Kako bi pokazao da nije imao ništa sa zločinima u Zvorniku, kao ni formacijama koje su ih počinile, Radovan Karadžić, optužen za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, izveo je kao svjedoke svoje odbrane članove ratnog Kriznog štaba iz tog grada. Nakon što su za potrebe odbrane negirali povezanost lokalnih vlasti s paravojnim jedinicama, koje su terorisale zvorničko stanovništvo, haško tužilaštvo je Karadžićeve svjedoke podsjetilo – da su ih upravo oni plaćali.
Bivši član Kriznog štaba Općine Zvornik Čedomir Zelenović poricao je da su lokalne vlasti u kojima je sudjelovao dovele paravojne jedinice 1992. godine, poput Arkanovaca. Jedinu suradnju je vidio u podršci lokalnih vlasti zapovjedniku sporne jedinice Željku Ražnjatoviću Arkanu i to – jer je on želio mirno rješenje sukoba s Bošnjacima. Zelenovićevo pojašnjenje o Arkanu kao mirotvorcu:
„Bili su pregovori između muslimanske i srpske strane u Malom Zvorniku, znači u Srbiji. Arkan je došao, pretukao ove Srbe, pred Muslimanima, htijući na taj način da ispolji neku silu i vjerovatno, šta ja znam, da primora drugu stranu da se mirno riješe ti problemi.“
Epilog ubijanja i protjerivanja u Zvorniku se prema optužnici dogodio nakon smjernica optuženog Karadžića, poznatim kao Varijanta A i B, koje podrazumijevaju preuzimanje općina tamo gdje su bosanski Srbi većina, odnosno manjina. Nakon što je pokušao skinuti odgovornost s lokalnih vlasti za zločine nad nesrpskim stanovništvom Zvornika – tužiteljica Brana McKenna je podsjetila Zelenovića – da su upravo one dovele i podržavale paravojne formacije koje su ih počinile, o čemu postoji i izvješće tada novouspostavljene policije bosanskih Srba:
„Zanima me odlomak koji počinje riječima 'U julu'. Tu se kaže: 'U julu mjesecu SJB radi na izvršavanju svojih zakonom predviđenih poslova, ali se sve više osjeća djelovanje paravojski koje su svoje protivzakonite aktivnosti obavljale uz znanje i odobrenje pojedinih članova privremene vlade opštine Zvornik.“
U dodatnom ispitivanju Karadžić je pokušao prikazati kako je Zvornik deblokiran od strane Arkanovih snaga, a ne zauzet, jer su ga do travnja 1992. godine u rukama držale bošnjačke snage. Prema optuženom, bosanski Srbi su zatim samo preuzeli vlast u područjima gdje su bili većina, no ne i u cijeloj općini - kako to navodi optužnica.
„Ako mogu da odgovorim, ne bi bilo radi toga što se govori o preuzimanju kontrole nad opštinom, nad Zvornikom u celini, a mi dobro znamo da to nije tako.“
Kako bi objasnio dokaze o isplati plaća Arkanovcima, Žutim osama i drugim formacijama, Karadžić je kao idućeg svjedoka izveo prvog lokalnog predsjednika Srpske demokratske stranke i Kriznog štaba u Zvorniku – Branka Grujića.
Nakon što je Grujić izjavio da je kao vođa lokalnih vlasti potpisivao isplatu spornih plaća iz straha, tužiteljstvo je ustvrdilo da je to izmislio. Pri tom je Grujića podsjetilo na njegove riječi sa suđenja u Beogradu, gdje je osuđen na šest godina zatvora zbog ratnog zločina – da je plaće odobravao, jer su svi dobrovoljci bili dio lokalne Teritorijalne obrane.
*********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Bivši član Kriznog štaba Općine Zvornik Čedomir Zelenović poricao je da su lokalne vlasti u kojima je sudjelovao dovele paravojne jedinice 1992. godine, poput Arkanovaca. Jedinu suradnju je vidio u podršci lokalnih vlasti zapovjedniku sporne jedinice Željku Ražnjatoviću Arkanu i to – jer je on želio mirno rješenje sukoba s Bošnjacima. Zelenovićevo pojašnjenje o Arkanu kao mirotvorcu:
„Bili su pregovori između muslimanske i srpske strane u Malom Zvorniku, znači u Srbiji. Arkan je došao, pretukao ove Srbe, pred Muslimanima, htijući na taj način da ispolji neku silu i vjerovatno, šta ja znam, da primora drugu stranu da se mirno riješe ti problemi.“
Epilog ubijanja i protjerivanja u Zvorniku se prema optužnici dogodio nakon smjernica optuženog Karadžića, poznatim kao Varijanta A i B, koje podrazumijevaju preuzimanje općina tamo gdje su bosanski Srbi većina, odnosno manjina. Nakon što je pokušao skinuti odgovornost s lokalnih vlasti za zločine nad nesrpskim stanovništvom Zvornika – tužiteljica Brana McKenna je podsjetila Zelenovića – da su upravo one dovele i podržavale paravojne formacije koje su ih počinile, o čemu postoji i izvješće tada novouspostavljene policije bosanskih Srba:
„Zanima me odlomak koji počinje riječima 'U julu'. Tu se kaže: 'U julu mjesecu SJB radi na izvršavanju svojih zakonom predviđenih poslova, ali se sve više osjeća djelovanje paravojski koje su svoje protivzakonite aktivnosti obavljale uz znanje i odobrenje pojedinih članova privremene vlade opštine Zvornik.“
U dodatnom ispitivanju Karadžić je pokušao prikazati kako je Zvornik deblokiran od strane Arkanovih snaga, a ne zauzet, jer su ga do travnja 1992. godine u rukama držale bošnjačke snage. Prema optuženom, bosanski Srbi su zatim samo preuzeli vlast u područjima gdje su bili većina, no ne i u cijeloj općini - kako to navodi optužnica.
„Ako mogu da odgovorim, ne bi bilo radi toga što se govori o preuzimanju kontrole nad opštinom, nad Zvornikom u celini, a mi dobro znamo da to nije tako.“
Kako bi objasnio dokaze o isplati plaća Arkanovcima, Žutim osama i drugim formacijama, Karadžić je kao idućeg svjedoka izveo prvog lokalnog predsjednika Srpske demokratske stranke i Kriznog štaba u Zvorniku – Branka Grujića.
Nakon što je Grujić izjavio da je kao vođa lokalnih vlasti potpisivao isplatu spornih plaća iz straha, tužiteljstvo je ustvrdilo da je to izmislio. Pri tom je Grujića podsjetilo na njegove riječi sa suđenja u Beogradu, gdje je osuđen na šest godina zatvora zbog ratnog zločina – da je plaće odobravao, jer su svi dobrovoljci bili dio lokalne Teritorijalne obrane.
*********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
