Srebrenice i srednjeg Podrinja pozvalo je raseljene Bošnjake iz Srebrenice da se prijave u toj opštini i zamijene svoja lična dokumenta kako bi mogli glasati na lokalnim izborima i spriječiti da stranke iz RS dobiju izbore.

Budući da su dobili uvjerenja od političara iz Federacije da oni koji to učine neće izgubiti pravo na zdravstveno osiguranje u Federaciji iako je Srebrenica u RS, počele su i prve prijave. Hajra Salimović živi u Srebrenici, do sada nije imala srebreničku ličnu kartu upravo zbog zdravstvenog osiguranja.

„Sad pošto je uspostavljeno preko entiteta da se može uputa uzeti bilo gdje, odlučila sam se da mijenjam ličnu kartu“, kaže ona.

Jedan od prvih prijavljenih je i dugogodišnji novinar Emir Suljagić koji kaže kako bi, s obzirom na današnji broj Bošnjaka koji žive u Srebrenici, bilo neophodno da ih se prijavi oko 5.000 da bi mogli izabrati svog predstavnika na čelu Srebrenice.

„Ja sam siguran da ćemo mi u narednih 11 sedmica uspjeti da registrujemo dovoljan broj ljudi, minimum 5.000, koji će osigurati da izborni proces u Srebrenici bude legitiman i da u skladu s osnovnom motivacijom svih nas koji smo preživjeli juli 1995. Srebrenicom ne upravljaju oni koji poriču pravnu prirodu zločina koji je tamo počinjen od 11. do 16. jula 1995“, kazao je Suljagić.

Mladen Grujičić, stanovnik Srebrenice, smatra da i RS treba organizovati sličnu akciju.

„To što su oni uradili daje za pravo i Srbima da dolaze iz drugih gradova u RS i da se prijavljuju u Srebrenici kako bi nadomjestili broj koji nedostaje, odnosno da bude što više glasača - jer to je prvenstveno cilj i Bošnjaka“, kazao je Grujičić.

Dublji korijeni problema

Mnogi ocjenjuju da je prethodnih godina upravo bošnjačka politika predvođena Strankom demokratske akcije doprinijela da hiljade Srebreničana danas živi u Kantonu Sarajevo kako bi imali njihove glasove za to područje. Dugogodišnji novinar Hasan Hadžić nedavno je na jednom portalu objavio osvrt na politiku ''sistemskog razaranja povratka u Srebrenicu, navodeći da je ova opština dobila najviše donacija za obnovu, ali su pare završile u džepovima političara ili u izgradnji kuća i vikendica širom Federacije, ali ne i u Srebrenici. Hadžić za RSE kaže kako je i sadašnja navodna podrška bošnjačkih političara akciji prijavljivanja Srebreničana za boravak u Srebrenici ''samo predstava za neku drugu publiku i nečije druge interese''.

„To ima dublje korijene još negdje u ratu. To su one greške bošnjačkog vrha u vezi sa Srebrenicom, kapitualcije, zamjene teritorije. Zna se ko je počinio genocid, o tome ne treba raspravljati, zna se da je i međunarodna zajednica malo zažmirila da se sve to dogodi. Međutim, zna se ko je razarao povratak, a zašto? Pa zato vjerovatno što je njima neugodno, i zbog prozivanja njihove savjesti, zbog svih tih kalkulacija ratnih oko Srebrenice. Nije im odgovaralo da se gore neki veći broj ljudi vrati jer bi se time propitivala ta savjest. Sve manji broj je živih ljudi, povratnika u Srebrenici, sve veći broj je onih koje otkrivaju i koji leže u Potočarima. Ovo nije njihova predstava. Ovo je predstava za neke druge baš zbog toga što su dugi niz perioda bile nečiste namjere oko Srebrenice bošnjačkog vrha“, smatra Hadžić.

Posljedica takve politike je mali broj njih koji je danas prijavljen u Srebrenici što bi moglo značiti da će novi načelnik Srebrenice biti član Dodikove stranke ili SDS-a. Lider SDA Sulejman Tihić nedavno je izjavio da malobrojno biračko tijelo u Srebrenici danas može obezbijediti samo dva Bošnjaka u vlasti.

„Mi možemo Ajnštajna staviti i ne znam ti koga ovdje za kandidata za načelnika, da bude i jedinstven, nezavisni itd., ali nećemo proći“, kazao je on.

S druge strane predsjednik RS Milorad Dodik kaže kako je cijeli slučaj ispolitiziran.

„Srebrenica je sačuvana u RS. Održaće se fer i pošteni izbori. Ko pobijedi, biće poštovano - i u tom pogledu poštivaće zakone i sve ostale stvari - i vezano za Memorijalni centar.“

Hadžić upozorava da akcija jednokratnog prijavljivanja Bošnjaka u Srebrenicu ne može uroditi plodom dok god bošnjački političari iz Srebrenice žive po Sarajevu, Banjoj Luci ili nekim drugim gradovima.

„Ti ljudi će se nakon prijava jednokratnih u Srebrenici odjaviti i otići, ostaće samo ona šakica povratnika. I onda će genocid definitivno tijumfovati - jer bi tako nešto bilo moguće izbjeći samo da se gore vratio život. A bilo je šanse da se vrati život. Napravimo poređenja: u opštinu Srebrenica vratilo se četiri puta manje povratnika nego u mjesnu zajednicu Janja u opštini Bijeljina - iako je Janja dobila sto puta manje novca i donacija. Ili Kozluk, rahmetli Fadila Banjanovića Bracike, ima isti broj povratnika kao cijela opština Srebrenica. Pa zato što je Fadil Banjanović Bracika predvodio te ljude, doveo svoju djecu i doveo svoju kćerku da ide u školu sa srpskom djecom. Srebrenički političari isključivo su pravilo imali da ne trebaju i ne smiju živjeti u Srebrenici nego po Sarajevu i Tuzli, njihova djeca idu u megamarkete, idu u kojekakve koledže, a oni tamo jadnici žive bez igdje ičega. Na kraju-krajeva, kako očekivati da taj povratak ima rezultate ako svi ovi ministri u državi i u Federaciji iz Srebrenice i svi oni poslanici u Banjoj Luci i Sarajevu iz Srebrenice žive daleko od svog kraja i predstavljaju samo turističke posjetioce u Srebrenici?“ kaže Hadžić.