U Jevrejskoj opštini u Sarajevu u petak su obilježeni Dan sjećanja na žrtve holokausta i 70. godišnjica oslobađanja Auschwitza. Minutom ćutanja odana je počast nastradalim u holokaustu i ostalim žrtvama iz perioda Drugog svjetskog rata.
Međutim, kako su istakli sagovornici, i sedam decenija poslije zatvaranja zloglasnog logora Auschwitza lekcija do danas nije naučena - historija se ponavlja.
Nela Levi je rođena 1941. Oca nije poznavala jer je po njenom rođenju odveden u logor Jasenovac gdje je 1945. pogubljen. Familiju njenog supruga, koja je brojala više od 60 članova rodom iz Makedonije, dočekala je slična sudbina.
"Nikakvu lekciju nismo naučili, apsolutno nikakvu! Samo se prisjetimo rata u Sarajevu, šta se radilo one četiri godine i svi su nas gledali kao i onda. Nije istina da se nije znalo šta se radi po logorima, a opet su se svi pravili nevješti. Tako je bilo i u Sarajevu kada je bio rat, a da ne govorim o drugim zbivanjima u ostalim dijelovima svijeta", kaže za RSE Nela Levi.
Sjećanje na holokaust nad Jevrejima jedan je od motiva kako spriješiti buduće genocide. Međutim, paradoks je da Bosna i Hercegovina, u kojoj je 1995. godine izvršen genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, još nije donijela zakon o zabrani negiranja ili opravdavanja genocida, holokusta ili zločina protiv čovječnosti.
"Ja mislim da takav zakon još dugo neće biti izglasan", ističe za RSE Eli Tauber, publicista i istraživač.
"To je dio naše političke stvarnosti. Sve dok budemo bili podijeljeni na stranke koje su jednim dijelom nacionalno orijentisane, nećemo dozvoliti da se o tome donese odluka. Ono što je tragično jeste da se to kasnije održava na bh. društvo i da se dozvoljava određenim ljudima koji su nacionalistički, fašistički i drugačije orijentisani da koriste tu priliku - jer ne postoji zakon o određenoj reperkusiji na izvršeno takvo kažnjivo djelo", navodi Tauber.
Komemoraciji u Sarajevu prisustvovao je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić.
"Posebno mi u Bosni i Hercegovini imamo puno razloga da se sjećamo ovog dana i da obilježavamo ovaj dan kako zbog uloge svih naših naroda u Drugom svjetskom ratu, a to je sasvim sigurno bilo na pozitivnoj strani, tako i zbog činjenice da je u Bosni i Hercegovini mnogo ljudi stradalo i u posljednjem ratu", konstatuje Ivanić.
"Holokaust je jedna od vrlo često pominjanih, upotrebljavanih pa i zloupotrebljavanih riječi u drugoj polovini 20. vijeka a mnogi historičari se slažu da je to riječ koja je obilježila protekli vijek. Samo u prošloj godini upisano je novih 104.000 imena u datoteke instituta Yad Vashem u okviru projekata 'Da svaka žrtva ima svoje ime", pojašnjava Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine.
"Holokaust je tragedija cijelog čovječanstva a ne samo određenog naroda", poručio je Finci, "i vjerovatno će još dugo vremena biti glava tema mnogih interdisciplinarnih istraživanja".
"Jevreji su uvijek bili narod nade, jel' - kako bi uopšte preživjeli proteklih 3.000 godina", ocijenjuje Michael Brenner, stručnjak za holokaust i profesor u Minhenu i Washingtonu.
"Kako krvava historija 20. vijeka nije uspjela na izbriše jevrejsko prisustvo u Sarajevu, tako Jevreji nisu nestali ni iz Berlina, Frankfurta. Francuski premijer je nedavno rekao da Francuska bez Jevreja nije Francuska. Mislim da to možemo opšte reći i na ovaj način - Evropa bez Jevreja nije Evropa", zaključuje Brenner.
