Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) objavila je imena poslanika koji će sastaviti Predstavnički dom Parlamenta BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, te kantonalne skupštine.
U Predstavnički dom Parlamenta BiH ulazi 15 partija, devet iz Federacije BiH i šest iz Republike Srpske.
Najviše predstavnika ima Stranka demokratske akcije (SDA) - njih devet, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ima šest, a koalicija okupljena oko Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ)pet poslanika, koliko i Socijademokratska partija (SDP); Demokratska fronta (DF) i Srpska demokratska stranka (SDS) tri, Savez za bolju budućnost (SBB), Naša stranka (NS) i Partija demokratskog progresa(PDP) po dva, a Nezavisni blok, Partija demokratske akcije (PDA), Stranka demokratske aktivnosti (ASDA), Demokratski narodni savez (DNS) i Socijalistička partija (SP) po jednog poslanika.
Jedanaest stranaka imaće svoje poslanike u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Najviše mandata opet ima SDA - 27, slijedi je SDP sa 16 mandata koliko ima i koalicija okupljena oko HDZ-a, DF ima 10, SBB osam, Naša stranka šest, PDA i Nezavisni blok po četiri, ASDA te Narod i pravda i koalicija okupljena oko HDZ-a 1990 po dva, a Laburisti jedno mjesto.
Osam stranaka osvojilo je mandate u Narodnoj skupštini RS. SNSD ima 28 poslanika, SDS 16, DNS 12, PDP devet, SP sedam, Zajedno za BiH i NDP po četiri, te Ujedinjena Srpska sa tri poslanika.
Za Narodnu skupštinu Republike Srpske nedostaju po jedan Bošnjak i Hrvat, upozorili su iz CIK-a.
"Ništa novo se nije dogodilo", kaže Ćamil Duraković, bivši načelnik Srebrenice i drugoplasirani za potpredsjednika RS-a.
Po četiri mandata na nacionalnoj osnovi, za Bošnjake i Hrvate, zagarantovana su Ustavom, no umjesto da se zajedničkom borbom dođe do još parlamentarnih mjesta, energija se "troši" na mandate koja su već osigurani, upozorava Duraković.
"Sada čekamo da se kompenzacijama, odnosno po nacionalnoj osnovi, dodijeli još jedan mandat Bošnjacima i još jedan mandat Hrvatima. Žalosno je jer imamo dovoljno ljudi koji glasaju, povratnika Bošnjaka i Hrvata da bi se eventualno ti mandati mogli dobiti legitimnim putem. Žalosno, ali to je rezultat nekih politika koje ne žele da shvate potrebu nas povratnika", kaže Duraković za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Činjenica je da nedostaju i tri predstavnika Srba u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta. Politička analitičarka Ivana Marić kaže da se taj problem obično rješava popunjavanjem sa kompenzacijskih lista, ali ukazuje na druge manjkavosti.
"Problem može biti u Domu naroda u Klubu Srba u Federaciji, koji nikada do sada nije bio u punom sastavu. Vidjeli smo da su ta mjesta popunjavali neki Bošnjaci koji su se izjašnjavali kao Srbi pa su od toga pravili smijuriju i uništavali ugled Parlamenta", napominje Marić.
Nazire se i problem za popunjavanjem Doma naroda. Problemi mogu nastati, ali se mogu i riješiti, smatra politički analitičar Adnan Huskić.
"U ovom momentu zaista nije jasno na koji će se način ići dalje. Mada, čini se iz svega ovoga o čemu se govori da to niko i ne smatra nekim pretjerano velikim problemom, pa pretpostavljam da će se neko rješenje i naći. Da li će to biti rješenje koje je pravno i ustavno utemeljeno je drugi par cipela. Ne bih se iznenadio da s obzirom na to u kojoj se mjeri derogira i urušava pravni sistem u Bosni i Hercegovini sa svim onim presudama Ustavnog suda koje se niti implementiraju niti poštuju, da se i na ovaj način dodatno uruši pravni sistem", skeptičan je Huskić.
Analitičarka Ivana Marić, pak, kaže kako nikog ne brine što se već godinama Klub Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ne popuni do kraja, već se samo stavlja fokus na izbor delegata u Klub Hrvata.
"Zbog insistiranja HDZ-a BiH na izmjenama, odnosno pokušaja nametanja rješenja prema kojem bi svi Hrvati u tom klubu bili iz HDZ-a. To se neće desiti. Za to su malo zakasnili. Imali su preko deset godina da riješe taj problem. Taj problem se ne rješava zbog tvrdoglavosti koalicionih partnera. Ta priča će se pričati dok se ne formira vlast, a poslije toga će je koristiti samo kao dimnu zavjesu, kada budu donosili neke druge zakone koje žele sakriti ", ocjenjuje Marić.
Centralna izborna komisija BiH radi na donošenju podzakonskog akta koji će se zasnovati na Ustavu Federacije BiH u kojem se nalazi istovjetan član kao u Izbornom zakonu, ali ga je napominje Marić Ustavni sud i izbacio iz Izbornog zakona. "To je lagano prelazno rješenje za ovaj problem dok se politički partneri ne dogovore", kaže Marić.
Potvrda izbornih rezultata se čeka, a već se uveliko priča ko će s kim u koaliciju na kantonalnom nivou, dok su HDZ BiH i SNSD objavili javnosti da će koalirati na državnom nivou.
"Formiranje vlasti sigurno neće ići lagano, zato što bi ove dvije stranke - HDZ i SNSD - morale formirati vlast sa SDA koja ima najveći broj poslaničkih mjesta u Parlamentarnoj Skupštini i trebaće im još neko pored toga. DF – nezamislivo je da uđe u koaliciju zbog odnosa i posljednjih izjava Čovića prema Komšiću predsjedniku stranke da je on marioneta. SBB bi vjerovatno išao, ali je pitanje da li će SDA sa SBB. SDP ne želi ni sa SDA. A u Federaciji BiH niko ne želi sa SDA u koaliciju osim HDZ-a BiH. Tako da neće biti lako napraviti tu 'matematičku' koaliciju koliko god se oni pravili da je to programska to će biti matematička koalicija", smatra Ivana Marić.
Upravo na to su upozorili iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI). Očekuju od vlasti da saradnju ne temelje na 'matematičkim' već na programskim principima.
CCI poziva SIPU i tužilaštva da reaguju na slučajeve političke korupcije u procesu postizbornog konstituisanja vlasti, jer kako su naveli u saopštenju za javnost, uspostavljanje vlasti na političkoj korupciji tj. "kupovini poslanika" je direktan atak na demokratiju.
Facebook Forum