Vijeće za regionalnu saradnju i Fondacija Fridrih Ebert organizovali su međunarodnu konferenciju o zapošljavanju i smanjenju siromaštva u zemljama Zapadnog Balkana.
Visoka stopa nezaposlenisti u regiji može se smanjiti oporavkom privrede i reformom obrazovanja, neki su od zaključaka sa skupa, na kojem su prisustvovali poslodavci, sindikati i predstavnici resornih ministarstava.
Službena stopa nezaposlenosti u BiH je 25 posto, a sve iznad 10 posto ocjenjuje se kao alarmantan problem. Ni zemlje u susjedstvu nisu u boljoj poziciji.
Razlozi su posrnula privreda, nespremnost države da ulaže u programe zapošljavanja, ali i neadekvatnost obrazovnog sistema u državama Zapadnog Balkana.
„Mi se nekako držimo na tom postotku. I najveći problem su mladi, stručni ljudi koji su nezaposleni, te onaj dio pred mirovinom od preko 50 godina“, navodi Ljerka Marić iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Biro za zapošljavanje, ilustratuivna fotografija: Midhat Poturović
Obrazovni sistem koji nije povezan sa tržištem rada je osnovni problem zemalja regiona, napominje Ljiljana Džuver, pomoćnica ministra za ekonomiju i razvoj Srbije.
„Prije svega je problem sa neusaglašenom ponudom i potražnjom radne snage, sa neadkevatnim obrazovnom strukturom radne snage. Tu je svakako i velika nezaposlenost u neformalnom sektoru, koja nam svima zadaje velike probleme, pogotovo u periodu ekonomske krize“, kaže Džuver.
Pomoćnik federalnog ministra obrazovanja Predrag Mitrović kaže da je problem i što potrebe privrede BiH, ali i zemalja u okruženju, nisu velike budući da rade sa manje od pola predratnog kapaciteta.
„Bez razvoja industrije, bez razvoja privrednog sektora, ne može se riješiti problem, jer vi ne možete proizvoditi toliko malo kadra koliko je naša trenutna privredna situacija u stanju da asimilira. Ono što moramo uraditi kao najhitniji zadatak jeste poboljšati uvjete za privredno poslovanje da bi se mogla privreda razviti, da praktično privreda dođe u stanje da može asimilirati veći broj kadra. Pravimo hiperprodukciju kadra, iako visokoobrazovnog kadra imamo negdje za 10 puta manje od onoga što je evropski prosjek“, kazao je Mitrović.
Osnovni problem novac
Posljedice nepovezanosti tržišta sa obrazovnim sistemom najbolje se vidi na primjeru Crne Gore gdje, pored velikog broja nezaposlenih mladih ljudi, ova zemlja uvozi radnu snagu iz susjednih zemalja, kaže Branislav Begović iz Unije poslodavaca Crne Gore.
„I dolazite u situaciju da otvarate prostore za prijem radne snage sa strane, a na drugoj strani imate u Crnoj Gori gomilanje ljudi, naročito mlade populacije koja ima jako ograničenu šansu zbog vrste obrazovanja nađe posao“, navodi Begović.
Jelica Minić, zamjenica generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju, kaže da mali broj ljudi u regionu ispunjava uslove velikih investitora.
„Investitori traže ljude koji poznaju najmodernije vidove menadžmenta, koji su stručni u IT sektoru - i u svim tim oblastima i u čitavom nizu drugih moraćemo svi da prođemo kroz neke dodatne obuke. Dakle, treba iskoristiti ovo vreme za obuku“, poručuje Minić.
Jelena Katić, iz Udruženja poslodavaca Hrvatske, daje dodatne preporuke kako bi se problem nezaposlenosti mogao ublažiti.
„Osnovni problem je novac. Dok je novaca iz europskih fondova, inicijative se provode. Nakon toga proces pregovora postaje sve teži“, ističe Katić.
Vlade zemalja regiona žale se kako nemaju dovoljno novca za zapošljavanje. U BiH, naprimjer, Zavodi za zapošljavanje npr. BiH godišnje koriste više od 105 miliona eura, ali programi zapošljavanja se slabo realizuju.
U susjednoj Srbiji imaju programe pomoći pri prvom zapošljavanju mladih ljudi, ali mali broj polaznika ostvari dugoročniji radni odnos.
Dakle, jedino rješenje je pokretanje privrede, a jedan od načina kako doći do sredstava za otvaranje novih radnih mjesta su i sredstva IPA fondova EU. Hrvatska koristi tu mogućnost, kaže Katarina Knežević.
„Svi znamo da mjere aktivne politike održavaju razinu zaposlenosti. One povećavaju razinu zapošljivosti pojedinca, međutim, ne kreiraju nova radna mjesta. Nova radna mjesta, kao što je rečeno, kreira gospodarastvo - i gospodarski oprovak i gospodarski razvoj su, zapravo, oni koji kreiraju nova radna mjesta. Zašto je ipak to bitno? Zato što je R Hrvatska za 2007.-2009. godinu ugovorila ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava i imamo 144 projekta. Tih 144 projekta, primjerice, generira 1.300 radnih mjesta“, rekla je ona.
Jelica Minić zaključuje da jedino kao region Zapadnog Balkana mogu konkurisati sa radnom snagom.
„Moraćemo da postignemo mnogo veći stepen mobilnosti radne snage u čitavom regionu, jer tek kao region mi imamo bolju ponudu radne snage“, ocjenjuje Minić.
Visoka stopa nezaposlenisti u regiji može se smanjiti oporavkom privrede i reformom obrazovanja, neki su od zaključaka sa skupa, na kojem su prisustvovali poslodavci, sindikati i predstavnici resornih ministarstava.
Službena stopa nezaposlenosti u BiH je 25 posto, a sve iznad 10 posto ocjenjuje se kao alarmantan problem. Ni zemlje u susjedstvu nisu u boljoj poziciji.
Razlozi su posrnula privreda, nespremnost države da ulaže u programe zapošljavanja, ali i neadekvatnost obrazovnog sistema u državama Zapadnog Balkana.
„Mi se nekako držimo na tom postotku. I najveći problem su mladi, stručni ljudi koji su nezaposleni, te onaj dio pred mirovinom od preko 50 godina“, navodi Ljerka Marić iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
„Prije svega je problem sa neusaglašenom ponudom i potražnjom radne snage, sa neadkevatnim obrazovnom strukturom radne snage. Tu je svakako i velika nezaposlenost u neformalnom sektoru, koja nam svima zadaje velike probleme, pogotovo u periodu ekonomske krize“, kaže Džuver.
Pomoćnik federalnog ministra obrazovanja Predrag Mitrović kaže da je problem i što potrebe privrede BiH, ali i zemalja u okruženju, nisu velike budući da rade sa manje od pola predratnog kapaciteta.
„Bez razvoja industrije, bez razvoja privrednog sektora, ne može se riješiti problem, jer vi ne možete proizvoditi toliko malo kadra koliko je naša trenutna privredna situacija u stanju da asimilira. Ono što moramo uraditi kao najhitniji zadatak jeste poboljšati uvjete za privredno poslovanje da bi se mogla privreda razviti, da praktično privreda dođe u stanje da može asimilirati veći broj kadra. Pravimo hiperprodukciju kadra, iako visokoobrazovnog kadra imamo negdje za 10 puta manje od onoga što je evropski prosjek“, kazao je Mitrović.
Osnovni problem novac
Posljedice nepovezanosti tržišta sa obrazovnim sistemom najbolje se vidi na primjeru Crne Gore gdje, pored velikog broja nezaposlenih mladih ljudi, ova zemlja uvozi radnu snagu iz susjednih zemalja, kaže Branislav Begović iz Unije poslodavaca Crne Gore.
„I dolazite u situaciju da otvarate prostore za prijem radne snage sa strane, a na drugoj strani imate u Crnoj Gori gomilanje ljudi, naročito mlade populacije koja ima jako ograničenu šansu zbog vrste obrazovanja nađe posao“, navodi Begović.
Katić: Dok je novaca iz europskih fondova, inicijative se provode. Nakon toga proces pregovora postaje sve teži.
Jelica Minić, zamjenica generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju, kaže da mali broj ljudi u regionu ispunjava uslove velikih investitora.
„Investitori traže ljude koji poznaju najmodernije vidove menadžmenta, koji su stručni u IT sektoru - i u svim tim oblastima i u čitavom nizu drugih moraćemo svi da prođemo kroz neke dodatne obuke. Dakle, treba iskoristiti ovo vreme za obuku“, poručuje Minić.
Jelena Katić, iz Udruženja poslodavaca Hrvatske, daje dodatne preporuke kako bi se problem nezaposlenosti mogao ublažiti.
„Osnovni problem je novac. Dok je novaca iz europskih fondova, inicijative se provode. Nakon toga proces pregovora postaje sve teži“, ističe Katić.
Vlade zemalja regiona žale se kako nemaju dovoljno novca za zapošljavanje. U BiH, naprimjer, Zavodi za zapošljavanje npr. BiH godišnje koriste više od 105 miliona eura, ali programi zapošljavanja se slabo realizuju.
U susjednoj Srbiji imaju programe pomoći pri prvom zapošljavanju mladih ljudi, ali mali broj polaznika ostvari dugoročniji radni odnos.
Dakle, jedino rješenje je pokretanje privrede, a jedan od načina kako doći do sredstava za otvaranje novih radnih mjesta su i sredstva IPA fondova EU. Hrvatska koristi tu mogućnost, kaže Katarina Knežević.
„Svi znamo da mjere aktivne politike održavaju razinu zaposlenosti. One povećavaju razinu zapošljivosti pojedinca, međutim, ne kreiraju nova radna mjesta. Nova radna mjesta, kao što je rečeno, kreira gospodarastvo - i gospodarski oprovak i gospodarski razvoj su, zapravo, oni koji kreiraju nova radna mjesta. Zašto je ipak to bitno? Zato što je R Hrvatska za 2007.-2009. godinu ugovorila ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava i imamo 144 projekta. Tih 144 projekta, primjerice, generira 1.300 radnih mjesta“, rekla je ona.
Jelica Minić zaključuje da jedino kao region Zapadnog Balkana mogu konkurisati sa radnom snagom.
„Moraćemo da postignemo mnogo veći stepen mobilnosti radne snage u čitavom regionu, jer tek kao region mi imamo bolju ponudu radne snage“, ocjenjuje Minić.
