Prvi efekti povećanja poreza na dohodak i socijalnih doprinosa u Republici Srpskoj, koji su analizirani i u entitetskoj skupštini, govore o povećanju prihoda u entitetski budžet i u penzijski i zdravstveni fond. Međutim, privrednici, ekonomisti i opozicija upozoravaju na kratkovidost vladinih mjera jer je povećanjem nameta ionako slaba privreda dovedena na rub opstanka.
U Ministarstvu finansija Republike Srpske navode kako su prihodi po osnovu povećanja poreza na dohodak i ukidanja minimalne neoporezive plate donijeli 46 miliona maraka više u entitetski budžet u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2010., dok se po osnovu povećanja izdvajanja za doprinose u penzijski zdravstveni fond u istom periodu slilo blizu 70 miliona maraka više.
Negativne efekte novih zakona, koji se primjenjuju od februara ove godine, nije moguće detaljno utvrditi, kaže ministar finansija RS Zoran Tegeltija.
„Ovim se izmjenama spriječava stvaranje daljnih deficita i stvaraju uslovi za finansijsku konsolidaciju fondova da pokriju svoje budžetske deficite iz prethodnog perioda. Rast prihoda od doprinosa je za tri odsto veći negoli što su povećane stope doprinosa, što znači da je jedan dio poslodavaca počeo redovnije da plaća doprinose“, navodi Tegeltija.
U opoziciji kritikuju povećanje poreza jer se time, kako ističu, samo stvaraju dodatna opterećenja privredi. Pokazatelji govore o smanjenju broja zaposlenih i trendu zatvaranja firmi, što dovodi u pitanje i povećanje budžetskih prihoda, kaže poslanik SDS-a u NSRS Lazar Mirkić.
„Pošto je broj obveznika svakim danom manji, kakav paket povećanja poreza i doprinosa nam Vlada sprema u bliskoj budućnosti pošto ove stope neće biti dovoljne da napune budžet i fondove?“
Kurs marke nerealan
Direktori i vlasnici firmi kažu da su poreski nameti neke od njih primorali i na otpuštanje radnika. Rijetki su oni koji žele da kažu koliko više plaćaju. Direktorica Alternativne televizije iz Banjaluke Nataša Tešanović navodi da ta medijska kuća izdvaja 100 hiljada maraka više godišnje po osnovu poreza i doprinosa.
„Povećanje je definitivno. Ako znate da TV ima 110 zaposlenih, onda se može zamisliti koliko samo na mjesečnom nivou mora dodatno da izdvoji po osnovu činjenice da ne postoji više neoporezovani dio plate i po osnovu povećanja stope poreza. Bili smo u situaciji da moramo čak neke honorarne ugovore da raskinemo da bismo uopšte mogli da izdržimo, ali bez obzira na to i dalje je to veliko opterećenje“, navela je Tešanović.
Predsjednik Udruženja poslodavaca RS Ranko Milić kaže da vlasti moraju ozbiljno da shvate molbu privrednika da se vrate porezi ili da se barem vrati neoporeziva plata.
Dragan Čavić
„Samo na teritoriji Banjaluke u prvih 15 dana septembra odjavljeno je sto i nešto malih radnji. Zar to nekome nešto ne govori? Zar to ne treba da bude dobar signal da preispitamo, ako ništa drugo, postojeći okvir zakonodavni i fiskalni i da vidimo šta se to dešava, šta su to signali, šta je to što nekog na to tjera? Pri tome moramo da znamo, svi ti koji su zatvorili male radnje nisu odlučili da umru. Oni su odlučili da nastave raditi na onaj način koji njima omogućava opstanak. A to je prelazak u sivu zonu“, ocjenjuje Milić.
Porezi na dohodak su povećani sa osam na 10 posto, a doprinosi su zbirno povećani sa 30,6 na 33 posto. U Ministarstvu finansija kažu da su ti porezi i dalje najniži u regionu. Poslanik Demokratske partije u Narodnoj skupštini Dragan Čavić navodi da je stvarnost malo drugačija od statistike.
„Ali istovremeno ovaj zakon je zbog efekata na plate proizveo velike rashode u rashodovnoj stavci budžeta, a to su bruto plate zaposlenih koje idu na teret budžeta. Kad to pogledamo, logično je da izmjerimo efekte. Treba primijetiti da su doprinosi u RS isključivo na teret zaposlenih, a da su u Fedarciji, Srbiji i Crnoj Gori istovremeno dijelom na teret poslodavaca. I na teret zaposlenih su najveći u regionu“, kaže Čavić.
Privrednici apeluju na uspostavljanje ekonomske politike koja bi im olakšala poslovanje i profit, a u tom slučaju bi lakše podnijeli i povećanje poreza. Kakav je privredni ambijent, svjedoči i izjava Marinka Omićevića, direktora Tvornice obuće Bema iz Banjaluke, koja zapošljava oko 1.000 radnika.
„Ja sam prije pet godina imao gorivo marka, sad imam 2,5 marke. Mi izvoznici finansiramo ovu državu. Jednostavno kurs marke je apsolutno nerealan. Država BiH je jedina država u svijetu koja nema ministarstva privrede, nažalost. Kako možemo raditi ako nemamo ministarstva privrede koje treba da pravi podsticaje, da pravi ovo, da pravi ono? Što je nama kamata ovdje devet posto, a u Evropi tri posto? Što je kod nas ovdje rizik banke tri posto kao rizično područje, a u Njemačkoj nije rizično, srce moje? Tamo propalo sto banaka, kod nas nije propala nijedna. Kod nas zaradile“, kazao je Omićević.
U Ministarstvu finansija Republike Srpske navode kako su prihodi po osnovu povećanja poreza na dohodak i ukidanja minimalne neoporezive plate donijeli 46 miliona maraka više u entitetski budžet u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2010., dok se po osnovu povećanja izdvajanja za doprinose u penzijski zdravstveni fond u istom periodu slilo blizu 70 miliona maraka više.
Tegeltija: Rast prihoda od doprinosa je za tri odsto veći negoli što su povećane stope doprinosa, što znači da je jedan dio poslodavaca počeo redovnije da plaća doprinose.
Negativne efekte novih zakona, koji se primjenjuju od februara ove godine, nije moguće detaljno utvrditi, kaže ministar finansija RS Zoran Tegeltija.
„Ovim se izmjenama spriječava stvaranje daljnih deficita i stvaraju uslovi za finansijsku konsolidaciju fondova da pokriju svoje budžetske deficite iz prethodnog perioda. Rast prihoda od doprinosa je za tri odsto veći negoli što su povećane stope doprinosa, što znači da je jedan dio poslodavaca počeo redovnije da plaća doprinose“, navodi Tegeltija.
U opoziciji kritikuju povećanje poreza jer se time, kako ističu, samo stvaraju dodatna opterećenja privredi. Pokazatelji govore o smanjenju broja zaposlenih i trendu zatvaranja firmi, što dovodi u pitanje i povećanje budžetskih prihoda, kaže poslanik SDS-a u NSRS Lazar Mirkić.
„Pošto je broj obveznika svakim danom manji, kakav paket povećanja poreza i doprinosa nam Vlada sprema u bliskoj budućnosti pošto ove stope neće biti dovoljne da napune budžet i fondove?“
Kurs marke nerealan
Direktori i vlasnici firmi kažu da su poreski nameti neke od njih primorali i na otpuštanje radnika. Rijetki su oni koji žele da kažu koliko više plaćaju. Direktorica Alternativne televizije iz Banjaluke Nataša Tešanović navodi da ta medijska kuća izdvaja 100 hiljada maraka više godišnje po osnovu poreza i doprinosa.
„Povećanje je definitivno. Ako znate da TV ima 110 zaposlenih, onda se može zamisliti koliko samo na mjesečnom nivou mora dodatno da izdvoji po osnovu činjenice da ne postoji više neoporezovani dio plate i po osnovu povećanja stope poreza. Bili smo u situaciji da moramo čak neke honorarne ugovore da raskinemo da bismo uopšte mogli da izdržimo, ali bez obzira na to i dalje je to veliko opterećenje“, navela je Tešanović.
Predsjednik Udruženja poslodavaca RS Ranko Milić kaže da vlasti moraju ozbiljno da shvate molbu privrednika da se vrate porezi ili da se barem vrati neoporeziva plata.
„Samo na teritoriji Banjaluke u prvih 15 dana septembra odjavljeno je sto i nešto malih radnji. Zar to nekome nešto ne govori? Zar to ne treba da bude dobar signal da preispitamo, ako ništa drugo, postojeći okvir zakonodavni i fiskalni i da vidimo šta se to dešava, šta su to signali, šta je to što nekog na to tjera? Pri tome moramo da znamo, svi ti koji su zatvorili male radnje nisu odlučili da umru. Oni su odlučili da nastave raditi na onaj način koji njima omogućava opstanak. A to je prelazak u sivu zonu“, ocjenjuje Milić.
Porezi na dohodak su povećani sa osam na 10 posto, a doprinosi su zbirno povećani sa 30,6 na 33 posto. U Ministarstvu finansija kažu da su ti porezi i dalje najniži u regionu. Poslanik Demokratske partije u Narodnoj skupštini Dragan Čavić navodi da je stvarnost malo drugačija od statistike.
„Ali istovremeno ovaj zakon je zbog efekata na plate proizveo velike rashode u rashodovnoj stavci budžeta, a to su bruto plate zaposlenih koje idu na teret budžeta. Kad to pogledamo, logično je da izmjerimo efekte. Treba primijetiti da su doprinosi u RS isključivo na teret zaposlenih, a da su u Fedarciji, Srbiji i Crnoj Gori istovremeno dijelom na teret poslodavaca. I na teret zaposlenih su najveći u regionu“, kaže Čavić.
Privrednici apeluju na uspostavljanje ekonomske politike koja bi im olakšala poslovanje i profit, a u tom slučaju bi lakše podnijeli i povećanje poreza. Kakav je privredni ambijent, svjedoči i izjava Marinka Omićevića, direktora Tvornice obuće Bema iz Banjaluke, koja zapošljava oko 1.000 radnika.
„Ja sam prije pet godina imao gorivo marka, sad imam 2,5 marke. Mi izvoznici finansiramo ovu državu. Jednostavno kurs marke je apsolutno nerealan. Država BiH je jedina država u svijetu koja nema ministarstva privrede, nažalost. Kako možemo raditi ako nemamo ministarstva privrede koje treba da pravi podsticaje, da pravi ovo, da pravi ono? Što je nama kamata ovdje devet posto, a u Evropi tri posto? Što je kod nas ovdje rizik banke tri posto kao rizično područje, a u Njemačkoj nije rizično, srce moje? Tamo propalo sto banaka, kod nas nije propala nijedna. Kod nas zaradile“, kazao je Omićević.
