Na području banjalučke regije u posljednjih mjesec dana desilo se nekoliko stvari koje su uznemirile povratnike. Pljačkane su kuće Hrvata povratnika, crtano je po zgradi Medžilisa u Banjaluci, a oštećeno je par nadgrobnih spomenika na jednom islamskom groblju. Od nadležnih je zatraženo da se otkriju počinioci.
Povratnici se nadaju da se ne radi o nacionalnim izgredima već o bijesnim pojedincima. Kažu kako je njihova bezbjednost ipak dobra, a nadaju se zaposlenjima da bi ostali na povratničkim ognjištima.
Na Badnju veče za katolički Božić u selu Šimići razbojnici su upadali u obnovljene kuće Hrvata koji nisu bili u svojim domovima. Predsjednik Mjesne zajednice Šimići Vlado Smiljčić navodi da je i tridesetak povratničkih porodica koje tu žive u strahu da se i njima nešto ne dogodi.
“Hodam po kućama gdje ovi stanuju. Oni u strahu i spavaju. Oni traže da se vidi ko to radi i šta se radi. A ovo što su uzimali iz kuća, oni su skinuli i stolariju i prozore i vrata, odnijeli su im i bojlere i mašine i frižidere. I sve ono što je bilo za utovariti, oni su tovarili“, navodi Smiljčić.
Biskup Franjo KomaricaSmiljčić kaže kako to nije prvi put da se dešavaju obijanja povratničkih kuća. Ističe kako se i slabo pažnje uopšte poklanja razvoju Šimića.
Banjalučki biskup Franjo Komarica zatražio je otkrivanje odgovornih za niz pljački koje se dogodile na području Banjaluke i Prijedora, a povod su bile upravo provale u povratničke kuće u Šimićima.
„I ono malo što se vratilo ne da im se mira. Kad se dobro zna da se vrlo malo Hrvata katolika vratilo od onih koji su protjerani, a 95 posto ih je protjerano, onda ne možemo ostati ravnodušni. Ja sam osobno bio taj i uvijek bit ću koji ću nastojati smirivati situaciju, ali očito da ovdje je vlast aktualna pozvana i prozvana da pokaže svoje prasvo lice, tj. da je ovo pravna država. Opljačkanost, provaljivanje u tuđu imovinu, odnosno uništavanje, spriječavanje ljudi da se vrate nazad... Unatoč svih proklamacija službenih predstavnika entiteta RS neće uroditi plodom. Jer ovo je zastrašivanje onih koji su se vratili, odnosno onih koji se žele vratiti“, rekao je Komarica.
Nema zapošljavanja povratnika
U posljednje vrijeme vandali su crtali i po zgradi Medžilisa u Banjaluci, te oštetili par nadgrobnih spomenika u banjalučkom naselju Novoselija.
Napade na imovinu i vjerske objekte u Banjaluci, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ovako je prokomentarisao:
„Nije to ništa posebno što se samo dešava ovdje. I u Sarajevu se dešavaju druge stvari. Naravno, ja sam protiv toga. Treba pokušati spriječiti i vandale, kriminalce koji to čine privesti zakonu. To je nešto što ja tražim od institucija vlasti u RS.“
U obilasku udruženja povratnika u Banjaluku potpredsjednik Republike Srpske Enes Suljkanović rekao je kako je, bez obzira na incidente, bezbjednost povratnika ipak na zavidnom nivou.
„Okruženja su uglavnom bezbjedna i u jednom i drugom entitetu i mislim da čak kad se čovjek upusti u neku dublju analizu i kada se pronađu počinioci vidi se da možda i ne pripadaju drugom narodu. Uglavnom vi znate da živimo u nekom ružnom vremenu i da ti naboji, nažalost, negativnim stvarima se izražavaju“, kazao je Sukljanović.
Suljkanović je rekao da veću opasnost za povratničku populaciju predstavlja nepostojanje zaposlenja, što prijeti da oni koji su se vratili počnu ponovo da napuštaju svoja ognjišta. On je kazao da je jasno vidljivo kako ni u Banjaluci nema zapošljavanja povratnika.
„Vidjeli smo da je zaista mali broj zaposlenih ljudi u administraciji, odnosno lokalnoj upravi, da je u školama isto veoma mali broj, u vannastavnim aktivnostima da maltene nema povratničke populacije. A takav je isti slučaj i u Federaciji. Hoću da vam kažem da je problem provođenje zakona u lokalnoj upravi o konstitutivnosti naroda. Znači da bi to trebali entiteti da urade što hitnije - jer ako ovako nastavimo, dobićemo etnički čiste sredine“, upozorava on.
Enes Hrustanović u Banjaluku se vratio 1998. godine. Kaže da je uspio ostvariti odlične odnose sa komšijama, ali je problem što ni 12 godina po povratku nije uspio naći posao. Radi najviše na crno da bi preživio:
„Počev od komšiluka pa nadalje, surađujemo, ako treba jedni drugima i pomognemo. Nije uopšte sporno to. Međutim, entuzijazam ljudi koji su se vratili u svoj grad bio je daleko veći. Ali kako prolazi vrijeme ljudi postaju čak i ogorčeni vizavi posla jer ljudi su po biroima ili nešto ovako rade – a to je preživljavanje čisto“, kaže Hrustanović.
U grad na Vrbasu do sada se vratilo oko 12,5 hiljada izbjeglih Banjalučana. Tri puta više ih je i dalje u izbjeglištvu.
Povratnici se nadaju da se ne radi o nacionalnim izgredima već o bijesnim pojedincima. Kažu kako je njihova bezbjednost ipak dobra, a nadaju se zaposlenjima da bi ostali na povratničkim ognjištima.
Na Badnju veče za katolički Božić u selu Šimići razbojnici su upadali u obnovljene kuće Hrvata koji nisu bili u svojim domovima. Predsjednik Mjesne zajednice Šimići Vlado Smiljčić navodi da je i tridesetak povratničkih porodica koje tu žive u strahu da se i njima nešto ne dogodi.
“Hodam po kućama gdje ovi stanuju. Oni u strahu i spavaju. Oni traže da se vidi ko to radi i šta se radi. A ovo što su uzimali iz kuća, oni su skinuli i stolariju i prozore i vrata, odnijeli su im i bojlere i mašine i frižidere. I sve ono što je bilo za utovariti, oni su tovarili“, navodi Smiljčić.
Banjalučki biskup Franjo Komarica zatražio je otkrivanje odgovornih za niz pljački koje se dogodile na području Banjaluke i Prijedora, a povod su bile upravo provale u povratničke kuće u Šimićima.
„I ono malo što se vratilo ne da im se mira. Kad se dobro zna da se vrlo malo Hrvata katolika vratilo od onih koji su protjerani, a 95 posto ih je protjerano, onda ne možemo ostati ravnodušni. Ja sam osobno bio taj i uvijek bit ću koji ću nastojati smirivati situaciju, ali očito da ovdje je vlast aktualna pozvana i prozvana da pokaže svoje prasvo lice, tj. da je ovo pravna država. Opljačkanost, provaljivanje u tuđu imovinu, odnosno uništavanje, spriječavanje ljudi da se vrate nazad... Unatoč svih proklamacija službenih predstavnika entiteta RS neće uroditi plodom. Jer ovo je zastrašivanje onih koji su se vratili, odnosno onih koji se žele vratiti“, rekao je Komarica.
Nema zapošljavanja povratnika
U posljednje vrijeme vandali su crtali i po zgradi Medžilisa u Banjaluci, te oštetili par nadgrobnih spomenika u banjalučkom naselju Novoselija.
Napade na imovinu i vjerske objekte u Banjaluci, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ovako je prokomentarisao:
„Nije to ništa posebno što se samo dešava ovdje. I u Sarajevu se dešavaju druge stvari. Naravno, ja sam protiv toga. Treba pokušati spriječiti i vandale, kriminalce koji to čine privesti zakonu. To je nešto što ja tražim od institucija vlasti u RS.“
U obilasku udruženja povratnika u Banjaluku potpredsjednik Republike Srpske Enes Suljkanović rekao je kako je, bez obzira na incidente, bezbjednost povratnika ipak na zavidnom nivou.
„Okruženja su uglavnom bezbjedna i u jednom i drugom entitetu i mislim da čak kad se čovjek upusti u neku dublju analizu i kada se pronađu počinioci vidi se da možda i ne pripadaju drugom narodu. Uglavnom vi znate da živimo u nekom ružnom vremenu i da ti naboji, nažalost, negativnim stvarima se izražavaju“, kazao je Sukljanović.
Povratnik Enes Hrustanović: Kako prolazi vrijeme ljudi postaju čak i ogorčeni vizavi posla jer ljudi su po biroima ili nešto ovako rade – a to je preživljavanje čisto.
Suljkanović je rekao da veću opasnost za povratničku populaciju predstavlja nepostojanje zaposlenja, što prijeti da oni koji su se vratili počnu ponovo da napuštaju svoja ognjišta. On je kazao da je jasno vidljivo kako ni u Banjaluci nema zapošljavanja povratnika.
„Vidjeli smo da je zaista mali broj zaposlenih ljudi u administraciji, odnosno lokalnoj upravi, da je u školama isto veoma mali broj, u vannastavnim aktivnostima da maltene nema povratničke populacije. A takav je isti slučaj i u Federaciji. Hoću da vam kažem da je problem provođenje zakona u lokalnoj upravi o konstitutivnosti naroda. Znači da bi to trebali entiteti da urade što hitnije - jer ako ovako nastavimo, dobićemo etnički čiste sredine“, upozorava on.
Enes Hrustanović u Banjaluku se vratio 1998. godine. Kaže da je uspio ostvariti odlične odnose sa komšijama, ali je problem što ni 12 godina po povratku nije uspio naći posao. Radi najviše na crno da bi preživio:
„Počev od komšiluka pa nadalje, surađujemo, ako treba jedni drugima i pomognemo. Nije uopšte sporno to. Međutim, entuzijazam ljudi koji su se vratili u svoj grad bio je daleko veći. Ali kako prolazi vrijeme ljudi postaju čak i ogorčeni vizavi posla jer ljudi su po biroima ili nešto ovako rade – a to je preživljavanje čisto“, kaže Hrustanović.
U grad na Vrbasu do sada se vratilo oko 12,5 hiljada izbjeglih Banjalučana. Tri puta više ih je i dalje u izbjeglištvu.
