Povećanje obaveza poslodavcima u Republici Srpskoj po osnovu poreza i doprinosa ne samo da dodatno opterećuje privredu u tom entitetu, već može dovesti do daljnjeg smanjenja plata i otpuštanja radnika - smatraju ekonomisti. Upozoravaju da je cijeli problem i nastao zato što su vlasti kao imperative nametnule punjenje bužeta, a ne revitalizaciju privrede. Obaveze poslodavaca u Federaciji BiH nisu povećane, ali i u tom entitetu smatraju da su prevelike i da guše malobrojne privredne subjekte koji rade u teškim uslovima krize.
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima, koje su stupile na snagu ove godine u Republici Srpskoj, uslovile su povećavanje davanja poslodavcima za 14 posto. Računica je vrlo jednostavna: na prosječnu platu u privredi od 550 maraka, povećanje obaveza poslodavaca je 77 maraka - kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Ranko Milić.
Obim posla je smanjen, a cijene sirovina i energenata stalno rastu - podsjeća Milić i kaže da su prvi signali spomenutih poteza entitetske vlade nepovoljni.
„Čini mi se da je vlada svjesna svih problema u kojima se nalazi privreda, ali da imaju jednu veliku potrebu da pune budžet, pa su se onda tu našli u raskoraku da ne mogu da shvate i naše probleme“, rekao je Milić.
Ovoga puta poslodavcima stranu drži i sindikat. Svjesni su da će krajnji račun biti ispostavljen radnicima. Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kaže da je rano za ocjenu efekata spomenutih zakonskih izmjena, ali dodaje da su sindikalci već primijetili neke posljedice dodatnih nameta poslodavcima.
„Jedan dio poslodavaca pokušava, ili je čak uspio u tome da smanji platu radnicima na teret iznosa koji mora dati na ime primjene novih zakona o porezima i doprinosima“, kazala je Mišić.
Mišićeva takođe kaže da u nekim preduzećima ima i pojedinačnih otpuštanja radnika, kao i najava masovnijih otpuštanja. Ipak, u Savezu to sada pripisuju pritisku poslodavaca prema vladi da se drugačije urede postojeći odnosi. Ali procjene nezavisnih ekonomista su da će otpuštanja ipak biti.
Ekonomski analitičar Damir Miljević kaže da će povećanje poreza i doprinosa na plate biti konačni, smrtonosni udarac za privredu RS:
„Ono što možemo očekivati je da će poslodavci teret tog povećanog opterećenja sa 52 na 63 posto, koliko ono iznosi po novim zakonima o porezima i doprinosima, prenijeti direktno na radnike - i to manje kroz smanjenje plata, a više kroz otpuštanje radnika“, procjenjuje Miljević.
Treba tražiti gdje štedeti
Iz vlade za sada ne pokazuju namjeru za radikalnim promjenama. Prioritet je novac kojeg u budžetu nema, a kojeg vlada nastoji izvući na sve moguće načine. Krivica se, po oprobanom receptu, adresira na svjetsku ekonomsku krizu. Ministar finansija RS Zoran Tegeltija ipak hvali privrednike i uvjeren je da će ne samo opstati već i pozitivno poslovati.
„Mislim da se naši privrednici vrlo uspješno nose sa tim poteškoćama. Nažalost, cijenu ponekad plaćamo svi zajedno - nekada radnici, nekada poslodavci, nekada to ide na teret ukupnog kapitala preduzeća, ali sam siguran da će nivo privredne aktivnosti, pogotovo industrijske proizvodnje, i ove godine rasti i da će se to pozitivno odraziti na ukupni privredni razvoj RS“, smatra Tegeltija.
Na čemu Tegeltija temelji optimizam ni poslodavcima ni radnicima nije jasno. Poslodavci napominju da će stanje biti još gore ukoliko vlada ne smanji ostala davanja, koja domaća preduzeća čine nekonkurentnima, i ukoliko ne smanji sivu ekonomiju kako bi povećala broj onih koji pune budžet. Ekonomisti ističu da su vlasti zamijenile teze - prvo treba podići privredu, a tek onda brinuti se o budžetu.
„Žalosno je to što se svi potezi u RS vuku za punjenje budžeta. I to nas je i dovelo u ovu situaciju. Poenta je imati zdravu ekonomiju koja radi, zadovoljne građane, a posljedica toga je punjenje budžeta“, rekao je Miljević.
Nihad Imamović, foto: Midhat Poturović
U Federaciji BiH tek je nešto bolja situacija. Iako porezi i doprinosi nisu povećavani, tamošnji poslodavci strahuju da će buduća federalna vlada, po principu spojenih posuda, slijediti primjer iz drugog entiteta.
„Jer prošli put kad je bila promjena poreza na dobit, onda se gledalo šta je urađeno u RS. Ja shvatam da su budžeti prazni, međutim, treba na drugoj strani tražiti gdje štediti, a ne zahvatati iz ionako siromašne privrede“, kaže predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imamović.
Imamović kaže da poslodavci u Federaciji traže da se doprinosi na lične dohotke, koji iznose više od 69 odsto, svedu u fazama na 40 procenata. On tvrdi da će se kroz državnu asocijaciju poslodavaca tražiti rasterećenje i pomoć privredi, ali i smanjenje ogromne administracije koja u oba bh. entiteta već decenijama guta novac. Istovremeno, ekonomisti poručuju vlastima da zaborave budžet i podstaknu proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta.
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima, koje su stupile na snagu ove godine u Republici Srpskoj, uslovile su povećavanje davanja poslodavcima za 14 posto. Računica je vrlo jednostavna: na prosječnu platu u privredi od 550 maraka, povećanje obaveza poslodavaca je 77 maraka - kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Ranko Milić.
Obim posla je smanjen, a cijene sirovina i energenata stalno rastu - podsjeća Milić i kaže da su prvi signali spomenutih poteza entitetske vlade nepovoljni.
„Čini mi se da je vlada svjesna svih problema u kojima se nalazi privreda, ali da imaju jednu veliku potrebu da pune budžet, pa su se onda tu našli u raskoraku da ne mogu da shvate i naše probleme“, rekao je Milić.
Milić: Čini mi se da je vlada svjesna svih problema u kojima se nalazi privreda, ali da imaju jednu veliku potrebu da pune budžet, pa su se onda tu našli u raskoraku.
Ovoga puta poslodavcima stranu drži i sindikat. Svjesni su da će krajnji račun biti ispostavljen radnicima. Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kaže da je rano za ocjenu efekata spomenutih zakonskih izmjena, ali dodaje da su sindikalci već primijetili neke posljedice dodatnih nameta poslodavcima.
„Jedan dio poslodavaca pokušava, ili je čak uspio u tome da smanji platu radnicima na teret iznosa koji mora dati na ime primjene novih zakona o porezima i doprinosima“, kazala je Mišić.
Mišićeva takođe kaže da u nekim preduzećima ima i pojedinačnih otpuštanja radnika, kao i najava masovnijih otpuštanja. Ipak, u Savezu to sada pripisuju pritisku poslodavaca prema vladi da se drugačije urede postojeći odnosi. Ali procjene nezavisnih ekonomista su da će otpuštanja ipak biti.
Ekonomski analitičar Damir Miljević kaže da će povećanje poreza i doprinosa na plate biti konačni, smrtonosni udarac za privredu RS:
„Ono što možemo očekivati je da će poslodavci teret tog povećanog opterećenja sa 52 na 63 posto, koliko ono iznosi po novim zakonima o porezima i doprinosima, prenijeti direktno na radnike - i to manje kroz smanjenje plata, a više kroz otpuštanje radnika“, procjenjuje Miljević.
Treba tražiti gdje štedeti
Iz vlade za sada ne pokazuju namjeru za radikalnim promjenama. Prioritet je novac kojeg u budžetu nema, a kojeg vlada nastoji izvući na sve moguće načine. Krivica se, po oprobanom receptu, adresira na svjetsku ekonomsku krizu. Ministar finansija RS Zoran Tegeltija ipak hvali privrednike i uvjeren je da će ne samo opstati već i pozitivno poslovati.
„Mislim da se naši privrednici vrlo uspješno nose sa tim poteškoćama. Nažalost, cijenu ponekad plaćamo svi zajedno - nekada radnici, nekada poslodavci, nekada to ide na teret ukupnog kapitala preduzeća, ali sam siguran da će nivo privredne aktivnosti, pogotovo industrijske proizvodnje, i ove godine rasti i da će se to pozitivno odraziti na ukupni privredni razvoj RS“, smatra Tegeltija.
Na čemu Tegeltija temelji optimizam ni poslodavcima ni radnicima nije jasno. Poslodavci napominju da će stanje biti još gore ukoliko vlada ne smanji ostala davanja, koja domaća preduzeća čine nekonkurentnima, i ukoliko ne smanji sivu ekonomiju kako bi povećala broj onih koji pune budžet. Ekonomisti ističu da su vlasti zamijenile teze - prvo treba podići privredu, a tek onda brinuti se o budžetu.
„Žalosno je to što se svi potezi u RS vuku za punjenje budžeta. I to nas je i dovelo u ovu situaciju. Poenta je imati zdravu ekonomiju koja radi, zadovoljne građane, a posljedica toga je punjenje budžeta“, rekao je Miljević.
U Federaciji BiH tek je nešto bolja situacija. Iako porezi i doprinosi nisu povećavani, tamošnji poslodavci strahuju da će buduća federalna vlada, po principu spojenih posuda, slijediti primjer iz drugog entiteta.
„Jer prošli put kad je bila promjena poreza na dobit, onda se gledalo šta je urađeno u RS. Ja shvatam da su budžeti prazni, međutim, treba na drugoj strani tražiti gdje štediti, a ne zahvatati iz ionako siromašne privrede“, kaže predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imamović.
Imamović kaže da poslodavci u Federaciji traže da se doprinosi na lične dohotke, koji iznose više od 69 odsto, svedu u fazama na 40 procenata. On tvrdi da će se kroz državnu asocijaciju poslodavaca tražiti rasterećenje i pomoć privredi, ali i smanjenje ogromne administracije koja u oba bh. entiteta već decenijama guta novac. Istovremeno, ekonomisti poručuju vlastima da zaborave budžet i podstaknu proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta.